Centar za
ženske studije
Zagreb

15.06.20

Ženski studiji // Javno online predavanje: Nivedita Majumdar: Utišavanje subalternih: otpor i rod u postkolonijalnoj teoriji

Jedna od središnjih teza postkolonijalne teorije jest da zagovara sposobnost opresiranih skupina da društveno djeluju. Ovo se predavanje temelji na radu u kojem autorica fokusirala na neke od fundamentalnih tekstova u polju, Gayatri Spivak i Homija Bhabhe, kako bi razmotrila načine na koje navedeni autori_ce analiziraju mjesta otpora u rodnim odnosima. Pokazat će da postoji značajni raskorak između onoga što teoretičari_ke tvrde da ukazuju i onoga što uistinu argumentiraju u svojem radu. Umjesto da zagovaraju ženski otpor patrijarhalnim režimima, oni redefiniraju njihovo djelovanje tako da se prešutni pristanak na institucionalni patrijarhat predstavlja kao borba protiv istoga.  To nas navodi na preispitivanje doprinosa kojega postkolonijalna teorija može donijeti politici subalternih. Majumdar će navedena pitanja povezati i s aktualnim socioekonomskim globalnim previranjima.

Prijedlog za čitanje:
https://catalyst-journal.com/vol1/no1/silencing-the-subaltern

Predavanje će se održati preko Zoom platforme 17. lipnja s početkom u 18 sati.
 Molimo vas da se uključite 5 min prije početka:

 

Join Zoom Meeting

https://us02web.zoom.us/j/88987895118?pwd=RDl1czErT1d3WXJWY0xHYUVvWXFQUT09

Meeting ID: 889 8789 5118

Password: 911685

 

Predavanje i diskusija će se održati na engleskom jeziku.

Nivedita Majumdar predaje engleski jezik na John Jay College, City Universtiy of New York te je autorica nadolazeće knjige „The World in a Grain of Sand: Postcolonial Literature and Radical Universalism“ (London: Verso, 2021). Također je tajnica Professional Staff Congressa te CUNY sindikata nastavnog kadra i osoblja. Njezini istraživački interesi uključuju marksističku teoriju, postokolonijalne studije, teorije nacionalizma i kulturalne studije. Proučava načine na koje kulturni tekstovi reflektiraju i oblikuju pitanja klase, roda, terorizma i nacionalizma. Njezini radovi objavljuju se u Catalystu, Jacobinu, Journal of Commonwealth and Postcolonial Studies, Peace and Conflict: Journal of Peace Psychology, South Asian Review, ARIEL: A Review of International English Literature, Indian Literature, Doris Lessing Studies te nizu drugih znanstvenih časopisa.

 

Vezane vijesti

Otvori sve vijesti

WP_Query Object ( [query] => Array ( [post_type] => post [posts_per_page] => 3 [ignore_sticky_posts] => 1 [category__in] => Array ( [0] => 68 [1] => 27 [2] => 35 [3] => 63 ) [post__not_in] => Array ( [0] => 4422 ) ) [query_vars] => Array ( [post_type] => post [posts_per_page] => 3 [ignore_sticky_posts] => 1 [category__in] => Array ( [0] => 68 [1] => 27 [2] => 35 [3] => 63 ) [post__not_in] => Array ( [0] => 4422 ) [error] => [m] => [p] => 0 [post_parent] => [subpost] => [subpost_id] => [attachment] => [attachment_id] => 0 [name] => [pagename] => [page_id] => 0 [second] => [minute] => [hour] => [day] => 0 [monthnum] => 0 [year] => 0 [w] => 0 [category_name] => obavijest [tag] => [cat] => 68 [tag_id] => [author] => [author_name] => [feed] => [tb] => [paged] => 0 [meta_key] => [meta_value] => [preview] => [s] => [sentence] => [title] => [fields] => [menu_order] => [embed] => [category__not_in] => Array ( ) [category__and] => Array ( ) [post__in] => Array ( ) [post_name__in] => Array ( ) [tag__in] => Array ( ) [tag__not_in] => Array ( ) [tag__and] => Array ( ) [tag_slug__in] => Array ( ) [tag_slug__and] => Array ( ) [post_parent__in] => Array ( ) [post_parent__not_in] => Array ( ) [author__in] => Array ( ) [author__not_in] => Array ( ) [suppress_filters] => [cache_results] => 1 [update_post_term_cache] => 1 [lazy_load_term_meta] => 1 [update_post_meta_cache] => 1 [nopaging] => [comments_per_page] => 50 [no_found_rows] => [order] => DESC ) [tax_query] => WP_Tax_Query Object ( [queries] => Array ( [0] => Array ( [taxonomy] => category [terms] => Array ( [0] => 68 [1] => 27 [2] => 35 [3] => 63 ) [field] => term_id [operator] => IN [include_children] => ) ) [relation] => AND [table_aliases:protected] => Array ( [0] => wp_term_relationships ) [queried_terms] => Array ( [category] => Array ( [terms] => Array ( [0] => 68 [1] => 27 [2] => 35 [3] => 63 ) [field] => term_id ) ) [primary_table] => wp_posts [primary_id_column] => ID ) [meta_query] => WP_Meta_Query Object ( [queries] => Array ( ) [relation] => [meta_table] => [meta_id_column] => [primary_table] => [primary_id_column] => [table_aliases:protected] => Array ( ) [clauses:protected] => Array ( ) [has_or_relation:protected] => ) [date_query] => [request] => SELECT SQL_CALC_FOUND_ROWS wp_posts.ID FROM wp_posts LEFT JOIN wp_term_relationships ON (wp_posts.ID = wp_term_relationships.object_id) WHERE 1=1 AND wp_posts.ID NOT IN (4422) AND ( wp_term_relationships.term_taxonomy_id IN (27,35,63,68) ) AND wp_posts.post_type = 'post' AND (wp_posts.post_status = 'publish' OR wp_posts.post_status = 'acf-disabled') GROUP BY wp_posts.ID ORDER BY wp_posts.post_date DESC LIMIT 0, 3 [posts] => Array ( [0] => WP_Post Object ( [ID] => 4571 [post_author] => 5 [post_date] => 2021-01-13 14:12:31 [post_date_gmt] => 2021-01-13 13:12:31 [post_content] => Transrodnost više nije na marginama humanističkih istraživanja, već se pojavljuje kao interdisciplinirani fokus mnogih umjetničkih i znanstvenih simpozija, publikacija, filmova, izložbi, predstava. Umjetničke struke prate je od antičkih i staroegipatskih rodnih transgresija, zabilježenih i u pripadajućim mitovima, zbog čega se čini da je transrodnost naša konstitutivna dimenzija, a ne socijalna „novina“. Ono što se mijenja nije naše iskustvo fluidne rodnosti, već stupanj političke otvorenosti prema mišljenju izvan rodnih dihotomija. Uvjerene smo da feminizam u toj većoj otvorenosti nastavlja igrati jednu od nezaobilaznih uloga, zbog čega mu posvećujemo novi broj časopisa Treća. Časopis možete preuzeti OVDJE [post_title] => Izašao je novi broj časopisa Treća [post_excerpt] => [post_status] => publish [comment_status] => open [ping_status] => open [post_password] => [post_name] => izasao-je-novi-broj-casopisa-treca [to_ping] => [pinged] => [post_modified] => 2021-01-13 14:12:31 [post_modified_gmt] => 2021-01-13 13:12:31 [post_content_filtered] => [post_parent] => 0 [guid] => http://zenstud.hr/?p=4571 [menu_order] => 0 [post_type] => post [post_mime_type] => [comment_count] => 0 [filter] => raw ) [1] => WP_Post Object ( [ID] => 4557 [post_author] => 5 [post_date] => 2020-12-27 20:42:43 [post_date_gmt] => 2020-12-27 19:42:43 [post_content] => Preminula je Vesna Kesić (1948.-2020.), aktivistkinja, feministkinja i novinarka, psihologinja i sociologinja; suosnivačica Centra za žene žrtve rata, udruge B.a.B.e., kao i brojnih drugih udruga ženske i civilne nevladine scene. Vesna Kesić diplomirala je psihologiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, MA stekla je na New School for Social Research. Kao novinarka, objavljivala je u ex-jugoslavenskim medijima (Start, Nedjeljna Dalmacija, Danas, Mladina, NIN...). Devedesetih se odlučuje za aktivizam, kojem se potpuno posvećuje. Inicijatorica je i suosnivačica Građanske inicijative za slobodu javne riječi, Centra za žene žrtve rata, Grupe za ženska ljudska prava, B.a.B.e. ... Bavila se socijalnim istraživanjima, političkom analizom, pisanjem i uređivanjem. Iz obilja tekstova objavljenih u domaćim i stranim publikacijama izdvajamo: "Feminizam i država: Institucionalni mehanizmi rodne ravnopravnosti u Republici Hrvatskoj", CESI, Zagreb, 2007; Žene su s placa, a muškarci iz povijesti: prilog razmišljanju o politici sjećanja i zaborava u gradu Zagrebu, predgovor za "Ženski vodič kroz Zagreb", Barbara Blasin i Igor Marković, Meandar, Zagreb, 2006; „Žene obnavljaju sjećanja/Women Recollecting Memories", CŽŽR 2003. „Zbornik", CŽŽR, Zagreb, 1994. Pričom "Naš Krešo" debitirala je, 2018. godine, i kao spisateljica u emisiji Riječi i riječi, radio programa HRT-a. „Feminizam razumijevam na sasvim osobnoj razini, kao budi ono što želiš biti, ono što misliš da možeš biti, što su tvoji potencijali, naravno, ukoliko to nije na račun prava i integriteta drugih“ (Kruh & Ruže, Kesić, 1998.) Draga Vesna, hvala na svemu; Centar za ženske studije.   [post_title] => Preminula je Vesna Kesić [post_excerpt] => [post_status] => publish [comment_status] => open [ping_status] => open [post_password] => [post_name] => preminula-je-vesna-kesic [to_ping] => [pinged] => [post_modified] => 2020-12-27 20:46:48 [post_modified_gmt] => 2020-12-27 19:46:48 [post_content_filtered] => [post_parent] => 0 [guid] => http://zenstud.hr/?p=4557 [menu_order] => 0 [post_type] => post [post_mime_type] => [comment_count] => 0 [filter] => raw ) [2] => WP_Post Object ( [ID] => 4553 [post_author] => 5 [post_date] => 2020-12-23 18:35:20 [post_date_gmt] => 2020-12-23 17:35:20 [post_content] => Silina napada na Centar za ženske studije posljednjih dana govori o njegovoj  stvarnoj i simboličkoj važnosti kako na regionalnoj i međunarodnoj  feminističkoj sceni tako i u širem političkom kontekstu. Spremnost kojom se pojedine bivše studentice, predavačice i članice Centra odriču teorijske mat(e)r(n)ice koja je oblikovala njihovo intelektualno i feminističko ishodište, svjedoči prije svega o tjeskobi pozicioniranja i moći  diskurzivnog nasilja nad argumentima u suvremenoj kulturi virtualnog trbuhozborstva, ali i o nelagodi suočavanja sa ženskim nasljeđem (materina, osebunjak, prćija, parafernalija). Početna i neprijeporna točka našeg djelovanja koju i sada naglašavamo jest:  poštivanje prava trans osoba i zalaganje za njihovo dostojanstvo i slobodu izbora  jer kao feministkinje znamo da je traumatski scenarij binarnosti tijekom povijesti proizveo mnogobrojne opresije nad svima koji su se usudili drukčije misliti i živjeti, a napose nad LGBTIQ osobama. Artikuliramo još jednom našu poziciju usprkos različitim pokušajima nametanja konstruiranog konflikta oko Centra i  'transfobnosti', uz rizik da se u buci  afektivne difamacije to neće moći ili željeti čuti. Usprkos pokušajima da se Centar za ženske studije diskreditira kao otvoreno, gostoljubivo i relevantno mjesto „razumijevanja povijesti feminizma i povijesti emancipacije žena u regiji i šire“ (Lóránd 2020), na tragu svog dvadeset i pet godina dugog djelovanja, on nastavlja biti prostor učenja i prijenosa znanja, slušanja i osluškivanja, osnaživanja i propitivanja, podrške i poštovanja drugih i drukčijih. Vrijednosti solidarnosti, međusobnog uvažavanja i osnaživanja, govor u prvom licu, kritički dijalog i  rasprava o svim teorijskim i aktivističkim prijeporima suvremenih feminizama osnova je na kojoj smo svih ovih  godina gradile Centar. Na svojim je počecima Centar zamijenio (po)ratni šovinizam, isključivost i ostracizam projektom „opismenjavanja teorijom“, upućujući aktivistkinje i teoretičarke, žene iz različitih generacijskih, profesionalnih i svjetonazorskih priča, jedne na druge, ne vjerujući u tezu da je u ovoj zemlji „teorija kći rata i mira“ (Malabou 2016), nego prostor osnaživanja subjektnih pozicija i orodnjivanja jezika nasuprot logofalocentrizmu. Centar za ženske studije je među prvima u regiji uvodio u svoj obrazovni program queer teme te problematiku transfemizma i transrodnosti, a na tragu nijekanja binarnog i biološkog determinizma, što je vidljivo i iz naziva časopisa Treća. Kao i dosad, članice Centra  će i nadalje problemima svih potlačenih i ranjivih skupina (opresiranih po različitim osima) pristupiti odgovorno i kompetentno, pozivajući se na  feminističke politike savezništva, intersekcionalnosti, slobode i pluralnosti mišljenja i življenja. No ne pristajemo na olaka etiketiranja  i metode linča već na artikulaciju svih pitanja koja su u žiži feminističkih prijepora  u nas i u svijetu. Danas, u vremenu osnaživanja retrogradnih postavki, antiintelektualizma  i antifeminističkih prodora u sva društvena područja, praćenih afektivnom ekonomijom  mržnje i hitrim pozicioniranjima, nužno je pozornost usmjeriti na kritičko promišljanje političkih posljedica nametnutog cijepanja i rastakanja feminističke scene iznutra i izvana, u lokalnom i globalnom kontekstu. Usprkos proizvodnji sukoba i suprotstavljanju  različitih mišljenja, no poglavito tvrdnji i optužbi u kojima se Centar našao metom, on  će ustrajati  na poštivanju prava na samoodređenje, zagovaranju dostojanstva i razumijevanju položaja svih ranjivih i marginaliziranih skupina, pojedinaca i pojedinki.  Zloraba političkog kapitala  bilo  koje manjinske zajednice (LGBTIQ zajednice  prije svega, ali i drugih) u ime bilo čijih privatnih interesa jest nedozvoljiva, a ne pridonosi emancipatorskom djelovanju niti jedne od nas. Feministička politika Centra za ženske studije nikome nije prijeteće mjesto no feminizam jest pod prijetnjom. Vjerujemo da su u tome i feministička zajednica i trans feministička zajednica suglasne. Isto tako, ne pristajemo biti metom zloupotreba od strane konzervativnih, posebice desničarskih aktera_ki  na lokalnoj i međunarodnoj sceni, koji se oglašavaju u ovome 'sukobu'. [post_title] => Izjava povodom etiketiranja Centra za ženske studije [post_excerpt] => [post_status] => publish [comment_status] => open [ping_status] => open [post_password] => [post_name] => izjava-povodom-etiketiranja-centra-za-zenske-studije [to_ping] => [pinged] => [post_modified] => 2020-12-23 18:36:31 [post_modified_gmt] => 2020-12-23 17:36:31 [post_content_filtered] => [post_parent] => 0 [guid] => http://zenstud.hr/?p=4553 [menu_order] => 0 [post_type] => post [post_mime_type] => [comment_count] => 0 [filter] => raw ) ) [post_count] => 3 [current_post] => -1 [in_the_loop] => [post] => WP_Post Object ( [ID] => 4571 [post_author] => 5 [post_date] => 2021-01-13 14:12:31 [post_date_gmt] => 2021-01-13 13:12:31 [post_content] => Transrodnost više nije na marginama humanističkih istraživanja, već se pojavljuje kao interdisciplinirani fokus mnogih umjetničkih i znanstvenih simpozija, publikacija, filmova, izložbi, predstava. Umjetničke struke prate je od antičkih i staroegipatskih rodnih transgresija, zabilježenih i u pripadajućim mitovima, zbog čega se čini da je transrodnost naša konstitutivna dimenzija, a ne socijalna „novina“. Ono što se mijenja nije naše iskustvo fluidne rodnosti, već stupanj političke otvorenosti prema mišljenju izvan rodnih dihotomija. Uvjerene smo da feminizam u toj većoj otvorenosti nastavlja igrati jednu od nezaobilaznih uloga, zbog čega mu posvećujemo novi broj časopisa Treća. Časopis možete preuzeti OVDJE [post_title] => Izašao je novi broj časopisa Treća [post_excerpt] => [post_status] => publish [comment_status] => open [ping_status] => open [post_password] => [post_name] => izasao-je-novi-broj-casopisa-treca [to_ping] => [pinged] => [post_modified] => 2021-01-13 14:12:31 [post_modified_gmt] => 2021-01-13 13:12:31 [post_content_filtered] => [post_parent] => 0 [guid] => http://zenstud.hr/?p=4571 [menu_order] => 0 [post_type] => post [post_mime_type] => [comment_count] => 0 [filter] => raw ) [comment_count] => 0 [current_comment] => -1 [found_posts] => 134 [max_num_pages] => 45 [max_num_comment_pages] => 0 [is_single] => [is_preview] => [is_page] => [is_archive] => 1 [is_date] => [is_year] => [is_month] => [is_day] => [is_time] => [is_author] => [is_category] => 1 [is_tag] => [is_tax] => [is_search] => [is_feed] => [is_comment_feed] => [is_trackback] => [is_home] => [is_404] => [is_embed] => [is_paged] => [is_admin] => [is_attachment] => [is_singular] => [is_robots] => [is_posts_page] => [is_post_type_archive] => [query_vars_hash:WP_Query:private] => 59764ba0b00d4990c238ea07768a4c85 [query_vars_changed:WP_Query:private] => [thumbnails_cached] => [stopwords:WP_Query:private] => [compat_fields:WP_Query:private] => Array ( [0] => query_vars_hash [1] => query_vars_changed ) [compat_methods:WP_Query:private] => Array ( [0] => init_query_flags [1] => parse_tax_query ) )