Centar za
ženske studije
Zagreb

08.07.15

Poziv za sudjelovanje na znanstvenom skupu: Prakse, taktike i strategije rodnog otpora

Centar za ženske studije u suradnji s Odsjekom za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu objavljuje poziv za sudjelovanje na znanstvenom skupu ‘Prakse, taktike i strategije rodnog otpora’, koji će se održati u sklopu devetih Dana Marije Jurić Zagorke 20. i 21. studenog 2015. u Zagrebu.

mjz600

Problem otpora u kontekstu sve manje vidljivih, a sve učinkovitijih oblika moći jedno je od središnjih mjesta društvene, političke, ekonomske i kulturne teorije i prakse. Društveni se poredak upisuje u nas putem sustava obrazovanja, jezika, vrijednosti i aktivnosti svakodnevnog života. Normativni se poredak najuspješnije održava kada zadobije status prirodnosti, kada se naturalizira. Taj se aspekt oprirođenosti posebno izražava u slučaju roda, čime pitanje rodnog otpora postaje još izazovnije.

Marija Jurić Zagorka na razne se načine može promatrati kao revolucionarna figura. Svojim novinarskim tekstovima i književnim djelima, ali i vrlo konkretnim političkim aktivizmom, Zagorka se zalagala za nacionalnu neovisnost, socijalnu pravdu i prava žena. Lydia Sklevicky upravo je feminizam nazvala ‘najfascinantnijom konstantom Zagorkinog političkog djelovanja’, a prepoznaje ga u prvom redu u njezinu aktivizmu, koji između ostalog uključuje proteste protiv Khuenove politike te sindikalno organiziranje tiskarskih radnica u Kolo radnih žena, ali i spisateljski rad – objavljivanje novinskih članaka o naprednim ženama, pisanje dramskih tekstova koji problematiziraju položaj žene u braku i društvu i uređivanje časopisa Ženski list i Hrvatica. Dakako, važno mjesto u njezinu političkom djelovanju imaju popularni romani, koji svojim dugotrajnim utjecajem i danas privlače nove čitatelj(ic)e.

Zagorkine junakinje, kao i likovi iz nižih klasa, u pravilu se prikazuju kao majstori(ce) svakodnevnog otpora koje razvijaju vlastite taktike kako bi zaobišle brojna ograničenja podređenog društvenog položaja. Svoj utjecaj uglavnom iskazuju u privatnoj sferi, koristeći se privatnim vezama i osobnim odnosima, oslanjajući se na ‘žensku intuiciju’ ili ‘žensku lukavost’, koje Zagorka često ističe kao legitimna sredstva opravdanog otpora.

MJZ

Kada pak djeluju u javnoj sferi, potrebna im je zaštita muških likova, najčešće njihovih sadašnjih ili budućih odabranika, ili se moraju na neki način zamaskirati, preobući u sluškinju, pripadnicu niže klase, ili pak u muškarca. Mogu li se takve taktike čitati kao ‘ženske’, uvjetovane društveno podređenim položajem žena i drugih marginaliziranih skupina? I kakav je doseg tih taktika koje se neminovno zbivaju ‘unutar’ moći, kako u Zagorkinim romanima, tako i u svakodnevici? Jesu li ovdje posrijedi Foucaultove “nepostojane i prolazne točke otpora” i potvrđuju li one u krajnjoj liniji samo nemoć onih koje ih upošljavaju? Ili se možemo nadati, kako to smatra Alan Sinfield, da revolucionarna promjena, premda rijetka, ‘obično ovisi o prethodnom nakupljanju malih lomova’?

Umiču li svakodnevne taktike – kao življene prakse i djelovanja – kontroli, dominaciji i sistemskim strategijama (de Certeau) ili su pak puko mjesto ostvarenja ekonomske logike tržišta (Lefebvre)? Koliko se one tiču seksualnosti i reproduktivnih prava žene te kako se manifestiraju? Kako čitati Foucaultovu tvrdnju da gdje postoji moć, postoji i otpor s obzirom na kritike koje upozoravaju na problematičnost subverzivne akcije? Kako kritički i praktično nastaviti socijalni i politički emancipacijski angažman nakon sličnog dojma o iznimnoj teškoći umicanja strukturi u teoriji Pierrea Bourdieua? Mogu li se svakodnevne subverzivne taktike te kulturno-umjetničke prakse smatrati djelatnim kanalima otpora ili su i one zaražene ekonomskom logikom kapitala? Može li se Althusserova teorija ideologije i dalje uspješno koristiti u analizi suvremenog društva i kulture? Što u smislu značenja simboličke moći i uloge kulture može ponuditi teorija hegemonije (cf. Gramsci; Laclau i Mouffe)? Koliko su spomenuti termini kadri obuhvatiti regresivne procese koji su danas na djelu u hrvatskom društvu te kako se feministička teorija i praksa postavljaju prema uznemirujućim indicijama fašizacije i militarizacije društva i njihovim rodnim reperkusijama? Je li 100 godina nakon Prvog svjetskog rata, 70 godina nakon Drugog svjetskog rata i 20 godina nakon posljednjeg rata u Hrvatskoj takozvana tiha većina mogući kovač kulturnog otpora ili okrilje pogubnog ravnodušja prema sveprotežnosti nasilja? Otvara nam se ovdje prostor i za analizu kulturnog nasljeđa ratovanja.

Želeći pokrenuti kritički dijalog oko ovih, ali i drugih povezanih tema i pitanja, pozivamo vas da predložite izlaganja vezana uz teorijska i empirijska istraživanja iz različitih disciplinarnih i interdisciplinarnih područja koja s jedne strane propituju dosege utjecaja društvene moći te s druge pažnju poklanjanju cijelom nizu mogućih praksi i djelovanja usmjerenih pružanju otpora odozdo.

Prihvatit će se izlaganja na hrvatskom i engleskom jeziku.

Sažetak izlaganja (između 150 i 300 riječi) s kraćim životopisom molimo poslati do 15. rujna 2015. na adresu:

Centar za ženske studije
Dolac 8
10000 Zagreb, Hrvatska,

odnosno na e-mail adresu: zagorka@zenstud.hr.

Programski odbor skupa: dr.sc. Lada Čale Feldman, dr.sc. Lidija Dujić, dr.sc. Anita Dremel, dr.sc. Maša Grdešić, dr.sc. Renata Jambrešić Kirin, mr.sc. Sandra Prlenda, mr.sc. Rada Borić

Vezane vijesti

Otvori sve vijesti

WP_Query Object ( [query] => Array ( [post_type] => post [posts_per_page] => 3 [ignore_sticky_posts] => 1 [category__in] => Array ( [0] => 28 [1] => 26 ) [post__not_in] => Array ( [0] => 1920 ) ) [query_vars] => Array ( [post_type] => post [posts_per_page] => 3 [ignore_sticky_posts] => 1 [category__in] => Array ( [0] => 28 [1] => 26 ) [post__not_in] => Array ( [0] => 1920 ) [error] => [m] => [p] => 0 [post_parent] => [subpost] => [subpost_id] => [attachment] => [attachment_id] => 0 [name] => [pagename] => [page_id] => 0 [second] => [minute] => [hour] => [day] => 0 [monthnum] => 0 [year] => 0 [w] => 0 [category_name] => konferencije-i-natjecaji [tag] => [cat] => 28 [tag_id] => [author] => [author_name] => [feed] => [tb] => [paged] => 0 [meta_key] => [meta_value] => [preview] => [s] => [sentence] => [title] => [fields] => [menu_order] => [embed] => [category__not_in] => Array ( ) [category__and] => Array ( ) [post__in] => Array ( ) [post_name__in] => Array ( ) [tag__in] => Array ( ) [tag__not_in] => Array ( ) [tag__and] => Array ( ) [tag_slug__in] => Array ( ) [tag_slug__and] => Array ( ) [post_parent__in] => Array ( ) [post_parent__not_in] => Array ( ) [author__in] => Array ( ) [author__not_in] => Array ( ) [suppress_filters] => [cache_results] => 1 [update_post_term_cache] => 1 [lazy_load_term_meta] => 1 [update_post_meta_cache] => 1 [nopaging] => [comments_per_page] => 50 [no_found_rows] => [order] => DESC ) [tax_query] => WP_Tax_Query Object ( [queries] => Array ( [0] => Array ( [taxonomy] => category [terms] => Array ( [0] => 28 [1] => 26 ) [field] => term_id [operator] => IN [include_children] => ) ) [relation] => AND [table_aliases:protected] => Array ( [0] => wp_term_relationships ) [queried_terms] => Array ( [category] => Array ( [terms] => Array ( [0] => 28 [1] => 26 ) [field] => term_id ) ) [primary_table] => wp_posts [primary_id_column] => ID ) [meta_query] => WP_Meta_Query Object ( [queries] => Array ( ) [relation] => [meta_table] => [meta_id_column] => [primary_table] => [primary_id_column] => [table_aliases:protected] => Array ( ) [clauses:protected] => Array ( ) [has_or_relation:protected] => ) [date_query] => [request] => SELECT SQL_CALC_FOUND_ROWS wp_posts.ID FROM wp_posts LEFT JOIN wp_term_relationships ON (wp_posts.ID = wp_term_relationships.object_id) WHERE 1=1 AND wp_posts.ID NOT IN (1920) AND ( wp_term_relationships.term_taxonomy_id IN (26,28) ) AND wp_posts.post_type = 'post' AND (wp_posts.post_status = 'publish' OR wp_posts.post_status = 'acf-disabled') GROUP BY wp_posts.ID ORDER BY wp_posts.post_date DESC LIMIT 0, 3 [posts] => Array ( [0] => WP_Post Object ( [ID] => 5605 [post_author] => 5 [post_date] => 2024-12-11 15:25:24 [post_date_gmt] => 2024-12-11 14:25:24 [post_content] => Povodom obilježavanja četiri godine od smrti Vesne Kesić nastavljamo s našim godišnjim susretima na kojima okupljamo feminističke praktičarke i misliteljice sa prostora bivše Jugoslavije i šire. Ovaj četvrti skup FEMINISTIČKE INTERVENCIJE S LICA MJESTA posvećujemo feminističkom djelovanju unutar SEKCIJE ŽENA I DRUŠTVO pri Sociološkom društvu Hrvatske. Cilj nam je govoriti o različitim aspektima pionirskog feminističkog rada Vesne Kesić i njenih feminističkih kolegica i prijateljica od feminističke konferencije Drug–ca žena 1978, do osnivanja i rada sekcije Žena i društvo. U ovim razgovorima ćemo se osvrnuti i na to kako se odnosimo prema vlastitom sjećanju i kako naša feministička saznanja prenosimo na nove generacije feministkinja. Razgovor će otvoriti Željka Jelavić, Aida Bagić, Silva Mežnarić, Jasna Petrović, Vesna Pusić i Zsofia Lorand. Razgovor je zakazan za 19. 12. 2024. u 19.00 (CET) Razgovoru možete pristupiti preko ovog linka: https://eu01web.zoom.us/j/69278803437?pwd=lf2m5HQ4XaIf8tsPgafa8Xvm12tcdO.1 Identifikacijski broj sastanka: 692 7880 3437 Lozinka: 331169 Veselimo se vašem prisustvu. Događaj je dvojezičan i bit će simultano prevođen. [post_title] => Poziv na sudjelovanje na skupu "Feminističke intervencije na licu mjesta" [post_excerpt] => [post_status] => publish [comment_status] => open [ping_status] => open [post_password] => [post_name] => 5605 [to_ping] => [pinged] => [post_modified] => 2024-12-11 15:30:12 [post_modified_gmt] => 2024-12-11 14:30:12 [post_content_filtered] => [post_parent] => 0 [guid] => http://zenstud.hr/?p=5605 [menu_order] => 0 [post_type] => post [post_mime_type] => [comment_count] => 0 [filter] => raw ) [1] => WP_Post Object ( [ID] => 5613 [post_author] => 5 [post_date] => 2024-11-25 16:41:05 [post_date_gmt] => 2024-11-25 15:41:05 [post_content] => Prošli smo tjedan uoči 16 dana aktivizma te današnjeg, Međunarodnog dana protiv nasilja nad ženama, sudjelovale na okruglom stolu Hrvatskog sabora pod nazivom “Sankcioniranje nasilja nad ženama - zakonska rješenja i praksa”. Uz uvodničarke, pravne stručnjakinje sa Sveučilišta, Pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova te niz stručnjakinja i aktivistkinja iz civilnog društva i organizacija koje direktno rade sa žrtvama nasilja, iznijele smo i zaključke istraživanja Ženske mreže Hrvatske. Rezultati pokazuju kako je nasilje nad ženama u praksi i dalje nedostatno prepoznato i nesistemski sanirano te kako poseban problem pradstavlja prekršajno procesuiranje nasilja koje je u odnosu na ono kazneno iznimno blago i nije odvraćajuće za počinitelje. Ukazale smo još jednom i koliko je ključna prevencija te spoznaja o predvidljivosti nasilja nad ženama (i same problematike femicida) koje počinje davno prije nego li ga u postojećem sustavu uopće uočavamo ili pak prijavljujemo. [post_title] => Sudjelovanje na okruglom stolu Hrvatskog sabora [post_excerpt] => [post_status] => publish [comment_status] => open [ping_status] => open [post_password] => [post_name] => sudjelovanje-na-okruglom-stolu-hrvatskog-sabora [to_ping] => [pinged] => [post_modified] => 2024-12-11 15:41:45 [post_modified_gmt] => 2024-12-11 14:41:45 [post_content_filtered] => [post_parent] => 0 [guid] => http://zenstud.hr/?p=5613 [menu_order] => 0 [post_type] => post [post_mime_type] => [comment_count] => 0 [filter] => raw ) [2] => WP_Post Object ( [ID] => 5610 [post_author] => 5 [post_date] => 2024-11-15 15:35:16 [post_date_gmt] => 2024-11-15 14:35:16 [post_content] => Dana 13. studenoga 2024. u Centru za ženske studije te suradnji sa Ženskom mrežom Hrvatske, održali smo fokus grupu o učincima prekršajnog i kaznenog procesuiranja nasilja nad ženama. Cilj ove fokus grupe koja je okupila predstavnice i predstavnike MUP-a, CZSS-a, Pravosuđa te OCD-a, bila jest rasprava s različitim dionicima - organizacijama koje rade sa ženama koje su preživjele nasilje te predstavnicima institucija koje postupaju u slučajevima nasilja nad ženama kako bismo dobile bolji uvid u učinke različitih načina procesuiranja nasilja nad ženama te kako bismo kasnije mogle izraditi smjernice za unapređenje postojećih zakonskih rješenja i praksi. [post_title] => Fokus grupu o učincima prekršajnog i kaznenog procesuiranja nasilja nad ženama [post_excerpt] => [post_status] => publish [comment_status] => open [ping_status] => open [post_password] => [post_name] => fokus-grupu-o-ucincima-prekrsajnog-i-kaznenog-procesuiranja-nasilja-nad-zenama [to_ping] => [pinged] => [post_modified] => 2024-12-11 15:37:15 [post_modified_gmt] => 2024-12-11 14:37:15 [post_content_filtered] => [post_parent] => 0 [guid] => http://zenstud.hr/?p=5610 [menu_order] => 0 [post_type] => post [post_mime_type] => [comment_count] => 0 [filter] => raw ) ) [post_count] => 3 [current_post] => -1 [in_the_loop] => [post] => WP_Post Object ( [ID] => 5605 [post_author] => 5 [post_date] => 2024-12-11 15:25:24 [post_date_gmt] => 2024-12-11 14:25:24 [post_content] => Povodom obilježavanja četiri godine od smrti Vesne Kesić nastavljamo s našim godišnjim susretima na kojima okupljamo feminističke praktičarke i misliteljice sa prostora bivše Jugoslavije i šire. Ovaj četvrti skup FEMINISTIČKE INTERVENCIJE S LICA MJESTA posvećujemo feminističkom djelovanju unutar SEKCIJE ŽENA I DRUŠTVO pri Sociološkom društvu Hrvatske. Cilj nam je govoriti o različitim aspektima pionirskog feminističkog rada Vesne Kesić i njenih feminističkih kolegica i prijateljica od feminističke konferencije Drug–ca žena 1978, do osnivanja i rada sekcije Žena i društvo. U ovim razgovorima ćemo se osvrnuti i na to kako se odnosimo prema vlastitom sjećanju i kako naša feministička saznanja prenosimo na nove generacije feministkinja. Razgovor će otvoriti Željka Jelavić, Aida Bagić, Silva Mežnarić, Jasna Petrović, Vesna Pusić i Zsofia Lorand. Razgovor je zakazan za 19. 12. 2024. u 19.00 (CET) Razgovoru možete pristupiti preko ovog linka: https://eu01web.zoom.us/j/69278803437?pwd=lf2m5HQ4XaIf8tsPgafa8Xvm12tcdO.1 Identifikacijski broj sastanka: 692 7880 3437 Lozinka: 331169 Veselimo se vašem prisustvu. Događaj je dvojezičan i bit će simultano prevođen. [post_title] => Poziv na sudjelovanje na skupu "Feminističke intervencije na licu mjesta" [post_excerpt] => [post_status] => publish [comment_status] => open [ping_status] => open [post_password] => [post_name] => 5605 [to_ping] => [pinged] => [post_modified] => 2024-12-11 15:30:12 [post_modified_gmt] => 2024-12-11 14:30:12 [post_content_filtered] => [post_parent] => 0 [guid] => http://zenstud.hr/?p=5605 [menu_order] => 0 [post_type] => post [post_mime_type] => [comment_count] => 0 [filter] => raw ) [comment_count] => 0 [current_comment] => -1 [found_posts] => 561 [max_num_pages] => 187 [max_num_comment_pages] => 0 [is_single] => [is_preview] => [is_page] => [is_archive] => 1 [is_date] => [is_year] => [is_month] => [is_day] => [is_time] => [is_author] => [is_category] => 1 [is_tag] => [is_tax] => [is_search] => [is_feed] => [is_comment_feed] => [is_trackback] => [is_home] => [is_404] => [is_embed] => [is_paged] => [is_admin] => [is_attachment] => [is_singular] => [is_robots] => [is_posts_page] => [is_post_type_archive] => [query_vars_hash:WP_Query:private] => bd00fce16cb0a85951d2fc3f6eb2a401 [query_vars_changed:WP_Query:private] => [thumbnails_cached] => [stopwords:WP_Query:private] => [compat_fields:WP_Query:private] => Array ( [0] => query_vars_hash [1] => query_vars_changed ) [compat_methods:WP_Query:private] => Array ( [0] => init_query_flags [1] => parse_tax_query ) [allow_query_attachment_by_filename:protected] => )