11.05.23
Pavla Frydlová
(1948. – 2023.)
Pavla Frydlová, jedna od utemeljiteljica neovisne organizacije Rodni studiji u Pragu 1991. godine i naša dugogodišnja suradnica i prijateljica napustila nas je 7. svibnja 2023. godine. Bila je dramaturginja i redateljica, filozofkinja i povjesničarka, feministkinja i bohemistkinja, sve je to bila Pavla, a svaka od navedenih profesionalnih značajki bila je sastavnicom njezinog iznimnog autorskog opusa.
Osobito talentirana, vrijedna i ustrajna u svakom svom naumu ona je gradila svoj feministički univerzum mrežom raznovrsnih međunarodnih suradnji, posebice na njezinom tridesetogodišnjem životnom projektu sabiranja ženskih priča u moćni znanstveno-istraživački opus. Tisuće života različitih žena, a ipak odabranih prema njezinom jedinstvenom ključu, pomnom je zabilježbom (oral history metodom) (p)ostalo živo arhivsko vrelo za mnoga feministička proučavanja i historijske uvide.
Kao koordinatorica međunarodnog projekta „Paměť žen“ (u kojem su sudjelovale istraživačice iz Njemačke, Poljske, Srbije, Crne Gore, Slovenije i Ukrajine) davne 1998. godine pozvala nas je na suradnju u okviru koje nastaje knjiga Centra za ženske studije Ženski biografski leksikon : sjećanje žena na život u socijalizmu (I.Niemčić, D. Dijanić, M. Merunka-Golubić i D. Stanić, autorice), 2004. godine. U nekoliko je navrata bila gošća našega Centra, a pamtimo je i po iznimnom predavanju održanom na poslijediplomskom seminaru „Feminisms in a Transnational Perspective“ u Dubrovniku 2012. godine. Naslov „Women’s Heritage:Untitled“ posve je odgovarao njezinom feminističkom impulsu da upisivanjem ženskog nasljeđa poništi neispisivo, zatureno i neimenovano, istodobno dajući moć autorstvu ženskog višeglasja.
Odlukom da biva intimnom svjedokinjom drugih ženskih života s kojima je u neraskidivom prepletu i savezništvu, ona ujedno svjedoči mnogolikim načinima ženskog otpora protiv deprivacije i patrijarhalnih okova, svjesna koliko je svako bilježenje i dokumentiranje ključno za istraživanje ženske povijesti, žensku emancipaciju i transgeneracijske prijenose. Njezina zadnja publikacija Nest of Feminism: 30 Years of Gender Studies [Hnízdo feminismu: 30 let Gender Studies] tiskana 2022. godine, važna zbog osobnog udjela u nastajanju rodnih studija kao obrazovne organizacije i sveučilišne znanstvene discipline, Pavlin je feministički povijesni dokument. U njoj se neumitnom koincidencijom institucionalna referencijalnost i autoreferencijalnost znakovito i trajno sprežu.
Biljana Kašić