Centar za
ženske studije
Zagreb

15.06.20

Ženski studiji // Javno online predavanje: Nivedita Majumdar: Utišavanje subalternih: otpor i rod u postkolonijalnoj teoriji

Jedna od središnjih teza postkolonijalne teorije jest da zagovara sposobnost opresiranih skupina da društveno djeluju. Ovo se predavanje temelji na radu u kojem autorica fokusirala na neke od fundamentalnih tekstova u polju, Gayatri Spivak i Homija Bhabhe, kako bi razmotrila načine na koje navedeni autori_ce analiziraju mjesta otpora u rodnim odnosima. Pokazat će da postoji značajni raskorak između onoga što teoretičari_ke tvrde da ukazuju i onoga što uistinu argumentiraju u svojem radu. Umjesto da zagovaraju ženski otpor patrijarhalnim režimima, oni redefiniraju njihovo djelovanje tako da se prešutni pristanak na institucionalni patrijarhat predstavlja kao borba protiv istoga.  To nas navodi na preispitivanje doprinosa kojega postkolonijalna teorija može donijeti politici subalternih. Majumdar će navedena pitanja povezati i s aktualnim socioekonomskim globalnim previranjima.

Prijedlog za čitanje:
https://catalyst-journal.com/vol1/no1/silencing-the-subaltern

Predavanje će se održati preko Zoom platforme 17. lipnja s početkom u 18 sati.
 Molimo vas da se uključite 5 min prije početka:

 

Join Zoom Meeting

https://us02web.zoom.us/j/88987895118?pwd=RDl1czErT1d3WXJWY0xHYUVvWXFQUT09

Meeting ID: 889 8789 5118

Password: 911685

 

Predavanje i diskusija će se održati na engleskom jeziku.

Nivedita Majumdar predaje engleski jezik na John Jay College, City Universtiy of New York te je autorica nadolazeće knjige „The World in a Grain of Sand: Postcolonial Literature and Radical Universalism“ (London: Verso, 2021). Također je tajnica Professional Staff Congressa te CUNY sindikata nastavnog kadra i osoblja. Njezini istraživački interesi uključuju marksističku teoriju, postokolonijalne studije, teorije nacionalizma i kulturalne studije. Proučava načine na koje kulturni tekstovi reflektiraju i oblikuju pitanja klase, roda, terorizma i nacionalizma. Njezini radovi objavljuju se u Catalystu, Jacobinu, Journal of Commonwealth and Postcolonial Studies, Peace and Conflict: Journal of Peace Psychology, South Asian Review, ARIEL: A Review of International English Literature, Indian Literature, Doris Lessing Studies te nizu drugih znanstvenih časopisa.

 

Vezane vijesti

Otvori sve vijesti

WP_Query Object ( [query] => Array ( [post_type] => post [posts_per_page] => 3 [ignore_sticky_posts] => 1 [category__in] => Array ( [0] => 68 [1] => 27 [2] => 35 [3] => 63 ) [post__not_in] => Array ( [0] => 4422 ) ) [query_vars] => Array ( [post_type] => post [posts_per_page] => 3 [ignore_sticky_posts] => 1 [category__in] => Array ( [0] => 68 [1] => 27 [2] => 35 [3] => 63 ) [post__not_in] => Array ( [0] => 4422 ) [error] => [m] => [p] => 0 [post_parent] => [subpost] => [subpost_id] => [attachment] => [attachment_id] => 0 [name] => [pagename] => [page_id] => 0 [second] => [minute] => [hour] => [day] => 0 [monthnum] => 0 [year] => 0 [w] => 0 [category_name] => obavijest [tag] => [cat] => 68 [tag_id] => [author] => [author_name] => [feed] => [tb] => [paged] => 0 [meta_key] => [meta_value] => [preview] => [s] => [sentence] => [title] => [fields] => [menu_order] => [embed] => [category__not_in] => Array ( ) [category__and] => Array ( ) [post__in] => Array ( ) [post_name__in] => Array ( ) [tag__in] => Array ( ) [tag__not_in] => Array ( ) [tag__and] => Array ( ) [tag_slug__in] => Array ( ) [tag_slug__and] => Array ( ) [post_parent__in] => Array ( ) [post_parent__not_in] => Array ( ) [author__in] => Array ( ) [author__not_in] => Array ( ) [suppress_filters] => [cache_results] => 1 [update_post_term_cache] => 1 [lazy_load_term_meta] => 1 [update_post_meta_cache] => 1 [nopaging] => [comments_per_page] => 50 [no_found_rows] => [order] => DESC ) [tax_query] => WP_Tax_Query Object ( [queries] => Array ( [0] => Array ( [taxonomy] => category [terms] => Array ( [0] => 68 [1] => 27 [2] => 35 [3] => 63 ) [field] => term_id [operator] => IN [include_children] => ) ) [relation] => AND [table_aliases:protected] => Array ( [0] => wp_term_relationships ) [queried_terms] => Array ( [category] => Array ( [terms] => Array ( [0] => 68 [1] => 27 [2] => 35 [3] => 63 ) [field] => term_id ) ) [primary_table] => wp_posts [primary_id_column] => ID ) [meta_query] => WP_Meta_Query Object ( [queries] => Array ( ) [relation] => [meta_table] => [meta_id_column] => [primary_table] => [primary_id_column] => [table_aliases:protected] => Array ( ) [clauses:protected] => Array ( ) [has_or_relation:protected] => ) [date_query] => [request] => SELECT SQL_CALC_FOUND_ROWS wp_posts.ID FROM wp_posts LEFT JOIN wp_term_relationships ON (wp_posts.ID = wp_term_relationships.object_id) WHERE 1=1 AND wp_posts.ID NOT IN (4422) AND ( wp_term_relationships.term_taxonomy_id IN (27,35,63,68) ) AND wp_posts.post_type = 'post' AND (wp_posts.post_status = 'publish' OR wp_posts.post_status = 'acf-disabled') GROUP BY wp_posts.ID ORDER BY wp_posts.post_date DESC LIMIT 0, 3 [posts] => Array ( [0] => WP_Post Object ( [ID] => 4468 [post_author] => 5 [post_date] => 2020-07-03 12:10:52 [post_date_gmt] => 2020-07-03 10:10:52 [post_content] =>

Centar za ženske studije Zagreb u suradnji s

Odsjekom za komparativnu književnost

Filozofskog fakulteta u Zagrebu

objavljuje

Poziv za sudjelovanje na znanstveno-književnom skupu s međunarodnim sudjelovanjem:

RIZICI I RESURSI: ROD I POLITIKA RASPODJELE

  koji će se održati u sklopu Dana Marije Jurić Zagorke 20. i 21. studenog 2020. u Zagrebu, u prostorijama Centra za ženske studije/Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke, na Dolcu 8.   Aktualni udar globalne socioekonomske i zdravstvene krize intenzivirao je izloženost socijalnoj isključenosti, nasilju i siromaštvu, najranjivijih društvenih skupina. U tom kontekstu pozivamo na promišljanje različitih opresija, rizika i resursa kao i politika raspodjele, s posebnim interesom za interpretacije iz rodne i feminističke perspektive. Mjesta na kojima stojimo, s kojih progovaramo i djelujemo markirana su društvenim razlikama i nejednakostima koje se proteklih desetljeća kontinuirano produbljuju. Ta su mjesta ujedno i mjesta rizika koja stvaraju džepove otpora. Pandemija nas je podsjetila da smo bez iznimke svi izloženi čitavom nizu rizika, ali i da posljedice društvenih neuralgija, klimatskih i ekoloških nepogoda ipak ne trpimo svi na jednak način i u jednakoj mjeri. Resursi pak ne uključuju samo ekonomski ili financijski kapital, već i ljudski rad te javna i zajednička prirodna i društvena dobra. Pitanje vlasništva i nejednaka distribucija resursa između društvenih elita i deprivilegirane većine, muškaraca i žena, kao i njihove društvene pozicije i uloge, razotkrivaju ideju jednakih šansi kao tek jedan od ideologema koji sve neuspješnije zakrivaju stvarno stanje stvari. Mikro i makroekonomski šokovi koji se prelijevaju na već orodnjeno tržište rada različito pogađaju marginalizirane skupine. Primjerice, u vremenima ekonomske krize, žene najčešće prve gube poslove u formalnom sektoru, a pojačano ih se uključuje u atipične, agencijske i druge nesigurne oblike zaposlenja na kojima manje zarađuju i rjeđe se imaju priliku sindikalno organizirati. Istovremeno, porast nezaposlenosti muškaraca i njihov niski dohodak potkopava patrijarhalnu ulogu muškarca kao hranitelja obitelji što često rezultira negativnim posljedicama poput obiteljskog, seksualnog i rodno zasnovanog nasilja. Za vrijeme pandemije svjedočili smo porastu obiteljskog nasilja koje je bilo posljedica fizičke zatvorenosti i primoranosti na izolaciju. Radi se o situaciji koja traži intersekcijsko promišljanje različitih osnova na temelju kojih varira izloženost riziku i dostupnost resursa, ali i razmatranje navedenih pitanja na planu unitarističke teorije i teorije socijalne reprodukcije. Posljednjih desetljeća svjedočimo da kapitalistička društva nemaju adekvatan odgovor ne samo na ekonomsku, već i na zdravstvenu, ekološku i socijalnu krizu. Mjerama štednje i antikriznim mjerama primarno se nastavljaju sužavati i ograničavati pristupi resursima, javnim servisima i dobrima. Deregulirano upravljanje društvenim rizicima otvara prostor nedemokratskim mehanizima koji institucionaliziraju patrijarhalne, heteronormativne rasijalizirane i represivne režime, koji između ostalog reproduciraju i rodnu nejednakost, diskriminaciju, nejednaku raspodjelu sredstava za proizvodnju, resursa i moći te ograničeno građanstvo. Svi navedeni rizici (ekonomski, okolišni, klimatski, socijalni…) iznimno su orodnjeni i imaju različite utjecaje na muškarce i žene. Socijalna zaštita pri tome uključuje formalne i neformalne mehanizme koji bi trebali osigurati društvenu pomoć, ali nažalost često perpetuiraju i učvršćuju spomenute rizike i režime. Politički, transformativni pogled na socijalnu skrb i podruštvljenje socijalne reprodukcije mora stoga uključivati jednakopravnosti, osnaženje ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava. Prilike da se rodna i feministička perspektiva integriraju na mikro, mezo i makro razinu kontekstualno su specifične te ovise o ravnoteži između vladinih, nevladinih i neformalnih mehanizama društvene zaštite. Pozivamo stoga priloge koji se posvećuju analizi tema rizika, resursa, dobara, politike pravedne raspodjele, radikalizacije zahtjeva socijalne reprodukcije, novog materijalizma, kritici kapitalističkih rodnih režima te feminističkim aspektima i čitanjima ovih tema i njihovih raznih intersekcija i reprezentacija u različitim medijima i manifestacijama. Već tradicionalno na znanstveno-književni skup u sklopu Dana Marije Jurić Zagorke pozivamo priloge posvećene kako godišnjoj temi koju su motivirali aktualni društveni događaji tako i životu, djelu i nasljeđu Marije Jurić Zagorke. Zagorka je prkosila strukturi društvenih očekivanja, u klinike za psihijatriju je bježala iz prisilnog braka te se kao žena pionirski bavila novinarskim, književnim i feminističkim radom. Kao takva pripadala je ranjivoj skupini. Njezina je borba put otpora, njezini su likovi uronjeni u klasne i rodne strukture, često su žrtve sistemskih silnica, ali i uspijevaju prelaziti mnoge nametnute granice. Ne treba zanemariti ni socijalističke utopijske elemente u Zagorkinu opusu, koje možemo čitati kao svojevrsnu kritiku kapitalizma. Dobrodošli su radovi koji se bave općenito ženskim stvaralaštvom i rodnim i feminističkim čitanjima kako trajne tako i aktualne godišnje teme.   Pozivamo stoga istraživače_ice iz područja političkih znanosti, povijesti, filozofije, znanosti o književnosti, kulturalnih studija, edukacijskih znanosti, sociologije, lingvistike, medija, komunikacija i novinarstva, antropologije, etnologije, kao i sve druge koji žele doprinijeti raspravi i pokušaju da se bolje razumije ova dinamika koja transformira naš politički i širi kulturni prostor.   Prihvatit će se izlaganja na hrvatskom i engleskom jeziku.   Sažetak izlaganja (između 150 i 300 riječi) s kraćim životopisom molimo poslati do 15. rujna 2020. e-mail adresu: zagorka@zenstud.hr.   Kotizacija: Autori/ce radova: 150 kn Kotizacija uključuje: sudjelovanje na konferenciji, konferencijske materijale, osvježenje, ručak i potvrdu o sudjelovanju na skupu. Studenti/ce postdiplomskih studija, nezaposleni/e i sudionici/bez izlaganja ne plaćaju kotizaciju.   Programski odbor skupa: dr.sc. Lidija Dujić, dr.sc. A [post_title] => Poziv za prijavu izlaganja za Dane Marije Jurić Zagorke 2020. [post_excerpt] => [post_status] => publish [comment_status] => open [ping_status] => open [post_password] => [post_name] => poziv-za-prijavu-izlaganja-za-dane-marije-juric-zagorke-2020 [to_ping] => [pinged] => [post_modified] => 2020-07-03 12:10:52 [post_modified_gmt] => 2020-07-03 10:10:52 [post_content_filtered] => [post_parent] => 0 [guid] => http://zenstud.hr/?p=4468 [menu_order] => 0 [post_type] => post [post_mime_type] => [comment_count] => 0 [filter] => raw ) [1] => WP_Post Object ( [ID] => 4462 [post_author] => 5 [post_date] => 2020-06-30 17:08:54 [post_date_gmt] => 2020-06-30 15:08:54 [post_content] => Komemoracija za našu članicu Milenu Benini održat će se u četvrtak, 2.7.2020. u 18 h u Booksi (Martićeva 14a, Zagreb) u organizaciji Centra za ženske studije, Hrvatskog društva pisaca, K-Zone i SFere. O Mileninom životu i radu govorit će Ivana Delač, Nataša Govedić, Marino Čajdo, Davorin Horak, Maja Soldić i Matko Vladanović, a razgovor će moderirati Mihaela Marija Perković. Impresivan književni opus samo je dio njezine ostavštine. Uz prijevode knjiga i stripova, tu su feministička i književna teorija, aktivizam, uređivanje te bogat i raznolik resume predavanja, javnih nastupa i spisateljskih radionica. Milena je svoje prste imala u mnogim pričama, feminističkim, esefičnim, književnim, životnim. Dugogodišnji prijatelji, suradnici i čitatelji kojima su Milenine riječi utjecale na život dodbrodošli su u Booksu podijeliti svoju priču o Mileni. Istaknuta spisateljica, prevoditeljica i feministkinja Milena Benini preminula je 4. lipnja 2020. u 54. godini života, nakon kratke i teške bolesti. [post_title] => Komemorijacija za Milenu Benini (1966. - 2020.) [post_excerpt] => [post_status] => publish [comment_status] => open [ping_status] => open [post_password] => [post_name] => komemorijacija-za-milenu-benini-1966-2020 [to_ping] => [pinged] => [post_modified] => 2020-06-30 17:24:51 [post_modified_gmt] => 2020-06-30 15:24:51 [post_content_filtered] => [post_parent] => 0 [guid] => http://zenstud.hr/?p=4462 [menu_order] => 0 [post_type] => post [post_mime_type] => [comment_count] => 0 [filter] => raw ) [2] => WP_Post Object ( [ID] => 4454 [post_author] => 5 [post_date] => 2020-06-25 13:57:20 [post_date_gmt] => 2020-06-25 11:57:20 [post_content] => Centar za ženske studije 13. godinu zaredom objavljuje Natječaj za dodjelu Nagrade za studentski rad na temu ženske i rodne problematike. Natječaj je otvoren od 25. lipnja do 10. listopada 2020. godine i namijenjen je svim studenticama i studentima preddiplomskih, diplomskih i integriranih studija visokih učilišta u Republici Hrvatskoj, svih znanstvenih i umjetničkih područja. Prijavljen rad treba se tematski baviti ženskom i/ili rodnom problematikom. Nagrada se sastoji od povelje i prigodnog dara, a dodjeljuju se tri nagrade. Centar za ženske studije promiče obrazovanje o ženskoj i rodnoj problematici na interdisciplinarnoj osnovi te potiče istraživanja koja se tiču ženske subjek­tivnosti, ženske povijesti i kulture, umjetnosti, roda/spola, moći i znanja, autoriteta i nasilja, smatrajući ih nužnim dijelom proizvodnje novih kritičkih teorija i znanja unutar svih područja obrazovanja i cjeloživotnoga učenja.   Pravila Natječaja Pravo natjecanja za Nagradu imaju sve studentice i studenti preddiplomskih, diplomskih i integriranih studija visokih učilišta u Republici Hrvatskoj, svih znanstvenih i umjetničkih područja. Na Natječaj studentice i studenti prijavljuju radove nastale u akademskoj godini 2019./2020. koje su kao sastavni dio studentskih obveza pozitivno ocijenili njihovi nastavnici/e odnosno mentori/ce na njihovim matičnim fakultetima. Za Nagradu se prijavljuje znanstveni, stručni ili umjetnički rad koji je nastao u pisanom ili izvedbenom obliku, uključujući seminarski ili završni rad. Ako je riječ o radu u izvedbenom obliku, prijava na Natječaj mora sadržavati osvrt autorice/autora rada od najmanje 5 kartica u pisanom obliku uz dostavljenu prateću dokumentaciju. Prema opsegu, rad koji se prijavljuje za Nagradu mora imati najmanje 15 kartica. Rad koji se prijavljuje za Nagradu treba se tematski baviti ženskom ili rodnom problematikom, pokazati adekvatno znanje o sadržajima vezanima uz temu, odgovarajućoj metodologiji i poznavanje stručne literature. Za Nagradu se prijavljuje rad nastao kao rezultat rada jedne/jednog, a najviše tri studentice/studenta u suautorstvu, koji nije objavljen ili javno izveden. Odluka o dodjeli Nagrade bit će objavljena u studenom 2020. godine na mrežnim stranicama Centra za ženske studije.   Nominacijski postupak za Nagradu Na Natječaj za Nagradu studentice i studenti prijavljuju se u svoje ime, a prijavnu dokumentaciju čine:
  1. ispunjen prijavni obrazac
  2. potvrda mentorice/mentora rada koji se prijavljuje na Natječaj (mentorski obrazac)
  3. za pisane radove tekst rada; za radove u izvedbenom obliku snimka, fotografije, poveznice i slična prikladna dokumentacija, uz obavezan pisani osvrt na 5 kartica.
Cjelovitu prijavnu dokumentaciju molimo poslati na adresu zenskistudiji@gmail.com s naznakom “Za Natječaj” najkasnije do 10. 10. 2020. godine. Prijave poslane nakon tog datuma neće biti uzete u obzir.   Prijavna dokumentacija: Tekst natječaja Prijavni obrazac Mentorski obrazac   [post_title] => Nagrada za studentski rad na temu ženske i rodne problematike [post_excerpt] => [post_status] => publish [comment_status] => open [ping_status] => open [post_password] => [post_name] => nagrada-za-studentski-rad-na-temu-zenske-i-rodne-problematike-4 [to_ping] => [pinged] => [post_modified] => 2020-06-25 15:10:16 [post_modified_gmt] => 2020-06-25 13:10:16 [post_content_filtered] => [post_parent] => 0 [guid] => http://zenstud.hr/?p=4454 [menu_order] => 0 [post_type] => post [post_mime_type] => [comment_count] => 0 [filter] => raw ) ) [post_count] => 3 [current_post] => -1 [in_the_loop] => [post] => WP_Post Object ( [ID] => 4468 [post_author] => 5 [post_date] => 2020-07-03 12:10:52 [post_date_gmt] => 2020-07-03 10:10:52 [post_content] =>

Centar za ženske studije Zagreb u suradnji s

Odsjekom za komparativnu književnost

Filozofskog fakulteta u Zagrebu

objavljuje

Poziv za sudjelovanje na znanstveno-književnom skupu s međunarodnim sudjelovanjem:

RIZICI I RESURSI: ROD I POLITIKA RASPODJELE

  koji će se održati u sklopu Dana Marije Jurić Zagorke 20. i 21. studenog 2020. u Zagrebu, u prostorijama Centra za ženske studije/Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke, na Dolcu 8.   Aktualni udar globalne socioekonomske i zdravstvene krize intenzivirao je izloženost socijalnoj isključenosti, nasilju i siromaštvu, najranjivijih društvenih skupina. U tom kontekstu pozivamo na promišljanje različitih opresija, rizika i resursa kao i politika raspodjele, s posebnim interesom za interpretacije iz rodne i feminističke perspektive. Mjesta na kojima stojimo, s kojih progovaramo i djelujemo markirana su društvenim razlikama i nejednakostima koje se proteklih desetljeća kontinuirano produbljuju. Ta su mjesta ujedno i mjesta rizika koja stvaraju džepove otpora. Pandemija nas je podsjetila da smo bez iznimke svi izloženi čitavom nizu rizika, ali i da posljedice društvenih neuralgija, klimatskih i ekoloških nepogoda ipak ne trpimo svi na jednak način i u jednakoj mjeri. Resursi pak ne uključuju samo ekonomski ili financijski kapital, već i ljudski rad te javna i zajednička prirodna i društvena dobra. Pitanje vlasništva i nejednaka distribucija resursa između društvenih elita i deprivilegirane većine, muškaraca i žena, kao i njihove društvene pozicije i uloge, razotkrivaju ideju jednakih šansi kao tek jedan od ideologema koji sve neuspješnije zakrivaju stvarno stanje stvari. Mikro i makroekonomski šokovi koji se prelijevaju na već orodnjeno tržište rada različito pogađaju marginalizirane skupine. Primjerice, u vremenima ekonomske krize, žene najčešće prve gube poslove u formalnom sektoru, a pojačano ih se uključuje u atipične, agencijske i druge nesigurne oblike zaposlenja na kojima manje zarađuju i rjeđe se imaju priliku sindikalno organizirati. Istovremeno, porast nezaposlenosti muškaraca i njihov niski dohodak potkopava patrijarhalnu ulogu muškarca kao hranitelja obitelji što često rezultira negativnim posljedicama poput obiteljskog, seksualnog i rodno zasnovanog nasilja. Za vrijeme pandemije svjedočili smo porastu obiteljskog nasilja koje je bilo posljedica fizičke zatvorenosti i primoranosti na izolaciju. Radi se o situaciji koja traži intersekcijsko promišljanje različitih osnova na temelju kojih varira izloženost riziku i dostupnost resursa, ali i razmatranje navedenih pitanja na planu unitarističke teorije i teorije socijalne reprodukcije. Posljednjih desetljeća svjedočimo da kapitalistička društva nemaju adekvatan odgovor ne samo na ekonomsku, već i na zdravstvenu, ekološku i socijalnu krizu. Mjerama štednje i antikriznim mjerama primarno se nastavljaju sužavati i ograničavati pristupi resursima, javnim servisima i dobrima. Deregulirano upravljanje društvenim rizicima otvara prostor nedemokratskim mehanizima koji institucionaliziraju patrijarhalne, heteronormativne rasijalizirane i represivne režime, koji između ostalog reproduciraju i rodnu nejednakost, diskriminaciju, nejednaku raspodjelu sredstava za proizvodnju, resursa i moći te ograničeno građanstvo. Svi navedeni rizici (ekonomski, okolišni, klimatski, socijalni…) iznimno su orodnjeni i imaju različite utjecaje na muškarce i žene. Socijalna zaštita pri tome uključuje formalne i neformalne mehanizme koji bi trebali osigurati društvenu pomoć, ali nažalost često perpetuiraju i učvršćuju spomenute rizike i režime. Politički, transformativni pogled na socijalnu skrb i podruštvljenje socijalne reprodukcije mora stoga uključivati jednakopravnosti, osnaženje ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava. Prilike da se rodna i feministička perspektiva integriraju na mikro, mezo i makro razinu kontekstualno su specifične te ovise o ravnoteži između vladinih, nevladinih i neformalnih mehanizama društvene zaštite. Pozivamo stoga priloge koji se posvećuju analizi tema rizika, resursa, dobara, politike pravedne raspodjele, radikalizacije zahtjeva socijalne reprodukcije, novog materijalizma, kritici kapitalističkih rodnih režima te feminističkim aspektima i čitanjima ovih tema i njihovih raznih intersekcija i reprezentacija u različitim medijima i manifestacijama. Već tradicionalno na znanstveno-književni skup u sklopu Dana Marije Jurić Zagorke pozivamo priloge posvećene kako godišnjoj temi koju su motivirali aktualni društveni događaji tako i životu, djelu i nasljeđu Marije Jurić Zagorke. Zagorka je prkosila strukturi društvenih očekivanja, u klinike za psihijatriju je bježala iz prisilnog braka te se kao žena pionirski bavila novinarskim, književnim i feminističkim radom. Kao takva pripadala je ranjivoj skupini. Njezina je borba put otpora, njezini su likovi uronjeni u klasne i rodne strukture, često su žrtve sistemskih silnica, ali i uspijevaju prelaziti mnoge nametnute granice. Ne treba zanemariti ni socijalističke utopijske elemente u Zagorkinu opusu, koje možemo čitati kao svojevrsnu kritiku kapitalizma. Dobrodošli su radovi koji se bave općenito ženskim stvaralaštvom i rodnim i feminističkim čitanjima kako trajne tako i aktualne godišnje teme.   Pozivamo stoga istraživače_ice iz područja političkih znanosti, povijesti, filozofije, znanosti o književnosti, kulturalnih studija, edukacijskih znanosti, sociologije, lingvistike, medija, komunikacija i novinarstva, antropologije, etnologije, kao i sve druge koji žele doprinijeti raspravi i pokušaju da se bolje razumije ova dinamika koja transformira naš politički i širi kulturni prostor.   Prihvatit će se izlaganja na hrvatskom i engleskom jeziku.   Sažetak izlaganja (između 150 i 300 riječi) s kraćim životopisom molimo poslati do 15. rujna 2020. e-mail adresu: zagorka@zenstud.hr.   Kotizacija: Autori/ce radova: 150 kn Kotizacija uključuje: sudjelovanje na konferenciji, konferencijske materijale, osvježenje, ručak i potvrdu o sudjelovanju na skupu. Studenti/ce postdiplomskih studija, nezaposleni/e i sudionici/bez izlaganja ne plaćaju kotizaciju.   Programski odbor skupa: dr.sc. Lidija Dujić, dr.sc. A [post_title] => Poziv za prijavu izlaganja za Dane Marije Jurić Zagorke 2020. [post_excerpt] => [post_status] => publish [comment_status] => open [ping_status] => open [post_password] => [post_name] => poziv-za-prijavu-izlaganja-za-dane-marije-juric-zagorke-2020 [to_ping] => [pinged] => [post_modified] => 2020-07-03 12:10:52 [post_modified_gmt] => 2020-07-03 10:10:52 [post_content_filtered] => [post_parent] => 0 [guid] => http://zenstud.hr/?p=4468 [menu_order] => 0 [post_type] => post [post_mime_type] => [comment_count] => 0 [filter] => raw ) [comment_count] => 0 [current_comment] => -1 [found_posts] => 127 [max_num_pages] => 43 [max_num_comment_pages] => 0 [is_single] => [is_preview] => [is_page] => [is_archive] => 1 [is_date] => [is_year] => [is_month] => [is_day] => [is_time] => [is_author] => [is_category] => 1 [is_tag] => [is_tax] => [is_search] => [is_feed] => [is_comment_feed] => [is_trackback] => [is_home] => [is_404] => [is_embed] => [is_paged] => [is_admin] => [is_attachment] => [is_singular] => [is_robots] => [is_posts_page] => [is_post_type_archive] => [query_vars_hash:WP_Query:private] => 59764ba0b00d4990c238ea07768a4c85 [query_vars_changed:WP_Query:private] => [thumbnails_cached] => [stopwords:WP_Query:private] => [compat_fields:WP_Query:private] => Array ( [0] => query_vars_hash [1] => query_vars_changed ) [compat_methods:WP_Query:private] => Array ( [0] => init_query_flags [1] => parse_tax_query ) )