Centar za ženske studije Zagreb u suradnji s Odsjekom za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Odjelom za komunikologiju, medije i novinarstvo Sveučilišta Sjever objavljuje

Poziv na znanstveno-književni skup s međunarodnim sudjelovanjem:

TKO STE VI? (RODNI) IZAZOVI I ZAMKE AUTORSTVA

koji će se održati u sklopu Dana Marije Jurić Zagorke, 21. i 22. studenog 2025. u Zagrebu, u prostorijama Centra za ženske studije/Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke, na Dolcu 8.

Oživljava li autor odnosno autorica u društveno-humanističkim znanostima?

„Autor“ je desetljećima bio nezanimljiva, gotovo tabu-tema u književnoj teoriji, u prvom redu zbog loše reputacije pozitivističke kritike koja se uvelike temeljila na jednostavnom biografizmu i psihologizmu, kao i posljedične prevlasti formalizma u proučavanju umjetnosti. Premda su Barthesov esej „Smrt autora“ (1967) i Foucaultovo predavanje „Što je autor?“ (1969) još uvijek ključni tekstovi za razumijevanje figure autora u društveno-humanističkim znanostima, različite političke kritike ustrajale su u bavljenju problemom autorstva. Na tragu Virginije Woolf koja je u Vlastitoj sobi inzistirala na nematerijalnim i materijalnim ograničenjima s kojima su se u povijesti engleske književnosti susretale spisateljice, feministička je kritika od 1970-ih zaokupljena odnosom autorstva i roda. U tom se smislu redovito ispostavlja da je, usprkos proklamiranoj autonomiji umjetnosti, rod autorice presudan za njezin nepravedan tretman te inferioran status u povijesti književnosti i drugih umjetnosti, pri čemu se taj položaj dodatno komplicira presijecanjem roda s klasom, rasom, seksualnošću itd.

Zahvaljujući razvoju interneta i društvenih mreža, zainteresirana publika bliža je živućim autorima i autoricama nego ikada prije. Porast parasocijalnih odnosa prati povećani interes za političko djelovanje autora i autorica te društvene i ekonomske uvjete njihova kreativnog rada, što nerijetko rezultira i moralnim vrednovanjem njihova lika i djela. Budući da lakše svjedočimo problematičnim postupcima brojnih autora i autorica, sve se češće raspravlja o (ne)mogućnosti odvajanja autora/autorice i teksta te o etičnosti čitanja (i ljubavi prema) djel(im)a problematičnih autora/autorica. Premda su pod stalnim povećalom javnosti, autori i autorice ipak imaju značajnu korist od izmijenjenih uvjeta književne proizvodnje i recepcije zbog mogućnosti (samo)promocije i konstruiranja vlastitog autorskog brenda na internetu.

Istovremeno pratimo kreativni i tržišni boom pripovijedanja u prvom licu, s porastom autobiografskog/memoarskog i sve većom vidljivošću autoteorijskog pisanja kako u publicistici, tako i u znanstvenoj produkciji, dojmom prevlasti autofikcije u suvremenoj književnosti, kao i golemom količinom osobnih i ispovjednih tekstova na internetu od nekad popularnih blogova, LiveJournala ili Tumblra do nešto aktualnijih Substacka, TikToka i YouTubea. Suočeni s nepreglednom količinom osobnog sadržaja, skloni smo ih naprečac osuditi i po strani ostaviti ključne lekcije teorije autobiografije po kojima su posrijedi kreativni, artificijelni tekstovi kao i svi drugi. U tom smislu, autobiografsko pisanje ne nudi izravan, jednostavan uvid u nečiji život, već taj život proizvodi u obliku priče.

Uvide u problem autorstva čini još složenijim utjecaj tehnologije pri čemu ubrzani razvoj umjetne inteligencije reformulira pitanja o izvornosti, kreativnosti i mašti u umjetničkom radu, dok se suvremena znanost i obrazovanje zbog porasta plagijata na nove načine suočavaju s problemom etičnosti, kao i promjenama samih materijalnih uvjeta rada u znanosti.

Kad je pak riječ o Zagorki, njezina je turbulentna biografija istraživačima poput I. Hergešića i S. Lasića često bila privlačnija od njezinih djela, a i danas je izazovno odvojiti utjecajne popularne predodžbe o samoj autorici od tekstova koje je pisala. Stoga će nas, između ostalog, zanimati analize Zagorkina lika – figure odnosno ikone Marije Jurić Zagorke – koju su kreirali kako ona sama svojim autobiografskim i autopoetičkim tekstovima, tako i tuđi narativi o njoj – umjetnički, znanstveni, muzeološki, medijski, popularni itd.

Moguće teme izlaganja uključuju, ali nisu ograničene na:
teorijski problem autorstva u književnosti i drugim umjetnostima
autodijegeza, autofikcija, autobiografija, autoteorija
autor_ica u tekstu, metalepsa, metafikcija
individualno i kolektivno autorstvo
pseudonimi, anonimnost autorstva
autorstvo i rod, rasa, klasa, seksualnost itd.
autorstvo, političko djelovanje, politička odgovornost
autor_ica na internetu, autorstvo kao brand, autor/ica i publika
autorstvo i rad, rad u kulturi
autorska prava
autorska namjera
original i kopija, izvornost i plagijat, etika autorstva
autorstvo, kreativnost i mašta
autorstvo, tehnologija i strojno generirani tekstovi

Očekujemo da će ova konferencija pružiti inspiraciju i potaknuti nove načine razmišljanja o pitanjima autorstva, pozicije autora_ica te njihovom djelovanju. Pozivamo zato istraživačice i istraživače iz svih polja društvenih i humanističkih znanosti, praktičare i praktičarke, aktivistkinje i aktiviste te sve zainteresirane da svojim izlaganjima doprinesu raspravi o ovim temama.

 

Prihvatit će se izlaganja na hrvatskom i engleskom jeziku.

Sažetak izlaganja (između 150 i 300 riječi) s kraćim životopisom molimo poslati do 21. rujna 2025. na e-mail adresu: zagorka@zenstud.hr.

Mail nasloviti: Dani MJZ-prijava 2025

 

Kotizacija:

Autori/ce radova: 40 eura
Kotizacija uključuje: sudjelovanje na konferenciji, konferencijske materijale, osvježenje, ručak i potvrdu o sudjelovanju na skupu.

Studenti/ce postdiplomskih studija, nezaposleni/e i sudionici/bez izlaganja ne plaćaju kotizaciju.

 

Programski odbor skupa: dr.sc. Lidija Dujić, dr.sc. Anita Dremel, dr.sc. Maša Grdešić, dr.sc. Suzana Coha, mr.sc. Sandra Prlenda, Ana Zbiljski

 

Program financijski podupiru Grad Zagreb i Ministarstvo kulture i medija.