Povodom rođendana Marije Jurić Zagorke, a ususret Međunarodnom danu žena, Centar za ženske studije organizirao je niz događanja kojima su obilježena oba događaja.

U petak, 2. ožujka u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke predstavljeni su zbornici radova s Dana MJZ održanih 2009. i 2010. godine. O zbornicima ‘Kako je bilo…o Zagorki i ženskoj povijesti’ (ur. Sandra Prlenda) te ‘Malleus Maleficarum. Zagorka, feminizam, antifeminizam’ (ur. Maša Grdešić) govorile su Rada Borić, Anita Dremel i urednice Maša Grdešić i Sandra Prlenda. Također, izložene su prve table biografskog stripa o Zagorki autorice Lee Kralj Jager. Istoga dana na večer u jazz klubu Vip održan je treći po redu festival Kratka priča je ženskog roda. U prepunom klubu svoje priče je čitalo dvanaest autorica iz najužeg izbora od 138 priča pristiglih na natječaj, koji je Centar raspisao s ciljem poticanja ženskog stvaralaštva. Priče su čitale (abecednim redom): Sanja Bachrach Krištofić, Neda Miranda Blažević Krietzman, Marija Borovičkić, Jelena Bulić, Mihaela Gašpar, Sanja Grganić Vrsaljko, Maja Hrgović, Marija Leko, Natalija Miletić, Aleksandra Starčević, Nora Verde i Jelena Zlatar. Čitanje priča popratile su pjesmom kantautorica Nina Romić i pjesnikinja Darija Žilić.

{yoogallery src=[/images/stories/galerije/2012zagorkinrodjendan]}

Tri jednakovrijedne ‘Nagrade za kratku priču Nela Milijić’ podijelile su: Nora Verde za priču ‘Samo daj’, Sanja Grganić Vrsaljko za priču ‘Ormar’ i Natalija Miletić za priču ‘Kaladont od naranče’. Nagradu publike dobila je Marija Borovičkić za priču ‘Sto kili piza’.

Tri najbolje ocijenjene priče raznorodne su, ali svaka od njih na poseban način propituje temu obilja i oskudice. U priči ‘Kalodont od naranče’ autorica vješto narativizira nekoliko tema: apsurd birokratskog sistema, poziciju siromašne, samohrane majke, ali i odnos spola i roda. Upravo potonja tema: ironičan pristup promjeni spola, depatetizira sumornu svakodnevnu priču siromašne žene. U priči ‘Ormar’ nalazimo također temu siromaštva, gladi, a kao i u prethodno spomenutoj priči, riječ je o odnosu samohrane majke i njezina djeteta. Ormar je metafora tereta, ali i neostvarenih želja, slabosti. Igrajući se i denotativnim i konotativnim značenjem ormara, autorica vješto analizira i temu siromaštva, ali i emocionalne zagušenosti i opterećenosti. Rješavanjem suvišnog tereta, majka kao da se oslobađa sablasti prošlosti, a priča predstavlja pomak i naznačuje vedriji pogled u budućnost. U trećoj nagrađenoj priči ‘Samo daj’ riječ je o prikazu unutrašnjeg stanja osiromašene djevojke koja se ipak odlučuje boriti za život zarađujući skupljanjem boca. Emocije srama i postiđenosti, ali i neki prkos da se ne prepusti samosažaljenju, izvrsno su ocrtani i uvjerljivi posebno zbog slenga koji još više pridonosi neposrednosti izraza.

Obilježavanje rođendana Marije Jurić Zagorke završeno je snimanjem impresivne Milenijske fotografije na Dolcu. Okupljanje dvjestotinjak osoba koje su imena dobile prema likovima Zagorkinih romana još jednom pokazuje trajni interes za Zagorkina djela i privrženost sugrađana i sugrađanki omiljenoj autorici.

Autor
admin
Datum objave
05.03.12
Kategorija
Novosti
Oznake