Centar za
ženske studije
Zagreb

15.05.25

Statement of Mourning and Solidarity on Nakba Day, May 15

On this day, Palestinians commemorate the Nakba – or “catastrophe” – referring to the ethnic cleansing and destruction of Palestinian society that took place during the creation of Israel, between 1947-1950. For Palestinians, the Nakba doesn’t represent one historical event, but it represents an ongoing process that they endure on a daily basis.

In 2025, 77 years after the establishment of the State of Israel, the world is watching the ongoing Nakba, which in Gaza has escalated into genocide, including the large-scale destruction of homes, schools, hospitals, universities, churches, and all infrastructure. The violence on the West Bank has also increased hugely during the last year. Although these war crimes are known and documented, the international community does not intervene and Western states keep supporting the State of Israel politically and militarily.

We are writing to express our mourning for the loss of lives and the attempted destruction of a whole society, and to express our solidarity with the Palestinian people and all those who support their struggle.

Dubrovnik, May 15, 2025 Feminist Anti-Fascist Participants in and Organizers of “The Otherwise of History” Dubrovnik, IUC, 18th Postgraduate Course, 12-16 May 2025

Vezane vijesti

Otvori sve vijesti

WP_Query Object ( [query] => Array ( [post_type] => post [posts_per_page] => 3 [ignore_sticky_posts] => 1 [category__in] => Array ( [0] => 26 [1] => 68 [2] => 27 [3] => 35 [4] => 37 [5] => 69 ) [post__not_in] => Array ( [0] => 5697 ) ) [query_vars] => Array ( [post_type] => post [posts_per_page] => 3 [ignore_sticky_posts] => 1 [category__in] => Array ( [0] => 26 [1] => 68 [2] => 27 [3] => 35 [4] => 37 [5] => 69 ) [post__not_in] => Array ( [0] => 5697 ) [error] => [m] => [p] => 0 [post_parent] => [subpost] => [subpost_id] => [attachment] => [attachment_id] => 0 [name] => [pagename] => [page_id] => 0 [second] => [minute] => [hour] => [day] => 0 [monthnum] => 0 [year] => 0 [w] => 0 [category_name] => novosti [tag] => [cat] => 26 [tag_id] => [author] => [author_name] => [feed] => [tb] => [paged] => 0 [meta_key] => [meta_value] => [preview] => [s] => [sentence] => [title] => [fields] => [menu_order] => [embed] => [category__not_in] => Array ( ) [category__and] => Array ( ) [post__in] => Array ( ) [post_name__in] => Array ( ) [tag__in] => Array ( ) [tag__not_in] => Array ( ) [tag__and] => Array ( ) [tag_slug__in] => Array ( ) [tag_slug__and] => Array ( ) [post_parent__in] => Array ( ) [post_parent__not_in] => Array ( ) [author__in] => Array ( ) [author__not_in] => Array ( ) [suppress_filters] => [cache_results] => 1 [update_post_term_cache] => 1 [lazy_load_term_meta] => 1 [update_post_meta_cache] => 1 [nopaging] => [comments_per_page] => 50 [no_found_rows] => [order] => DESC ) [tax_query] => WP_Tax_Query Object ( [queries] => Array ( [0] => Array ( [taxonomy] => category [terms] => Array ( [0] => 26 [1] => 68 [2] => 27 [3] => 35 [4] => 37 [5] => 69 ) [field] => term_id [operator] => IN [include_children] => ) ) [relation] => AND [table_aliases:protected] => Array ( [0] => wp_term_relationships ) [queried_terms] => Array ( [category] => Array ( [terms] => Array ( [0] => 26 [1] => 68 [2] => 27 [3] => 35 [4] => 37 [5] => 69 ) [field] => term_id ) ) [primary_table] => wp_posts [primary_id_column] => ID ) [meta_query] => WP_Meta_Query Object ( [queries] => Array ( ) [relation] => [meta_table] => [meta_id_column] => [primary_table] => [primary_id_column] => [table_aliases:protected] => Array ( ) [clauses:protected] => Array ( ) [has_or_relation:protected] => ) [date_query] => [request] => SELECT SQL_CALC_FOUND_ROWS wp_posts.ID FROM wp_posts LEFT JOIN wp_term_relationships ON (wp_posts.ID = wp_term_relationships.object_id) WHERE 1=1 AND wp_posts.ID NOT IN (5697) AND ( wp_term_relationships.term_taxonomy_id IN (26,27,35,37,68,69) ) AND wp_posts.post_type = 'post' AND (wp_posts.post_status = 'publish' OR wp_posts.post_status = 'acf-disabled') GROUP BY wp_posts.ID ORDER BY wp_posts.post_date DESC LIMIT 0, 3 [posts] => Array ( [0] => WP_Post Object ( [ID] => 5699 [post_author] => 5 [post_date] => 2025-05-22 09:47:03 [post_date_gmt] => 2025-05-22 07:47:03 [post_content] => Centar za ženske studije Zagreb u suradnji s Odsjekom za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Odjelom za komunikologiju, medije i novinarstvo Sveučilišta Sjever objavljuje

Poziv na znanstveno-književni skup s međunarodnim sudjelovanjem:

TKO STE VI? (RODNI) IZAZOVI I ZAMKE AUTORSTVA

koji će se održati u sklopu Dana Marije Jurić Zagorke, 21. i 22. studenog 2025. u Zagrebu, u prostorijama Centra za ženske studije/Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke, na Dolcu 8. Oživljava li autor odnosno autorica u društveno-humanističkim znanostima? „Autor“ je desetljećima bio nezanimljiva, gotovo tabu-tema u književnoj teoriji, u prvom redu zbog loše reputacije pozitivističke kritike koja se uvelike temeljila na jednostavnom biografizmu i psihologizmu, kao i posljedične prevlasti formalizma u proučavanju umjetnosti. Premda su Barthesov esej „Smrt autora“ (1967) i Foucaultovo predavanje „Što je autor?“ (1969) još uvijek ključni tekstovi za razumijevanje figure autora u društveno-humanističkim znanostima, različite političke kritike ustrajale su u bavljenju problemom autorstva. Na tragu Virginije Woolf koja je u Vlastitoj sobi inzistirala na nematerijalnim i materijalnim ograničenjima s kojima su se u povijesti engleske književnosti susretale spisateljice, feministička je kritika od 1970-ih zaokupljena odnosom autorstva i roda. U tom se smislu redovito ispostavlja da je, usprkos proklamiranoj autonomiji umjetnosti, rod autorice presudan za njezin nepravedan tretman te inferioran status u povijesti književnosti i drugih umjetnosti, pri čemu se taj položaj dodatno komplicira presijecanjem roda s klasom, rasom, seksualnošću itd. Zahvaljujući razvoju interneta i društvenih mreža, zainteresirana publika bliža je živućim autorima i autoricama nego ikada prije. Porast parasocijalnih odnosa prati povećani interes za političko djelovanje autora i autorica te društvene i ekonomske uvjete njihova kreativnog rada, što nerijetko rezultira i moralnim vrednovanjem njihova lika i djela. Budući da lakše svjedočimo problematičnim postupcima brojnih autora i autorica, sve se češće raspravlja o (ne)mogućnosti odvajanja autora/autorice i teksta te o etičnosti čitanja (i ljubavi prema) djel(im)a problematičnih autora/autorica. Premda su pod stalnim povećalom javnosti, autori i autorice ipak imaju značajnu korist od izmijenjenih uvjeta književne proizvodnje i recepcije zbog mogućnosti (samo)promocije i konstruiranja vlastitog autorskog brenda na internetu. Istovremeno pratimo kreativni i tržišni boom pripovijedanja u prvom licu, s porastom autobiografskog/memoarskog i sve većom vidljivošću autoteorijskog pisanja kako u publicistici, tako i u znanstvenoj produkciji, dojmom prevlasti autofikcije u suvremenoj književnosti, kao i golemom količinom osobnih i ispovjednih tekstova na internetu od nekad popularnih blogova, LiveJournala ili Tumblra do nešto aktualnijih Substacka, TikToka i YouTubea. Suočeni s nepreglednom količinom osobnog sadržaja, skloni smo ih naprečac osuditi i po strani ostaviti ključne lekcije teorije autobiografije po kojima su posrijedi kreativni, artificijelni tekstovi kao i svi drugi. U tom smislu, autobiografsko pisanje ne nudi izravan, jednostavan uvid u nečiji život, već taj život proizvodi u obliku priče. Uvide u problem autorstva čini još složenijim utjecaj tehnologije pri čemu ubrzani razvoj umjetne inteligencije reformulira pitanja o izvornosti, kreativnosti i mašti u umjetničkom radu, dok se suvremena znanost i obrazovanje zbog porasta plagijata na nove načine suočavaju s problemom etičnosti, kao i promjenama samih materijalnih uvjeta rada u znanosti. Kad je pak riječ o Zagorki, njezina je turbulentna biografija istraživačima poput I. Hergešića i S. Lasića često bila privlačnija od njezinih djela, a i danas je izazovno odvojiti utjecajne popularne predodžbe o samoj autorici od tekstova koje je pisala. Stoga će nas, između ostalog, zanimati analize Zagorkina lika – figure odnosno ikone Marije Jurić Zagorke – koju su kreirali kako ona sama svojim autobiografskim i autopoetičkim tekstovima, tako i tuđi narativi o njoj – umjetnički, znanstveni, muzeološki, medijski, popularni itd. Moguće teme izlaganja uključuju, ali nisu ograničene na: • teorijski problem autorstva u književnosti i drugim umjetnostima • autodijegeza, autofikcija, autobiografija, autoteorija • autor_ica u tekstu, metalepsa, metafikcija • individualno i kolektivno autorstvo • pseudonimi, anonimnost autorstva • autorstvo i rod, rasa, klasa, seksualnost itd. • autorstvo, političko djelovanje, politička odgovornost • autor_ica na internetu, autorstvo kao brand, autor/ica i publika • autorstvo i rad, rad u kulturi • autorska prava • autorska namjera • original i kopija, izvornost i plagijat, etika autorstva • autorstvo, kreativnost i mašta • autorstvo, tehnologija i strojno generirani tekstovi Očekujemo da će ova konferencija pružiti inspiraciju i potaknuti nove načine razmišljanja o pitanjima autorstva, pozicije autora_ica te njihovom djelovanju. Pozivamo zato istraživačice i istraživače iz svih polja društvenih i humanističkih znanosti, praktičare i praktičarke, aktivistkinje i aktiviste te sve zainteresirane da svojim izlaganjima doprinesu raspravi o ovim temama.  

Prihvatit će se izlaganja na hrvatskom i engleskom jeziku.

Sažetak izlaganja (između 150 i 300 riječi) s kraćim životopisom molimo poslati do 21. rujna 2025. na e-mail adresu: zagorka@zenstud.hr.

Mail nasloviti: Dani MJZ-prijava 2025

  Kotizacija: Autori/ce radova: 40 eura Kotizacija uključuje: sudjelovanje na konferenciji, konferencijske materijale, osvježenje, ručak i potvrdu o sudjelovanju na skupu. Studenti/ce postdiplomskih studija, nezaposleni/e i sudionici/bez izlaganja ne plaćaju kotizaciju.   Programski odbor skupa: dr.sc. Lidija Dujić, dr.sc. Anita Dremel, dr.sc. Maša Grdešić, dr.sc. Suzana Coha, mr.sc. Sandra Prlenda, Ana Zbiljski   Program financijski podupiru Grad Zagreb i Ministarstvo kulture i medija. [post_title] => Poziv na prijavu radova za znanstveno-književni skup Dana Marije Jurić Zagorke [post_excerpt] => [post_status] => publish [comment_status] => open [ping_status] => open [post_password] => [post_name] => poziv-na-prijavu-radova-za-znanstveno-knjizevni-skup-dana-marije-juric-zagorke [to_ping] => [pinged] => [post_modified] => 2025-05-22 00:21:11 [post_modified_gmt] => 2025-05-21 22:21:11 [post_content_filtered] => [post_parent] => 0 [guid] => http://zenstud.hr/?p=5699 [menu_order] => 0 [post_type] => post [post_mime_type] => [comment_count] => 0 [filter] => raw ) [1] => WP_Post Object ( [ID] => 5690 [post_author] => 5 [post_date] => 2025-05-06 16:21:26 [post_date_gmt] => 2025-05-06 14:21:26 [post_content] => Od 12. do 16. svibnja 2025. održava se 18. poslijediplomski seminar Feminisms in a Transnational Perspective u Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku. Seminar suorganiziraju Centar za ženske studije, Institut za etnologiju i fokloristiku iz Zagreba i četiri akademske institucije iz Hrvatske, Italije i Austrije. Ove je godine tema The Othervise od History, a ovdje se nalaze Program_2025 i Programska knjizica_2025. [post_title] => Program 18. poslijediplomskog seminara "Feminisms in transnational perspective" [post_excerpt] => [post_status] => publish [comment_status] => open [ping_status] => open [post_password] => [post_name] => program-18-poslijediplomskog-seminara-feminisms-in-transnational-perspective [to_ping] => [pinged] => [post_modified] => 2025-05-06 16:21:26 [post_modified_gmt] => 2025-05-06 14:21:26 [post_content_filtered] => [post_parent] => 0 [guid] => http://zenstud.hr/?p=5690 [menu_order] => 0 [post_type] => post [post_mime_type] => [comment_count] => 0 [filter] => raw ) [2] => WP_Post Object ( [ID] => 5686 [post_author] => 5 [post_date] => 2025-03-25 14:21:10 [post_date_gmt] => 2025-03-25 13:21:10 [post_content] => U okviru Mjeseca žena u Muzeju grada Zagreba, pozivamo vas na predstavljanje projekta INDEX.ŽENE, u utorak, 25. ožujka u 18 sati: INDEX.ŽENE je participativni, interaktivni projekt vizualne umjetnice Andreje Kulunčić, nastao u suradnji sa ženama i to primarno sa slučajnim prolaznicama na ulicama gradova koji su dosad bili uključeni u projekt. Projekt je uspješno izveden u Splitu, Napulju, Beogradu i Ljubljani, a u 2025. realizirat će se u Zagrebu. Cilj je projekta pružiti svjedočanstvo o načinu na koji žene percipiraju svoj položaj u društvu, a koji izražavaju odgovorom na pitanje ”Kako se osjećam?”. U svakom od gradova sudionika, pa tako i u Zagrebu, na citylight plakatnim mjestima i u medijskom prostoru postavlja se „upit“ kojim se žene poziva da se jave na besplatni telefon 0800 10 22 i ostave anonimnu poruku. Telefonska poruka podrazumijeva izbor između tri ponuđene opcije odgovora na pitanje osjeća li se žena: zadovoljnom, diskriminiranom ili zlostavljanom. Drugi segment projekta je kontinuirano informiranje o statistici odgovora koji će biti predstavljen na izložbi, ali i na velikim oglasnim displejima na gradskim trgovima, na internetu i u izložbenom prostoru Muzeja grada Zagreba. Rezultati projekta bit će uključeni u retrospektivnu izložbu autorice u Muzeju suvremene umjetnosti. Uz autoricu Andreju Kulunčić na predstavljanju projekta i raspravi sudjelovat će i suradnice na projektu: Dunja Bonacci Skenderović, neovisna konzultantica za suzbijanje nasilja nad ženama; Lana Bobić, feministička teologinja; Dorotea Šušak, aktivistkinja i izvršna direktorica Centra za ženske studije; Nataša Bijelić, sociologinja, stručna suradnica u CESI-Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje i Marina Perica Krapljanov, kustosica projekta i izložbe INDEX.ŽENE. Više o projektu INDEX.ŽENE i autorici, Andreji Kulunčić moežte pričitati ovdje. Cjelokupan program Mjeseca žena u Muzeju grada Zagreba možet pročitati ovdje. [post_title] => Predstavljanje projekta INDEX.ŽENE u Muzeju grada Zagreba [post_excerpt] => [post_status] => publish [comment_status] => open [ping_status] => open [post_password] => [post_name] => predstavljanje-projekta-index-zene-u-muzeju-grada-zagreba [to_ping] => [pinged] => [post_modified] => 2025-03-25 14:21:10 [post_modified_gmt] => 2025-03-25 13:21:10 [post_content_filtered] => [post_parent] => 0 [guid] => http://zenstud.hr/?p=5686 [menu_order] => 0 [post_type] => post [post_mime_type] => [comment_count] => 0 [filter] => raw ) ) [post_count] => 3 [current_post] => -1 [in_the_loop] => [post] => WP_Post Object ( [ID] => 5699 [post_author] => 5 [post_date] => 2025-05-22 09:47:03 [post_date_gmt] => 2025-05-22 07:47:03 [post_content] => Centar za ženske studije Zagreb u suradnji s Odsjekom za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Odjelom za komunikologiju, medije i novinarstvo Sveučilišta Sjever objavljuje

Poziv na znanstveno-književni skup s međunarodnim sudjelovanjem:

TKO STE VI? (RODNI) IZAZOVI I ZAMKE AUTORSTVA

koji će se održati u sklopu Dana Marije Jurić Zagorke, 21. i 22. studenog 2025. u Zagrebu, u prostorijama Centra za ženske studije/Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke, na Dolcu 8. Oživljava li autor odnosno autorica u društveno-humanističkim znanostima? „Autor“ je desetljećima bio nezanimljiva, gotovo tabu-tema u književnoj teoriji, u prvom redu zbog loše reputacije pozitivističke kritike koja se uvelike temeljila na jednostavnom biografizmu i psihologizmu, kao i posljedične prevlasti formalizma u proučavanju umjetnosti. Premda su Barthesov esej „Smrt autora“ (1967) i Foucaultovo predavanje „Što je autor?“ (1969) još uvijek ključni tekstovi za razumijevanje figure autora u društveno-humanističkim znanostima, različite političke kritike ustrajale su u bavljenju problemom autorstva. Na tragu Virginije Woolf koja je u Vlastitoj sobi inzistirala na nematerijalnim i materijalnim ograničenjima s kojima su se u povijesti engleske književnosti susretale spisateljice, feministička je kritika od 1970-ih zaokupljena odnosom autorstva i roda. U tom se smislu redovito ispostavlja da je, usprkos proklamiranoj autonomiji umjetnosti, rod autorice presudan za njezin nepravedan tretman te inferioran status u povijesti književnosti i drugih umjetnosti, pri čemu se taj položaj dodatno komplicira presijecanjem roda s klasom, rasom, seksualnošću itd. Zahvaljujući razvoju interneta i društvenih mreža, zainteresirana publika bliža je živućim autorima i autoricama nego ikada prije. Porast parasocijalnih odnosa prati povećani interes za političko djelovanje autora i autorica te društvene i ekonomske uvjete njihova kreativnog rada, što nerijetko rezultira i moralnim vrednovanjem njihova lika i djela. Budući da lakše svjedočimo problematičnim postupcima brojnih autora i autorica, sve se češće raspravlja o (ne)mogućnosti odvajanja autora/autorice i teksta te o etičnosti čitanja (i ljubavi prema) djel(im)a problematičnih autora/autorica. Premda su pod stalnim povećalom javnosti, autori i autorice ipak imaju značajnu korist od izmijenjenih uvjeta književne proizvodnje i recepcije zbog mogućnosti (samo)promocije i konstruiranja vlastitog autorskog brenda na internetu. Istovremeno pratimo kreativni i tržišni boom pripovijedanja u prvom licu, s porastom autobiografskog/memoarskog i sve većom vidljivošću autoteorijskog pisanja kako u publicistici, tako i u znanstvenoj produkciji, dojmom prevlasti autofikcije u suvremenoj književnosti, kao i golemom količinom osobnih i ispovjednih tekstova na internetu od nekad popularnih blogova, LiveJournala ili Tumblra do nešto aktualnijih Substacka, TikToka i YouTubea. Suočeni s nepreglednom količinom osobnog sadržaja, skloni smo ih naprečac osuditi i po strani ostaviti ključne lekcije teorije autobiografije po kojima su posrijedi kreativni, artificijelni tekstovi kao i svi drugi. U tom smislu, autobiografsko pisanje ne nudi izravan, jednostavan uvid u nečiji život, već taj život proizvodi u obliku priče. Uvide u problem autorstva čini još složenijim utjecaj tehnologije pri čemu ubrzani razvoj umjetne inteligencije reformulira pitanja o izvornosti, kreativnosti i mašti u umjetničkom radu, dok se suvremena znanost i obrazovanje zbog porasta plagijata na nove načine suočavaju s problemom etičnosti, kao i promjenama samih materijalnih uvjeta rada u znanosti. Kad je pak riječ o Zagorki, njezina je turbulentna biografija istraživačima poput I. Hergešića i S. Lasića često bila privlačnija od njezinih djela, a i danas je izazovno odvojiti utjecajne popularne predodžbe o samoj autorici od tekstova koje je pisala. Stoga će nas, između ostalog, zanimati analize Zagorkina lika – figure odnosno ikone Marije Jurić Zagorke – koju su kreirali kako ona sama svojim autobiografskim i autopoetičkim tekstovima, tako i tuđi narativi o njoj – umjetnički, znanstveni, muzeološki, medijski, popularni itd. Moguće teme izlaganja uključuju, ali nisu ograničene na: • teorijski problem autorstva u književnosti i drugim umjetnostima • autodijegeza, autofikcija, autobiografija, autoteorija • autor_ica u tekstu, metalepsa, metafikcija • individualno i kolektivno autorstvo • pseudonimi, anonimnost autorstva • autorstvo i rod, rasa, klasa, seksualnost itd. • autorstvo, političko djelovanje, politička odgovornost • autor_ica na internetu, autorstvo kao brand, autor/ica i publika • autorstvo i rad, rad u kulturi • autorska prava • autorska namjera • original i kopija, izvornost i plagijat, etika autorstva • autorstvo, kreativnost i mašta • autorstvo, tehnologija i strojno generirani tekstovi Očekujemo da će ova konferencija pružiti inspiraciju i potaknuti nove načine razmišljanja o pitanjima autorstva, pozicije autora_ica te njihovom djelovanju. Pozivamo zato istraživačice i istraživače iz svih polja društvenih i humanističkih znanosti, praktičare i praktičarke, aktivistkinje i aktiviste te sve zainteresirane da svojim izlaganjima doprinesu raspravi o ovim temama.  

Prihvatit će se izlaganja na hrvatskom i engleskom jeziku.

Sažetak izlaganja (između 150 i 300 riječi) s kraćim životopisom molimo poslati do 21. rujna 2025. na e-mail adresu: zagorka@zenstud.hr.

Mail nasloviti: Dani MJZ-prijava 2025

  Kotizacija: Autori/ce radova: 40 eura Kotizacija uključuje: sudjelovanje na konferenciji, konferencijske materijale, osvježenje, ručak i potvrdu o sudjelovanju na skupu. Studenti/ce postdiplomskih studija, nezaposleni/e i sudionici/bez izlaganja ne plaćaju kotizaciju.   Programski odbor skupa: dr.sc. Lidija Dujić, dr.sc. Anita Dremel, dr.sc. Maša Grdešić, dr.sc. Suzana Coha, mr.sc. Sandra Prlenda, Ana Zbiljski   Program financijski podupiru Grad Zagreb i Ministarstvo kulture i medija. [post_title] => Poziv na prijavu radova za znanstveno-književni skup Dana Marije Jurić Zagorke [post_excerpt] => [post_status] => publish [comment_status] => open [ping_status] => open [post_password] => [post_name] => poziv-na-prijavu-radova-za-znanstveno-knjizevni-skup-dana-marije-juric-zagorke [to_ping] => [pinged] => [post_modified] => 2025-05-22 00:21:11 [post_modified_gmt] => 2025-05-21 22:21:11 [post_content_filtered] => [post_parent] => 0 [guid] => http://zenstud.hr/?p=5699 [menu_order] => 0 [post_type] => post [post_mime_type] => [comment_count] => 0 [filter] => raw ) [comment_count] => 0 [current_comment] => -1 [found_posts] => 625 [max_num_pages] => 209 [max_num_comment_pages] => 0 [is_single] => [is_preview] => [is_page] => [is_archive] => 1 [is_date] => [is_year] => [is_month] => [is_day] => [is_time] => [is_author] => [is_category] => 1 [is_tag] => [is_tax] => [is_search] => [is_feed] => [is_comment_feed] => [is_trackback] => [is_home] => [is_404] => [is_embed] => [is_paged] => [is_admin] => [is_attachment] => [is_singular] => [is_robots] => [is_posts_page] => [is_post_type_archive] => [query_vars_hash:WP_Query:private] => 2d23a6633d72d03e7d9375aa5e00f980 [query_vars_changed:WP_Query:private] => [thumbnails_cached] => [stopwords:WP_Query:private] => [compat_fields:WP_Query:private] => Array ( [0] => query_vars_hash [1] => query_vars_changed ) [compat_methods:WP_Query:private] => Array ( [0] => init_query_flags [1] => parse_tax_query ) [allow_query_attachment_by_filename:protected] => )