Centar za
ženske studije
Zagreb

14.02.19

Poziv za prijavu na upis u jednosemestralni obrazovni program 2019.

Pozivamo zainteresirane da se prijave na ovogodišnji obrazovni program Centra za ženske studije. Prijava se sastoji od životopisa i kraćeg obrazloženja interesa za program (do 1 kartice teksta). Uz osnovne podatke, molimo da u životopisu navedete i informacije o formalnom i neformalnom obrazovanju, studentskom, profesionalnom statusu/zanimanju, aktivističkom djelovanju te dosadašnje interese iz područja ženskih/rodnih ili feminističkih teorija i praksi.

Program će se provoditi kroz predavanja podijeljena u 11 modula i trajat će od 25. ožujka do 12. lipnja 2019. godine. Nastava će se održavati u Centru za ženske studije (Dolac 8, Zagreb) dva puta tjedno, ponedjeljkom i srijedom od 17.00 – 21.00 sati, uz tri promjene termina zbog praznika i dostupnosti predavača_ica (26.4., 3.5. i 6.6.). U programu će gostovati međunarodne predavačice_i te će pojedina predavanja biti na engleskom jeziku, po potrebi organizirana na alternativnim lokacijama.

Moduli:

  • Uvod u feminističku epistemologiju, terminologiju i ženske studije
  • Analitički fokusi i konceptualna ograničenja feminističkih struja i pravaca
  • Historija feminizma – lokalno i regionalno u globalnom kontekstu
  • Reprodukcija, tijelo i režimi patrijarhata
  • Feministička kritika nasilja
  • Žene i socijalna država
  • Socioekonomski kontekst suvremenih feminističkih borbi
  • Lezbijski studiji
  • Queer studiji
  • Feministička optika kulturno-umjetničkih praksi
  • Feminizam između nacionalne države i kapitalizma

Brošuru s detaljnim opisom programa možete preuzeti ovdje.

Prijave primamo na obrazovni@zenstud.hr od 14. veljače do 10. ožujka 2019.

Odabir ćemo učiniti na temelju pristiglih prijava i obavljenog razgovora sa svim kandidatkinjama_ima, nakon čega ćemo polaznice_ke obavijestiti o detaljima provedbe programa. Mogućnost redovitog pohađanja nastave jedan je od osnovnih kriterija odabira budućih polaznica i polaznika.
Participacija za jednosemestralni program iznosi 400 kuna, uz mogućnost volontiranja dijela iznosa.

Centar za ženske studije zadržava pravo na eventualne izmjene programa.
Voditeljica obrazovnog programa je Karolina Hrga.

Detaljnije informacije možete zatražiti putem e-pošte: obrazovni@zenstud.hr

Plakat možete preuzeti ovdje.

* Polaznice_i će imati mogućnost pohađanja dodatnog predavanja u sklopu modula Kreativni kritički laboratorij: Zašto feminizam? koji će se odvijati u travnju i svibnju u suradnji s Akademijom dramskih umjetnosti u Zagrebu. Cjelokupni program pogledajte ovdje.

Vezane vijesti

Otvori sve vijesti

WP_Query Object ( [query] => Array ( [post_type] => post [posts_per_page] => 3 [ignore_sticky_posts] => 1 [category__in] => Array ( [0] => 27 [1] => 35 [2] => 63 ) [post__not_in] => Array ( [0] => 3721 ) ) [query_vars] => Array ( [post_type] => post [posts_per_page] => 3 [ignore_sticky_posts] => 1 [category__in] => Array ( [0] => 27 [1] => 35 [2] => 63 ) [post__not_in] => Array ( [0] => 3721 ) [error] => [m] => [p] => 0 [post_parent] => [subpost] => [subpost_id] => [attachment] => [attachment_id] => 0 [name] => [static] => [pagename] => [page_id] => 0 [second] => [minute] => [hour] => [day] => 0 [monthnum] => 0 [year] => 0 [w] => 0 [category_name] => obrazovanje [tag] => [cat] => 27 [tag_id] => [author] => [author_name] => [feed] => [tb] => [paged] => 0 [meta_key] => [meta_value] => [preview] => [s] => [sentence] => [title] => [fields] => [menu_order] => [embed] => [category__not_in] => Array ( ) [category__and] => Array ( ) [post__in] => Array ( ) [post_name__in] => Array ( ) [tag__in] => Array ( ) [tag__not_in] => Array ( ) [tag__and] => Array ( ) [tag_slug__in] => Array ( ) [tag_slug__and] => Array ( ) [post_parent__in] => Array ( ) [post_parent__not_in] => Array ( ) [author__in] => Array ( ) [author__not_in] => Array ( ) [suppress_filters] => [cache_results] => 1 [update_post_term_cache] => 1 [lazy_load_term_meta] => 1 [update_post_meta_cache] => 1 [nopaging] => [comments_per_page] => 50 [no_found_rows] => [order] => DESC ) [tax_query] => WP_Tax_Query Object ( [queries] => Array ( [0] => Array ( [taxonomy] => category [terms] => Array ( [0] => 27 [1] => 35 [2] => 63 ) [field] => term_id [operator] => IN [include_children] => ) ) [relation] => AND [table_aliases:protected] => Array ( [0] => wp_term_relationships ) [queried_terms] => Array ( [category] => Array ( [terms] => Array ( [0] => 27 [1] => 35 [2] => 63 ) [field] => term_id ) ) [primary_table] => wp_posts [primary_id_column] => ID ) [meta_query] => WP_Meta_Query Object ( [queries] => Array ( ) [relation] => [meta_table] => [meta_id_column] => [primary_table] => [primary_id_column] => [table_aliases:protected] => Array ( ) [clauses:protected] => Array ( ) [has_or_relation:protected] => ) [date_query] => [request] => SELECT SQL_CALC_FOUND_ROWS wp_posts.ID FROM wp_posts LEFT JOIN wp_term_relationships ON (wp_posts.ID = wp_term_relationships.object_id) WHERE 1=1 AND wp_posts.ID NOT IN (3721) AND ( wp_term_relationships.term_taxonomy_id IN (27,35,63) ) AND wp_posts.post_type = 'post' AND (wp_posts.post_status = 'publish' OR wp_posts.post_status = 'acf-disabled') GROUP BY wp_posts.ID ORDER BY wp_posts.post_date DESC LIMIT 0, 3 [posts] => Array ( [0] => WP_Post Object ( [ID] => 4128 [post_author] => 5 [post_date] => 2019-08-15 19:57:37 [post_date_gmt] => 2019-08-15 17:57:37 [post_content] =>

Uredništvo časopisa Treća raspisuje poziv za 21. broj na temu ŽENE I RAD

Genealogija ženskog rada povijesno je drugačija od genealogije muškog rada. Feministkinje poput Silvije Federici, Marie Mies i Leopoldine Fortunati, ili recentnije, teoretičarke socijalne reprodukcije kao što su Tithi Bhattacharya i Cinzia Arruzza, s različitim naglascima i ulaznim točkama u temu, ukazuju da analiza opresije žena u kapitalizmu mora uključiti rodno-spolnu podjelu rada, kontrolu nad ženskim tijelima, pitanje neplaćenog kućanskog i šireg reproduktivnog rada te transformaciju heteronormativnog obiteljskog nukleusa, historizirajući navedeno kao važan element akumulacije kapitala, i na globalnom Sjeveru i na globalnom Jugu. Istovremeno, ostvarivanje radničkih prava postaje sve otežanije za sve veći broj ljudi diljem Europe i svijeta, dok je o potencijalima za značajnije intervencije u raspodjelu moći između kapitala i rada još teže govoriti, čak i uz povremene aktivacije prosvjednih inicijativa protiv mjera štednje te proboje tzv. demokratsko socijalističkih kandidata_kinja u polje predstavničke politike. Odnos roda i rada potrebno je sagledati imajući u vidu različite geopolitičke kontekste te premreženost imperijalističkih i neokolonijalnih silnica. Europska unija i njezino tržište rada pokazalo se duboko raslojeno, ne samo u rodnom, već i rasnom te klasnom ključu. Dok EU zaoštrava legislativu protiv migranata, „ljudi bez dokumenata“, osporavajući im građanska i radnička prava, učinci krize u Europi, pod utjecajem konzervativnih i ultradesnih tendencija te prateće retradicionalizacije društva, a slijedom porasta potražnje u području kućanskog rada i rada brige, pojačavaju feminizaciju migracija. U 21. stoljeću industrijska proizvodnja robe s globalnog Sjevera dobrim je dijelom outsourcana na kapitalističku periferiju s jeftinijom radnom snagom, uz fleksibilizaciju u svim domenama rada. Fleksibilizacija je varljiv pojam jer je idejom većeg manevarskog prostora u organizaciji radnog vremena maskirala novo derogiranje tržišta rada i urušavanje radnih prava. Ona ne znači da je tržište postalo „tolerantnije“, nego da su se radno vrijeme i tehnologija poslovne komunikacije prelili u privatno vrijeme globalnih radnica i radnika, dovodeći do pojave koju feministička teoretičarka Mariarosa Dalla Costa naziva „feminizacijom“ ili „globalnom kućanizacijom“ rada. Time želi sugerirati da cijelo tržište rada danas generira potplaćenost, nezaposlenost, socijalnu nesigurnost i prekarne radne uvjete kakve su stoljećima trpjele politički i ekonomski marginalizirane žene, izuzete od imovinskog i obrazovnog cenzusa, minimalno ili nikako društveno vrednovane, neplaćene ili potplaćene. Dvadeset i prvi broj časopisa Treća kritički će se baviti načinima na koje novi oblici neoliberalne i neokolonijalne eksploatacije radništva, odnosno ekonomska kriza i financijalizacija posebno pogađaju žene, te kako u kontekstu kapitalističkih ekonomskih odnosa razmatrati eksploataciju i opresiju žena, biološko-reproduktivni rad, rad u domeni šire socijalne reprodukcije, afektivni rad, rad brige i njege, ženski aktivistički rad, volonterski rad, rad u kulturi i umjetnosti, te još uvijek dominantno ženski rad na „održavanju domaćinstva i obitelji“. Neki od ključnih marksističkih pojmova, kao što su produktivnost, klasa, višak vrijednosti, akumulacija kapitala itd. moraju biti preispitani u svjetlu tretmana roda u specifičnim povijesnim kontekstima i  unutar feminističkih teorijskih okvira. Treba staviti naglasak na njihovu novu političku artikulaciju, koja će biti u stanju prepoznati i prevrednovati kontinuiranu društvenu, političku i ekonomsku instrumentalizaciju ženskog rada, kojom često bivaju zahvaćene i druge seksualne te rodne manjine. Također, na tragu feminističke teoretičarke Kathi Weeks i njezine kritike suvremenih konceptualizacija rada, želimo dovesti u pitanje sustavnu depolitizaciju rada s jedne strane, kao i njegovu društvenu hipernormativnost, koja često ima moralizatorske (progoniteljske) dimenzije. Produktivistička paradigma zanemaruje činjenicu globalnog porasta iscrpljenosti i depresije kao posljedice intenzifikacije prisilnog rada, odnosno primoranosti na prodaju radne snage neovisno o uvjetima rada. Kako promišljati rad izvan eksploatacijskih i kompetitivnih okvira tržišta rada? Koja je uloga reproduktivnog rada u proizvodnji viška vrijednosti? Kako se politički nosimo s rastom radikalnog siromaštva koje prati vladavinu financijske elite? Koje alternativne organizacije rada i vrednovanja ljudskog angažmana poznajemo? Što nam donosi sve sustavnija digitalizacija, birokratizacija i automatizacija rada? Kako se u kapitalizmu uspostavlja i vrednuje rad u kulturi, umjetnički rad, znanstveni rad ili bilo koji istraživački rad, te kako odgovoriti na komodifikaciju istih? Kakve kritičke pozicije i strategije otvaraju suvremene feminističke teoretičarke po pitanju iscrpljivanja ljudskih i planetarnih resursa te potencijala radikalne transformacije institucije rada?   Analitičke tekstove, eseje i oglede na temu ŽENE I RAD primamo do 1. listopada 2019., na adresu: treca@zenstud.hr [post_title] => Uredništvo časopisa Treća poziva na suradnju autore i autorice na temu 21. broja - ŽENE I RAD [post_excerpt] => [post_status] => publish [comment_status] => open [ping_status] => open [post_password] => [post_name] => urednistvo-casopisa-treca-raspisuje-natjecaj-za-slanje-radova [to_ping] => [pinged] => [post_modified] => 2019-08-16 18:18:27 [post_modified_gmt] => 2019-08-16 16:18:27 [post_content_filtered] => [post_parent] => 0 [guid] => http://zenstud.hr/?p=4128 [menu_order] => 0 [post_type] => post [post_mime_type] => [comment_count] => 0 [filter] => raw ) [1] => WP_Post Object ( [ID] => 3983 [post_author] => 5 [post_date] => 2019-05-28 16:36:20 [post_date_gmt] => 2019-05-28 14:36:20 [post_content] => Filozofkinja i feministička aktivistkinja Cinzia Arruzza održat će predavanje pod naslovom "Onkraj logike paralelnih pokreta: treći feministički val kao klasna formacija" 05.06.2019. u 19 sati u SKD Prosvjeta. U predavanju predstavlja tezu po kojoj aktualni feministički val, a osobito feministički štrajkovi, dovode u pitanje uvriježene distinkcije između feminističkih pokreta i klasne borbe te se umjesto toga razvijaju u feminističku klasnu borbu. Argument je razvijen referirajući se s jedne strane na Lise Vogel i njezinu kritiku onog što se naziva „logikom paralelnih pokreta“ i s druge strane na koncept klasne formacije E. P. Thompsona. Razgovor moderira Mia Gonan. Aruzza će prilikom gostovanja u Zagrebu održati i predavanje "Opiranje šarmu kapitalizma: od progresivnog neoliberalizma do univerzalnog oslobođenja" 06.06.2019. u 18 sati u Centru za ženske studije. Broj mjesta je ograničen, prijave na obrazovni@zenstud.hr. U predavanju će artikulirati kritiku progresivnog neoliberalizma i njegove mobilizacije koncepata osnaženja, raznolikosti, te seksualnih identiteta i sloboda. Koristeći optiku teorije socijalne reprodukcije, naglasit će nekompatibilnost kapitalizma s univerzalnim rodnim ili seksualnim oslobođenjem te analizirati unutarnje veze između različitih oblika ugnjetavanja, osobito rodne, seksualne i rasne opresije, kao i njihov odnos s kapitalističkom formom društva. Razgovor moderira Karolina Hrga. Arruzza je profesorica filozofije na New School for Social Research u New Yorku, suorganizatorica recentnih ženskih prosvjeda u SAD-u i koautorica manifesta Feminizam za 99%, koji je u hrvatskom prijevodu objavljen u izdanju Multimedijalnog instituta, Centra za ženske studije, Instituta za političku ekologiju i udruge Bijeli val. [post_title] => Cinzia Arruzza u Zagrebu [post_excerpt] => [post_status] => publish [comment_status] => open [ping_status] => open [post_password] => [post_name] => cinzia-arruzza-u-zagrebu [to_ping] => [pinged] => [post_modified] => 2019-05-28 16:36:20 [post_modified_gmt] => 2019-05-28 14:36:20 [post_content_filtered] => [post_parent] => 0 [guid] => http://zenstud.hr/?p=3983 [menu_order] => 0 [post_type] => post [post_mime_type] => [comment_count] => 0 [filter] => raw ) [2] => WP_Post Object ( [ID] => 4068 [post_author] => 5 [post_date] => 2019-05-05 14:57:23 [post_date_gmt] => 2019-05-05 12:57:23 [post_content] =>

Rodno, seksualno i ekonomsko nasilje u neoliberalizmu

Centar za ženske studije, Dolac 8 / srijeda / 15. svibnja / 19.00 Moderira: Karolina Hrga Predavanje je organizirano kroz suradnju Centra za ženske studije sa Subversive Festivalom i dio je javnog dijela jednosemestralnog ženskostudijskog obrazovnog programa CŽS-a. Molimo da najavite dolazak na e-mail (obrazovni@zenstud.hr) jer su prostorni kapaciteti ograničeni.  

Mariti dovoljno da se pobunimo: Feminizam za 99 posto i feminizam nove klasne borbe

Kino Europa / utorak / 14. svibnja / 21.00 Moderira: Ana Vilenica Od ženskih štrajkova u Argentini i Španjolskoj do učiteljskih štrajkova u SAD-u i Alžiru, trenutno svjedočimo globalnom valu pokreta i štrajkova predvođenih ženama. Ovaj je popis pobuna zapravo GPS uređaj za mapiranje neoliberalizma. Svaka točka na karti pojavljuje se zbog zapanjujuće identičnog niza pitanja: manjka resursa zbog rezova u javnim servisima ili izostanka socijalnih usluga. U kontekstu aktualne krize, feministkinje moraju moći objasniti zašto su se navedeni pokreti pojavili u ovome trenutku, kao i osmisliti načine da ih se proširi. Ovo je moguće učiniti jedino ako je naš feminizam antikapitalistički. Feminizam za 99 posto odnosi se na sposobnost radničke klase, prevođene potlačenima, da utaba novi smjer za različite živote na ovoj planeti, kao i za nju samu. Predavanje je organizirano kroz suradnju Centra za ženske studije sa Subversive Festivalom i dio je javnog dijela jednosemestralnog ženskostudijskog obrazovnog programa CŽS-a.   Tithi Bhattacharya je profesorica južnoazijske povijesti i direktorica Globalnih studija na Sveučilištu Purdue. Autorica je knjige The Sentinels of Culture: Class, Education, and the Colonial Intellectual in Bengal (Oxford University Press, 2005) i dugogodišnja aktivistkinja za pravdu za Palestinu. Ekstenzivno piše o marksističkoj teoriji, rodu i politici islamofobije. Njezini radovi objavljeni su u časopisima Journal of Asian Studies, South Asia Research, Electronic Intifada, Jacobin, Salon.com te u New Left Review. U uredničkom je odboru časopisa Studies on Asia te International Socialist Review. Tithi je dugogodišnja aktivistkinja za socijalnu pravdu. Aktivna je u lokalnoj zajednici, kao i u borbama na nacionalnoj te internacionalnoj razini. [post_title] => Predavanja Tithi Bhattacharye [post_excerpt] => [post_status] => publish [comment_status] => open [ping_status] => open [post_password] => [post_name] => predavanja-tithi-bhattacharye [to_ping] => [pinged] => [post_modified] => 2019-07-19 15:06:54 [post_modified_gmt] => 2019-07-19 13:06:54 [post_content_filtered] => [post_parent] => 0 [guid] => http://zenstud.hr/?p=4068 [menu_order] => 0 [post_type] => post [post_mime_type] => [comment_count] => 0 [filter] => raw ) ) [post_count] => 3 [current_post] => -1 [in_the_loop] => [post] => WP_Post Object ( [ID] => 4128 [post_author] => 5 [post_date] => 2019-08-15 19:57:37 [post_date_gmt] => 2019-08-15 17:57:37 [post_content] =>

Uredništvo časopisa Treća raspisuje poziv za 21. broj na temu ŽENE I RAD

Genealogija ženskog rada povijesno je drugačija od genealogije muškog rada. Feministkinje poput Silvije Federici, Marie Mies i Leopoldine Fortunati, ili recentnije, teoretičarke socijalne reprodukcije kao što su Tithi Bhattacharya i Cinzia Arruzza, s različitim naglascima i ulaznim točkama u temu, ukazuju da analiza opresije žena u kapitalizmu mora uključiti rodno-spolnu podjelu rada, kontrolu nad ženskim tijelima, pitanje neplaćenog kućanskog i šireg reproduktivnog rada te transformaciju heteronormativnog obiteljskog nukleusa, historizirajući navedeno kao važan element akumulacije kapitala, i na globalnom Sjeveru i na globalnom Jugu. Istovremeno, ostvarivanje radničkih prava postaje sve otežanije za sve veći broj ljudi diljem Europe i svijeta, dok je o potencijalima za značajnije intervencije u raspodjelu moći između kapitala i rada još teže govoriti, čak i uz povremene aktivacije prosvjednih inicijativa protiv mjera štednje te proboje tzv. demokratsko socijalističkih kandidata_kinja u polje predstavničke politike. Odnos roda i rada potrebno je sagledati imajući u vidu različite geopolitičke kontekste te premreženost imperijalističkih i neokolonijalnih silnica. Europska unija i njezino tržište rada pokazalo se duboko raslojeno, ne samo u rodnom, već i rasnom te klasnom ključu. Dok EU zaoštrava legislativu protiv migranata, „ljudi bez dokumenata“, osporavajući im građanska i radnička prava, učinci krize u Europi, pod utjecajem konzervativnih i ultradesnih tendencija te prateće retradicionalizacije društva, a slijedom porasta potražnje u području kućanskog rada i rada brige, pojačavaju feminizaciju migracija. U 21. stoljeću industrijska proizvodnja robe s globalnog Sjevera dobrim je dijelom outsourcana na kapitalističku periferiju s jeftinijom radnom snagom, uz fleksibilizaciju u svim domenama rada. Fleksibilizacija je varljiv pojam jer je idejom većeg manevarskog prostora u organizaciji radnog vremena maskirala novo derogiranje tržišta rada i urušavanje radnih prava. Ona ne znači da je tržište postalo „tolerantnije“, nego da su se radno vrijeme i tehnologija poslovne komunikacije prelili u privatno vrijeme globalnih radnica i radnika, dovodeći do pojave koju feministička teoretičarka Mariarosa Dalla Costa naziva „feminizacijom“ ili „globalnom kućanizacijom“ rada. Time želi sugerirati da cijelo tržište rada danas generira potplaćenost, nezaposlenost, socijalnu nesigurnost i prekarne radne uvjete kakve su stoljećima trpjele politički i ekonomski marginalizirane žene, izuzete od imovinskog i obrazovnog cenzusa, minimalno ili nikako društveno vrednovane, neplaćene ili potplaćene. Dvadeset i prvi broj časopisa Treća kritički će se baviti načinima na koje novi oblici neoliberalne i neokolonijalne eksploatacije radništva, odnosno ekonomska kriza i financijalizacija posebno pogađaju žene, te kako u kontekstu kapitalističkih ekonomskih odnosa razmatrati eksploataciju i opresiju žena, biološko-reproduktivni rad, rad u domeni šire socijalne reprodukcije, afektivni rad, rad brige i njege, ženski aktivistički rad, volonterski rad, rad u kulturi i umjetnosti, te još uvijek dominantno ženski rad na „održavanju domaćinstva i obitelji“. Neki od ključnih marksističkih pojmova, kao što su produktivnost, klasa, višak vrijednosti, akumulacija kapitala itd. moraju biti preispitani u svjetlu tretmana roda u specifičnim povijesnim kontekstima i  unutar feminističkih teorijskih okvira. Treba staviti naglasak na njihovu novu političku artikulaciju, koja će biti u stanju prepoznati i prevrednovati kontinuiranu društvenu, političku i ekonomsku instrumentalizaciju ženskog rada, kojom često bivaju zahvaćene i druge seksualne te rodne manjine. Također, na tragu feminističke teoretičarke Kathi Weeks i njezine kritike suvremenih konceptualizacija rada, želimo dovesti u pitanje sustavnu depolitizaciju rada s jedne strane, kao i njegovu društvenu hipernormativnost, koja često ima moralizatorske (progoniteljske) dimenzije. Produktivistička paradigma zanemaruje činjenicu globalnog porasta iscrpljenosti i depresije kao posljedice intenzifikacije prisilnog rada, odnosno primoranosti na prodaju radne snage neovisno o uvjetima rada. Kako promišljati rad izvan eksploatacijskih i kompetitivnih okvira tržišta rada? Koja je uloga reproduktivnog rada u proizvodnji viška vrijednosti? Kako se politički nosimo s rastom radikalnog siromaštva koje prati vladavinu financijske elite? Koje alternativne organizacije rada i vrednovanja ljudskog angažmana poznajemo? Što nam donosi sve sustavnija digitalizacija, birokratizacija i automatizacija rada? Kako se u kapitalizmu uspostavlja i vrednuje rad u kulturi, umjetnički rad, znanstveni rad ili bilo koji istraživački rad, te kako odgovoriti na komodifikaciju istih? Kakve kritičke pozicije i strategije otvaraju suvremene feminističke teoretičarke po pitanju iscrpljivanja ljudskih i planetarnih resursa te potencijala radikalne transformacije institucije rada?   Analitičke tekstove, eseje i oglede na temu ŽENE I RAD primamo do 1. listopada 2019., na adresu: treca@zenstud.hr [post_title] => Uredništvo časopisa Treća poziva na suradnju autore i autorice na temu 21. broja - ŽENE I RAD [post_excerpt] => [post_status] => publish [comment_status] => open [ping_status] => open [post_password] => [post_name] => urednistvo-casopisa-treca-raspisuje-natjecaj-za-slanje-radova [to_ping] => [pinged] => [post_modified] => 2019-08-16 18:18:27 [post_modified_gmt] => 2019-08-16 16:18:27 [post_content_filtered] => [post_parent] => 0 [guid] => http://zenstud.hr/?p=4128 [menu_order] => 0 [post_type] => post [post_mime_type] => [comment_count] => 0 [filter] => raw ) [comment_count] => 0 [current_comment] => -1 [found_posts] => 97 [max_num_pages] => 33 [max_num_comment_pages] => 0 [is_single] => [is_preview] => [is_page] => [is_archive] => 1 [is_date] => [is_year] => [is_month] => [is_day] => [is_time] => [is_author] => [is_category] => 1 [is_tag] => [is_tax] => [is_search] => [is_feed] => [is_comment_feed] => [is_trackback] => [is_home] => [is_404] => [is_embed] => [is_paged] => [is_admin] => [is_attachment] => [is_singular] => [is_robots] => [is_posts_page] => [is_post_type_archive] => [query_vars_hash:WP_Query:private] => cb8b50043bc705748658362c23c71f3d [query_vars_changed:WP_Query:private] => [thumbnails_cached] => [stopwords:WP_Query:private] => [compat_fields:WP_Query:private] => Array ( [0] => query_vars_hash [1] => query_vars_changed ) [compat_methods:WP_Query:private] => Array ( [0] => init_query_flags [1] => parse_tax_query ) )