Centar za
ženske studije
Zagreb

06.02.12

2001 – Ženski/rodni studiji – integracija u hrvatski sveučilišni sustav

Ovaj akcijsko-istraživački projekt je osmišljen kako bi se potaknula kritička rasprava i dijalog o modelima ženskih/rodnih studija u sveučilišnoj javnosti. Cilj projekta bio je podastrijeti povijesne, pravne i epistemologijske razloge važne za integriranje ženskih/rodnih studija u akademski sustav.

Neposredni rezultati projekta su, pored razgovora s predstavnicima sveučilišne zajednice, i ponuđeni modeli ženskih studija odnosno ženskostudijski programi Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Sveučilištem u Zadru.

U okviru projekta nastala je i studija Institucionalizacija ženskih studija u Hrvatskoj – Akcijsko istraživanje (ur. Valerija Barada et al.).

Vezane vijesti

Otvori sve vijesti

WP_Query Object ( [query] => Array ( [post_type] => post [posts_per_page] => 3 [ignore_sticky_posts] => 1 [category__in] => Array ( [0] => 38 [1] => 27 [2] => 32 ) [post__not_in] => Array ( [0] => 472 ) ) [query_vars] => Array ( [post_type] => post [posts_per_page] => 3 [ignore_sticky_posts] => 1 [category__in] => Array ( [0] => 38 [1] => 27 [2] => 32 ) [post__not_in] => Array ( [0] => 472 ) [error] => [m] => [p] => 0 [post_parent] => [subpost] => [subpost_id] => [attachment] => [attachment_id] => 0 [name] => [pagename] => [page_id] => 0 [second] => [minute] => [hour] => [day] => 0 [monthnum] => 0 [year] => 0 [w] => 0 [category_name] => izdavastvo [tag] => [cat] => 38 [tag_id] => [author] => [author_name] => [feed] => [tb] => [paged] => 0 [meta_key] => [meta_value] => [preview] => [s] => [sentence] => [title] => [fields] => [menu_order] => [embed] => [category__not_in] => Array ( ) [category__and] => Array ( ) [post__in] => Array ( ) [post_name__in] => Array ( ) [tag__in] => Array ( ) [tag__not_in] => Array ( ) [tag__and] => Array ( ) [tag_slug__in] => Array ( ) [tag_slug__and] => Array ( ) [post_parent__in] => Array ( ) [post_parent__not_in] => Array ( ) [author__in] => Array ( ) [author__not_in] => Array ( ) [suppress_filters] => [cache_results] => 1 [update_post_term_cache] => 1 [lazy_load_term_meta] => 1 [update_post_meta_cache] => 1 [nopaging] => [comments_per_page] => 50 [no_found_rows] => [order] => DESC ) [tax_query] => WP_Tax_Query Object ( [queries] => Array ( [0] => Array ( [taxonomy] => category [terms] => Array ( [0] => 38 [1] => 27 [2] => 32 ) [field] => term_id [operator] => IN [include_children] => ) ) [relation] => AND [table_aliases:protected] => Array ( [0] => wp_term_relationships ) [queried_terms] => Array ( [category] => Array ( [terms] => Array ( [0] => 38 [1] => 27 [2] => 32 ) [field] => term_id ) ) [primary_table] => wp_posts [primary_id_column] => ID ) [meta_query] => WP_Meta_Query Object ( [queries] => Array ( ) [relation] => [meta_table] => [meta_id_column] => [primary_table] => [primary_id_column] => [table_aliases:protected] => Array ( ) [clauses:protected] => Array ( ) [has_or_relation:protected] => ) [date_query] => [request] => SELECT SQL_CALC_FOUND_ROWS wp_posts.ID FROM wp_posts LEFT JOIN wp_term_relationships ON (wp_posts.ID = wp_term_relationships.object_id) WHERE 1=1 AND wp_posts.ID NOT IN (472) AND ( wp_term_relationships.term_taxonomy_id IN (27,32,38) ) AND wp_posts.post_type = 'post' AND (wp_posts.post_status = 'publish' OR wp_posts.post_status = 'acf-disabled') GROUP BY wp_posts.ID ORDER BY wp_posts.post_date DESC LIMIT 0, 3 [posts] => Array ( [0] => WP_Post Object ( [ID] => 5617 [post_author] => 5 [post_date] => 2024-11-15 12:42:09 [post_date_gmt] => 2024-11-15 11:42:09 [post_content] => Program započinjemo u utorak, 19. studenoga 2024. u 18 h ispred kipa Marije Jurić Zagorke u Tkalčićevoj ulici kostimiranom izvedbom ”Cvijet za riječ”- Ponesi cvijet za našu Zagorku. Za onu koja je toliko lijepih riječi napisala i ispunila našu maštu, popunila znanje povijesti, usadila nam vjeru da možemo biti hrabre/hrabri, za našu Zagorku! Zagorka je ispunila našu maštu, a mi vas pozivamo da ispunite buket cvijeća namijenjen njoj. Ponesite jedan cvjetić ili lijepu misao i pomozite nam kreirati zajednički znak pažnje za ovu damu. Osim Zagorkina kipa i njene vječne prisutnosti, kroz program će vas voditi kostimirani ženski lik, nalik onima koji su šetali stranicama njenih romana. Uz kratku prezentaciju na mjestu okupljanja, prošetat ćemo gradom i prisjetiti se zajednički nekih scena, koje je tako živopisno opisala u svojim romanima. Predviđeno trajanje programa je sat vremena, te za ovo događanje nije potrebna najava. U srijedu 20. studenoga 2024. u 19 h održat će se edukativno kostimirana šetnju „Neznane junakinje“ u izvedbi Gornjogradskih coprnica. Glamurozne zabave, raskošne toalete, ranonovovjekovne neobičnosti i skriveni život žena iz hrvatske povijesti očekuje Vas u ovoj kostimiranoj izvedbi na ulicama grada. Zavirite u djelić ženske svakodnevice iz minulih stoljeća gdje Vas očekuju živopisni likovi i neobične priče. ”I mi smo tu u povijesti! Mi žene! Šapćemo iz prošlosti. Čujete li naš glas? Zakoračite u mrak gdje leži prekriven prašinom zaborava naš život…” (Glas Neznanih junakinja). Svoj dolazak možete najaviti na mail zagorka@zenstud.hr ili isključivo SMS na broj telefona 098 433 121. Tada ćete saznati mjesto sastanka te druge potrebne informacije. Broj mjesta je ograničen. Kontakt osoba je Ana Zbiljski. U četvrtak, 21. studenoga od 11 do 19 sati Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke bit će otvoren za javnost. Posjetitelji će moći vidjeti stan u kojem je Zagorka živjela 19 godina, stalni postav, te čuti poznate i manje poznate informacije i priče iz života popularne spisateljice i prve hrvatske novinarke. Memorijalni stan bit će otvoren za javnost i u nedjelju, 26.11. od 11 do 19 sati. U suradnji s Odsjekom za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Odjelom za komunikologiju, medije i novinarstvo Sveučilišta Sjever, u petak i subotu, 22. i 23. studenoga održat će se znanstveno-književni skup Dana Marije Jurić Zagorke „Marija Jurić Zagorka – život, djelo, nasljeđe“ na temu „Nasilje, institucije, rod: izazovi i perspektive“. Tema ove konferencije nažalost je iznimno aktualna i relevantna u današnjem društvu gdje se suočavamo s brojnim izazovima u vezi s pitanjima roda, nasilja i uloge institucija. Rodno uvjetovano nasilje temelji se na socijalnim konstrukcijama roda i obuhvaća različite oblike, uključujući fizičko nasilje, seksualno nasilje, emocionalno i psihičko zlostavljanje, ekonomsko nasilje te nasilje u obliku kontrole ili prisile, a koje se događa na temelju rodnog identiteta ili spola. Osim interpersonalnog nasilja, postoji institucionalno nasilje, također poznato kao sistemsko nasilje ili strukturalno nasilje, a odnosi se na oblik nasilja koji proizlazi iz nefunkcionalnih ili nepravednih institucionalnih struktura, politika ili procesa u društvu. Ova vrsta nasilja može biti manje očigledna od interpersonalnog nasilja, ali može imati ozbiljne negativne posljedice za pojedince i zajednice. Neki su primjeri institucionalnog nasilja sustavna diskriminacija, kršenje ljudskih prava, nepravedno tretiranje i opstrukcija pristupa resursima, pravdi ili uslugama, nepravedni zakoni i politike, nejednakost u pristupu obrazovanju, zdravstvu i zapošljavanju, zlostavljanje u zatvorima, nepravedni pravosudni postupci itd. I sama Zagorka je u svom životu i radu često bila žrtvom kako interpersonalnog nasilja u roditeljskom domu i u braku tako i institucionalnog, često upravo rodno uvjetovanog nasilja na radnom mjestu i u kulturnoj javnoj sferi, od prisilne izolacije u „posebnoj sobi“ tijekom angažmana u Obzoru do brojnih slučajeva zlostavljanja i vrijeđanja koje je redovito pratila eksploatacija uspjeha i popularnosti njezinih djela. Uvijek buntovna i hrabra, Zagorka je te slučajeve detaljno opisala u svojim autobiografskih tekstovima, a to je iskustvo upotrijebila i u kreiranju borbenih junakinja svojih romana koje se također neumorno suprotstavljaju rodno, klasno i nacionalno uvjetovanom nasilju koje ponekad dolazi od mizoginih muškaraca, ali i autoritarnih žena, ponekad od represivne države i drugih institucija, a najčešće u obliku maskuline figure koja u sebi ujedinjuje obje vrste nasilja. U nedjelju, 24. studenoga održat će se i tradicionalna šetnja “Zagorkinim tragom kroz Zagreb” s početkom u 11 h, u izvedbi Slavice Jakobović-Fribec. Mjesto sastanka je spomenik banu Jelačiću, Trg bana Jelačića. Za šetnju nije potrebna prijava. Taj isti dan, u nedjelju, 24. studenoga vodimo vas i u samostalan razgled grada! Uz pomoć “Misterioznog pisma” pretvaramo vas u vodiča_kinju. Tragovi zapisani na papiru vode kroz grad i upoznaju vas s mjestima povezanim Zagorkinim životom, radom i baštinom. Misteriozno pismo možete preuzeti kod nas u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke, Dolac 8 od 11 h do 17 h i potom pohitati u potragu za mjestima iz pisma, fotografirati se na njima i s ‘’dokazima’’ se vratiti na Dolac i pokupiti svoju skromnu nagradu za trud. U aktivnosti možete sudjelovati sami ili u grupi, te nije potrebna prijava. Dobrodošli/e! Program se održava uz potporu Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija. Programska knjizica_web [post_title] => Počinju Dani Marije Jurić Zagorke 2024. [post_excerpt] => [post_status] => publish [comment_status] => open [ping_status] => open [post_password] => [post_name] => 5617 [to_ping] => [pinged] => [post_modified] => 2024-12-11 15:48:43 [post_modified_gmt] => 2024-12-11 14:48:43 [post_content_filtered] => [post_parent] => 0 [guid] => http://zenstud.hr/?p=5617 [menu_order] => 0 [post_type] => post [post_mime_type] => [comment_count] => 0 [filter] => raw ) [1] => WP_Post Object ( [ID] => 5585 [post_author] => 5 [post_date] => 2024-07-16 14:26:31 [post_date_gmt] => 2024-07-16 12:26:31 [post_content] => Mi, dolje potpisani, znanstvenice i znanstvenici Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu želimo izraziti zabrinutost zbog uglavnom površnih, neargumentiranih i nestručnih rasprava koje se vode u javnosti, a vezano za najavu pokretanja Rodnih studija na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Posebice nas zabrinjavaju okolnosti i način na koji je uskratom dopusnice Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih za pokretanje Rodnih studija dovedena u pitanje autonomija sveučilišne institucije i njezine legitimne procedure. Još ranih osamdesetih godina prošloga stoljeća na mnogim sveučilištima u svijetu započinju, prvo feministički i ženskostudijski programi, a zatim i rodna istraživanja i studiji sa do danas bogatom znanstvenom produkcijom. U fokusu im je društvena konstrukcija roda i značenje koje ona ima za pojedince, društvene skupine i (nacionalne) zajednice. Naime, istraživanja roda nerijetko su povezana s pitanjima identiteta, s naglaskom na marginalizirane, manjinske, potlačene ili ugnjetavane zajednice. Suvremeni intersekcijski pristup u tim istraživanjima posebice naglašava isprepletenost etniciteta, klase, rase, vjere, dobi, itd. Time pridonosi kompleksnijem razumijevanju sinergije patrijarhalne i (neo)liberalne agende za održavanje odnosa moći, nejednakosti i statusa quo, utječe na promjene u pravosudnim, ekonomskim i političkim praksama demokratskih zemalja i uvodi rodnu perspektivu u mnoge javne politike. Institut za etnologiju i folkloristiku je jedna od prvih znanstvenih institucija u Republici Hrvatskoj čiji su suradnici započeli s istraživanjem povijesnih i društvenih fenomena kroz prizmu roda i izvedbi rodnih uloga u običajnoj i svakodnevnoj praksi. Prateći intelektualnu tradiciju sociokritičkog djelovanja znanstvenica naše discipline moguće je ustanoviti ishodišta rodnih istraživanja, počevši od ženskog autorstva radićevske etnografije (Kata Jajnčerova, sestra Antuna Radića), preko sociologije i antropologije obitelji (Vera Stein Erlich), analize mizoginih motiva usmene književnosti (akademkinja Maja Bošković-Stulli), etnologije svakodnevice i studija zadruge (Dunja Rihtman-Auguštin), feminističke historiografije (Lydia Sklevicky) do interdisciplinarnih istraživanja posljednjih trideset godina u kojima sudjeluju – u manjem ili većem opsegu – gotovo sve suradnice Instituta. Okrenutost tradiciji i baštini, ritualima te simboličkim praksama, baš kao i suvremenim fenomenima, nagnala je mnoge od nas da prepoznaju rodno uvjetovane oblike reprodukcije društvenosti, ali i otklone i otpore, pa čak i tradicijsko poznavanje nebinarnog "trećeg roda". Danas je Institut, između mnogih svojih znanstvenoistraživačkih kvaliteta, svjetski prepoznat i kao mjesto obrazovanja i suradnje jer već sedamnaest godina zaredom suorganizira međunarodni poslijediplomski seminar Feminizmi u transnacionalnoj perspektivi. Ovaj seminar ukazuje na nužnu povezanost rodnih, okolišnih i postkolonijalnih studija u traženju alternativnih modela globalnog održivog razvoja. Želimo se osvrnuti i na manipulacije pojmom „rodne ideologije“ s ciljem političkog zadiranja u institucionalnu i akademsku autonomiju, koja je u Nacionalnom planu za oporavak i otpornost 2021.- 2026. navedena kao jedan od glavnih preduvjeta za reformu i jačanje kapaciteta javnog znanstveno- istraživačkog sektora. Svjetonazorske premise pojedinih političkihopcija ne mogu i ne smiju sprječavati, cenzurirati i reducirati autonomiju znanstvenoistraživačkog djelovanja javnih znanstvenih i obrazovnih institucija te pojedinaca koji u njima rade. Za nas kao humanističke znanstvenice i znanstvenike posebno je problematično što se konstruktom „rodne ideologije“ znanstvena istraživanja koja dovode u pitanje esencijalistička i naturalistička razumijevanja roda diskreditiraju kao „ideološka“. Stoga vjerujemo da će Filozofski fakultet, nakon što se razriješe nejasnoće oko eventualnih proceduralnih propusta, u kratkom roku dobiti dopusnicu za pokretanje Rodnih studija. Kao jedinstveno središte etnoloških, kulturnoantropoloških, folklorističkih, etnomuzikoloških i srodnih znanstvenih istraživanja s težištem na inter- i transdisciplinarnim kritičkim istraživanjima kulture, našim Statutom omogućeno nam je ekspertno i javno djelovanje. S obzirom na to, kao i na dugogodišnje znanstvenoistraživačko bavljenje rodnim temama te na naše iskustvo sudjelovanja u postupku izbora kandidata i kandidatkinja u interdisciplinarnom polju rodnih studija, rado ćemo izaći u susret nadležnom ministarstvu sa stručnom procjenom kvalitete ove vrste programa i studija. dr. sc. Tea Škokić dr. sc. Renata Jambrešić Kirin dr. sc. Suzana Marjanić dr. sc. Marijana Hameršak dr. sc. Romana Pozniak Mirna Tkalčić Simetić dr. sc. Ana-Marija Vukušić dr. sc. Sanja Đurin dr. sc. Iva Pleše dr. sc. Naila Ceribašić dr. sc. Orlanda Obad dr. sc. Nataša Polgar dr. sc. Ivana Štokov dr. sc. Bojan Mucko dr. sc. Jelena Ivanišević Dora Dunatov dr. sc. Maja Pasarić dr. sc. Melanija Belaj dr. sc. Iva Niemčić dr. sc. Petar Bagarić dr. sc. Marina Blagaić Bergman [post_title] => Priopćenje za javnost znanstvenica i znanstvenika Instituta za etnologiju i folkloristiku u povodu neizdavanja dopusnice Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu za pokretanje Rodnih studija [post_excerpt] => [post_status] => publish [comment_status] => open [ping_status] => open [post_password] => [post_name] => priopcenje-za-javnost-znanstvenica-i-znanstvenika-instituta-za-etnologiju-i-folkloristiku-u-povodu-neizdavanja-dopusnice-filozofskom-fakultetu-sveucilista-u-zagrebu-za-pokretanje-rodnih-studija [to_ping] => [pinged] => [post_modified] => 2024-10-08 14:29:29 [post_modified_gmt] => 2024-10-08 12:29:29 [post_content_filtered] => [post_parent] => 0 [guid] => http://zenstud.hr/?p=5585 [menu_order] => 0 [post_type] => post [post_mime_type] => [comment_count] => 0 [filter] => raw ) [2] => WP_Post Object ( [ID] => 5578 [post_author] => 5 [post_date] => 2024-07-15 17:21:50 [post_date_gmt] => 2024-07-15 15:21:50 [post_content] => Nekoliko foto-uspomena uzbudljive i inspirativne promocije časopisa Treća “Feminizam i vizualne umjetnosti: kritičke strategije (ovoga) stoljeća”, održane 11.07.2024. u Kontejneru uz vodstvo Nikole Bojića kroz izložbu “Tri Pada”. Uz moderatoricu Natašu Govedić, Treću su predstavile Sunčica Ostoić, Zvonimir Dobrović, Arijana Lekić Fridrih i Suzana Marjanić.   [gallery size="medium" ids="5579,5580,5581,5582"] [post_title] => U Kontejneru održana promocija časopisa Treća “Feminizam i vizualne umjetnosti” [post_excerpt] => [post_status] => publish [comment_status] => open [ping_status] => open [post_password] => [post_name] => u-kontejneru-odrzana-promocija-casopisa-treca-feminizam-i-vizualne-umjetnosti [to_ping] => [pinged] => [post_modified] => 2024-10-08 14:29:49 [post_modified_gmt] => 2024-10-08 12:29:49 [post_content_filtered] => [post_parent] => 0 [guid] => http://zenstud.hr/?p=5578 [menu_order] => 0 [post_type] => post [post_mime_type] => [comment_count] => 0 [filter] => raw ) ) [post_count] => 3 [current_post] => -1 [in_the_loop] => [post] => WP_Post Object ( [ID] => 5617 [post_author] => 5 [post_date] => 2024-11-15 12:42:09 [post_date_gmt] => 2024-11-15 11:42:09 [post_content] => Program započinjemo u utorak, 19. studenoga 2024. u 18 h ispred kipa Marije Jurić Zagorke u Tkalčićevoj ulici kostimiranom izvedbom ”Cvijet za riječ”- Ponesi cvijet za našu Zagorku. Za onu koja je toliko lijepih riječi napisala i ispunila našu maštu, popunila znanje povijesti, usadila nam vjeru da možemo biti hrabre/hrabri, za našu Zagorku! Zagorka je ispunila našu maštu, a mi vas pozivamo da ispunite buket cvijeća namijenjen njoj. Ponesite jedan cvjetić ili lijepu misao i pomozite nam kreirati zajednički znak pažnje za ovu damu. Osim Zagorkina kipa i njene vječne prisutnosti, kroz program će vas voditi kostimirani ženski lik, nalik onima koji su šetali stranicama njenih romana. Uz kratku prezentaciju na mjestu okupljanja, prošetat ćemo gradom i prisjetiti se zajednički nekih scena, koje je tako živopisno opisala u svojim romanima. Predviđeno trajanje programa je sat vremena, te za ovo događanje nije potrebna najava. U srijedu 20. studenoga 2024. u 19 h održat će se edukativno kostimirana šetnju „Neznane junakinje“ u izvedbi Gornjogradskih coprnica. Glamurozne zabave, raskošne toalete, ranonovovjekovne neobičnosti i skriveni život žena iz hrvatske povijesti očekuje Vas u ovoj kostimiranoj izvedbi na ulicama grada. Zavirite u djelić ženske svakodnevice iz minulih stoljeća gdje Vas očekuju živopisni likovi i neobične priče. ”I mi smo tu u povijesti! Mi žene! Šapćemo iz prošlosti. Čujete li naš glas? Zakoračite u mrak gdje leži prekriven prašinom zaborava naš život…” (Glas Neznanih junakinja). Svoj dolazak možete najaviti na mail zagorka@zenstud.hr ili isključivo SMS na broj telefona 098 433 121. Tada ćete saznati mjesto sastanka te druge potrebne informacije. Broj mjesta je ograničen. Kontakt osoba je Ana Zbiljski. U četvrtak, 21. studenoga od 11 do 19 sati Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke bit će otvoren za javnost. Posjetitelji će moći vidjeti stan u kojem je Zagorka živjela 19 godina, stalni postav, te čuti poznate i manje poznate informacije i priče iz života popularne spisateljice i prve hrvatske novinarke. Memorijalni stan bit će otvoren za javnost i u nedjelju, 26.11. od 11 do 19 sati. U suradnji s Odsjekom za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Odjelom za komunikologiju, medije i novinarstvo Sveučilišta Sjever, u petak i subotu, 22. i 23. studenoga održat će se znanstveno-književni skup Dana Marije Jurić Zagorke „Marija Jurić Zagorka – život, djelo, nasljeđe“ na temu „Nasilje, institucije, rod: izazovi i perspektive“. Tema ove konferencije nažalost je iznimno aktualna i relevantna u današnjem društvu gdje se suočavamo s brojnim izazovima u vezi s pitanjima roda, nasilja i uloge institucija. Rodno uvjetovano nasilje temelji se na socijalnim konstrukcijama roda i obuhvaća različite oblike, uključujući fizičko nasilje, seksualno nasilje, emocionalno i psihičko zlostavljanje, ekonomsko nasilje te nasilje u obliku kontrole ili prisile, a koje se događa na temelju rodnog identiteta ili spola. Osim interpersonalnog nasilja, postoji institucionalno nasilje, također poznato kao sistemsko nasilje ili strukturalno nasilje, a odnosi se na oblik nasilja koji proizlazi iz nefunkcionalnih ili nepravednih institucionalnih struktura, politika ili procesa u društvu. Ova vrsta nasilja može biti manje očigledna od interpersonalnog nasilja, ali može imati ozbiljne negativne posljedice za pojedince i zajednice. Neki su primjeri institucionalnog nasilja sustavna diskriminacija, kršenje ljudskih prava, nepravedno tretiranje i opstrukcija pristupa resursima, pravdi ili uslugama, nepravedni zakoni i politike, nejednakost u pristupu obrazovanju, zdravstvu i zapošljavanju, zlostavljanje u zatvorima, nepravedni pravosudni postupci itd. I sama Zagorka je u svom životu i radu često bila žrtvom kako interpersonalnog nasilja u roditeljskom domu i u braku tako i institucionalnog, često upravo rodno uvjetovanog nasilja na radnom mjestu i u kulturnoj javnoj sferi, od prisilne izolacije u „posebnoj sobi“ tijekom angažmana u Obzoru do brojnih slučajeva zlostavljanja i vrijeđanja koje je redovito pratila eksploatacija uspjeha i popularnosti njezinih djela. Uvijek buntovna i hrabra, Zagorka je te slučajeve detaljno opisala u svojim autobiografskih tekstovima, a to je iskustvo upotrijebila i u kreiranju borbenih junakinja svojih romana koje se također neumorno suprotstavljaju rodno, klasno i nacionalno uvjetovanom nasilju koje ponekad dolazi od mizoginih muškaraca, ali i autoritarnih žena, ponekad od represivne države i drugih institucija, a najčešće u obliku maskuline figure koja u sebi ujedinjuje obje vrste nasilja. U nedjelju, 24. studenoga održat će se i tradicionalna šetnja “Zagorkinim tragom kroz Zagreb” s početkom u 11 h, u izvedbi Slavice Jakobović-Fribec. Mjesto sastanka je spomenik banu Jelačiću, Trg bana Jelačića. Za šetnju nije potrebna prijava. Taj isti dan, u nedjelju, 24. studenoga vodimo vas i u samostalan razgled grada! Uz pomoć “Misterioznog pisma” pretvaramo vas u vodiča_kinju. Tragovi zapisani na papiru vode kroz grad i upoznaju vas s mjestima povezanim Zagorkinim životom, radom i baštinom. Misteriozno pismo možete preuzeti kod nas u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke, Dolac 8 od 11 h do 17 h i potom pohitati u potragu za mjestima iz pisma, fotografirati se na njima i s ‘’dokazima’’ se vratiti na Dolac i pokupiti svoju skromnu nagradu za trud. U aktivnosti možete sudjelovati sami ili u grupi, te nije potrebna prijava. Dobrodošli/e! Program se održava uz potporu Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija. Programska knjizica_web [post_title] => Počinju Dani Marije Jurić Zagorke 2024. [post_excerpt] => [post_status] => publish [comment_status] => open [ping_status] => open [post_password] => [post_name] => 5617 [to_ping] => [pinged] => [post_modified] => 2024-12-11 15:48:43 [post_modified_gmt] => 2024-12-11 14:48:43 [post_content_filtered] => [post_parent] => 0 [guid] => http://zenstud.hr/?p=5617 [menu_order] => 0 [post_type] => post [post_mime_type] => [comment_count] => 0 [filter] => raw ) [comment_count] => 0 [current_comment] => -1 [found_posts] => 237 [max_num_pages] => 79 [max_num_comment_pages] => 0 [is_single] => [is_preview] => [is_page] => [is_archive] => 1 [is_date] => [is_year] => [is_month] => [is_day] => [is_time] => [is_author] => [is_category] => 1 [is_tag] => [is_tax] => [is_search] => [is_feed] => [is_comment_feed] => [is_trackback] => [is_home] => [is_404] => [is_embed] => [is_paged] => [is_admin] => [is_attachment] => [is_singular] => [is_robots] => [is_posts_page] => [is_post_type_archive] => [query_vars_hash:WP_Query:private] => b7fce612f1804061d66f1ab976777b0f [query_vars_changed:WP_Query:private] => [thumbnails_cached] => [stopwords:WP_Query:private] => [compat_fields:WP_Query:private] => Array ( [0] => query_vars_hash [1] => query_vars_changed ) [compat_methods:WP_Query:private] => Array ( [0] => init_query_flags [1] => parse_tax_query ) [allow_query_attachment_by_filename:protected] => )