Centar za
ženske studije
Zagreb

01.06.20

Otvaranje Centra za ženske studije

Centar za ženske studije i Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke od 1. lipnja 2020. radi prema urednovnom vremenu.

Nastavljamo pratiti i provoditi preporuke HZJZ o sigurnosti i zaštiti korisnica_ka naših programa te posjetitelja_ica.

Vezane vijesti

Otvori sve vijesti

WP_Query Object ( [query] => Array ( [post_type] => post [posts_per_page] => 3 [ignore_sticky_posts] => 1 [category__in] => Array ( [0] => 40 [1] => 68 [2] => 27 [3] => 69 [4] => 63 ) [post__not_in] => Array ( [0] => 4399 ) ) [query_vars] => Array ( [post_type] => post [posts_per_page] => 3 [ignore_sticky_posts] => 1 [category__in] => Array ( [0] => 40 [1] => 68 [2] => 27 [3] => 69 [4] => 63 ) [post__not_in] => Array ( [0] => 4399 ) [error] => [m] => [p] => 0 [post_parent] => [subpost] => [subpost_id] => [attachment] => [attachment_id] => 0 [name] => [pagename] => [page_id] => 0 [second] => [minute] => [hour] => [day] => 0 [monthnum] => 0 [year] => 0 [w] => 0 [category_name] => knjiznica [tag] => [cat] => 40 [tag_id] => [author] => [author_name] => [feed] => [tb] => [paged] => 0 [meta_key] => [meta_value] => [preview] => [s] => [sentence] => [title] => [fields] => [menu_order] => [embed] => [category__not_in] => Array ( ) [category__and] => Array ( ) [post__in] => Array ( ) [post_name__in] => Array ( ) [tag__in] => Array ( ) [tag__not_in] => Array ( ) [tag__and] => Array ( ) [tag_slug__in] => Array ( ) [tag_slug__and] => Array ( ) [post_parent__in] => Array ( ) [post_parent__not_in] => Array ( ) [author__in] => Array ( ) [author__not_in] => Array ( ) [suppress_filters] => [cache_results] => 1 [update_post_term_cache] => 1 [lazy_load_term_meta] => 1 [update_post_meta_cache] => 1 [nopaging] => [comments_per_page] => 50 [no_found_rows] => [order] => DESC ) [tax_query] => WP_Tax_Query Object ( [queries] => Array ( [0] => Array ( [taxonomy] => category [terms] => Array ( [0] => 40 [1] => 68 [2] => 27 [3] => 69 [4] => 63 ) [field] => term_id [operator] => IN [include_children] => ) ) [relation] => AND [table_aliases:protected] => Array ( [0] => wp_term_relationships ) [queried_terms] => Array ( [category] => Array ( [terms] => Array ( [0] => 40 [1] => 68 [2] => 27 [3] => 69 [4] => 63 ) [field] => term_id ) ) [primary_table] => wp_posts [primary_id_column] => ID ) [meta_query] => WP_Meta_Query Object ( [queries] => Array ( ) [relation] => [meta_table] => [meta_id_column] => [primary_table] => [primary_id_column] => [table_aliases:protected] => Array ( ) [clauses:protected] => Array ( ) [has_or_relation:protected] => ) [date_query] => [request] => SELECT SQL_CALC_FOUND_ROWS wp_posts.ID FROM wp_posts LEFT JOIN wp_term_relationships ON (wp_posts.ID = wp_term_relationships.object_id) WHERE 1=1 AND wp_posts.ID NOT IN (4399) AND ( wp_term_relationships.term_taxonomy_id IN (27,40,63,68,69) ) AND wp_posts.post_type = 'post' AND (wp_posts.post_status = 'publish' OR wp_posts.post_status = 'acf-disabled') GROUP BY wp_posts.ID ORDER BY wp_posts.post_date DESC LIMIT 0, 3 [posts] => Array ( [0] => WP_Post Object ( [ID] => 4571 [post_author] => 5 [post_date] => 2021-01-13 14:12:31 [post_date_gmt] => 2021-01-13 13:12:31 [post_content] => Transrodnost više nije na marginama humanističkih istraživanja, već se pojavljuje kao interdisciplinirani fokus mnogih umjetničkih i znanstvenih simpozija, publikacija, filmova, izložbi, predstava. Umjetničke struke prate je od antičkih i staroegipatskih rodnih transgresija, zabilježenih i u pripadajućim mitovima, zbog čega se čini da je transrodnost naša konstitutivna dimenzija, a ne socijalna „novina“. Ono što se mijenja nije naše iskustvo fluidne rodnosti, već stupanj političke otvorenosti prema mišljenju izvan rodnih dihotomija. Uvjerene smo da feminizam u toj većoj otvorenosti nastavlja igrati jednu od nezaobilaznih uloga, zbog čega mu posvećujemo novi broj časopisa Treća. Časopis možete preuzeti OVDJE [post_title] => Izašao je novi broj časopisa Treća [post_excerpt] => [post_status] => publish [comment_status] => open [ping_status] => open [post_password] => [post_name] => izasao-je-novi-broj-casopisa-treca [to_ping] => [pinged] => [post_modified] => 2021-01-13 14:12:31 [post_modified_gmt] => 2021-01-13 13:12:31 [post_content_filtered] => [post_parent] => 0 [guid] => http://zenstud.hr/?p=4571 [menu_order] => 0 [post_type] => post [post_mime_type] => [comment_count] => 0 [filter] => raw ) [1] => WP_Post Object ( [ID] => 4557 [post_author] => 5 [post_date] => 2020-12-27 20:42:43 [post_date_gmt] => 2020-12-27 19:42:43 [post_content] => Preminula je Vesna Kesić (1948.-2020.), aktivistkinja, feministkinja i novinarka, psihologinja i sociologinja; suosnivačica Centra za žene žrtve rata, udruge B.a.B.e., kao i brojnih drugih udruga ženske i civilne nevladine scene. Vesna Kesić diplomirala je psihologiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, MA stekla je na New School for Social Research. Kao novinarka, objavljivala je u ex-jugoslavenskim medijima (Start, Nedjeljna Dalmacija, Danas, Mladina, NIN...). Devedesetih se odlučuje za aktivizam, kojem se potpuno posvećuje. Inicijatorica je i suosnivačica Građanske inicijative za slobodu javne riječi, Centra za žene žrtve rata, Grupe za ženska ljudska prava, B.a.B.e. ... Bavila se socijalnim istraživanjima, političkom analizom, pisanjem i uređivanjem. Iz obilja tekstova objavljenih u domaćim i stranim publikacijama izdvajamo: "Feminizam i država: Institucionalni mehanizmi rodne ravnopravnosti u Republici Hrvatskoj", CESI, Zagreb, 2007; Žene su s placa, a muškarci iz povijesti: prilog razmišljanju o politici sjećanja i zaborava u gradu Zagrebu, predgovor za "Ženski vodič kroz Zagreb", Barbara Blasin i Igor Marković, Meandar, Zagreb, 2006; „Žene obnavljaju sjećanja/Women Recollecting Memories", CŽŽR 2003. „Zbornik", CŽŽR, Zagreb, 1994. Pričom "Naš Krešo" debitirala je, 2018. godine, i kao spisateljica u emisiji Riječi i riječi, radio programa HRT-a. „Feminizam razumijevam na sasvim osobnoj razini, kao budi ono što želiš biti, ono što misliš da možeš biti, što su tvoji potencijali, naravno, ukoliko to nije na račun prava i integriteta drugih“ (Kruh & Ruže, Kesić, 1998.) Draga Vesna, hvala na svemu; Centar za ženske studije.   [post_title] => Preminula je Vesna Kesić [post_excerpt] => [post_status] => publish [comment_status] => open [ping_status] => open [post_password] => [post_name] => preminula-je-vesna-kesic [to_ping] => [pinged] => [post_modified] => 2020-12-27 20:46:48 [post_modified_gmt] => 2020-12-27 19:46:48 [post_content_filtered] => [post_parent] => 0 [guid] => http://zenstud.hr/?p=4557 [menu_order] => 0 [post_type] => post [post_mime_type] => [comment_count] => 0 [filter] => raw ) [2] => WP_Post Object ( [ID] => 4553 [post_author] => 5 [post_date] => 2020-12-23 18:35:20 [post_date_gmt] => 2020-12-23 17:35:20 [post_content] => Silina napada na Centar za ženske studije posljednjih dana govori o njegovoj  stvarnoj i simboličkoj važnosti kako na regionalnoj i međunarodnoj  feminističkoj sceni tako i u širem političkom kontekstu. Spremnost kojom se pojedine bivše studentice, predavačice i članice Centra odriču teorijske mat(e)r(n)ice koja je oblikovala njihovo intelektualno i feminističko ishodište, svjedoči prije svega o tjeskobi pozicioniranja i moći  diskurzivnog nasilja nad argumentima u suvremenoj kulturi virtualnog trbuhozborstva, ali i o nelagodi suočavanja sa ženskim nasljeđem (materina, osebunjak, prćija, parafernalija). Početna i neprijeporna točka našeg djelovanja koju i sada naglašavamo jest:  poštivanje prava trans osoba i zalaganje za njihovo dostojanstvo i slobodu izbora  jer kao feministkinje znamo da je traumatski scenarij binarnosti tijekom povijesti proizveo mnogobrojne opresije nad svima koji su se usudili drukčije misliti i živjeti, a napose nad LGBTIQ osobama. Artikuliramo još jednom našu poziciju usprkos različitim pokušajima nametanja konstruiranog konflikta oko Centra i  'transfobnosti', uz rizik da se u buci  afektivne difamacije to neće moći ili željeti čuti. Usprkos pokušajima da se Centar za ženske studije diskreditira kao otvoreno, gostoljubivo i relevantno mjesto „razumijevanja povijesti feminizma i povijesti emancipacije žena u regiji i šire“ (Lóránd 2020), na tragu svog dvadeset i pet godina dugog djelovanja, on nastavlja biti prostor učenja i prijenosa znanja, slušanja i osluškivanja, osnaživanja i propitivanja, podrške i poštovanja drugih i drukčijih. Vrijednosti solidarnosti, međusobnog uvažavanja i osnaživanja, govor u prvom licu, kritički dijalog i  rasprava o svim teorijskim i aktivističkim prijeporima suvremenih feminizama osnova je na kojoj smo svih ovih  godina gradile Centar. Na svojim je počecima Centar zamijenio (po)ratni šovinizam, isključivost i ostracizam projektom „opismenjavanja teorijom“, upućujući aktivistkinje i teoretičarke, žene iz različitih generacijskih, profesionalnih i svjetonazorskih priča, jedne na druge, ne vjerujući u tezu da je u ovoj zemlji „teorija kći rata i mira“ (Malabou 2016), nego prostor osnaživanja subjektnih pozicija i orodnjivanja jezika nasuprot logofalocentrizmu. Centar za ženske studije je među prvima u regiji uvodio u svoj obrazovni program queer teme te problematiku transfemizma i transrodnosti, a na tragu nijekanja binarnog i biološkog determinizma, što je vidljivo i iz naziva časopisa Treća. Kao i dosad, članice Centra  će i nadalje problemima svih potlačenih i ranjivih skupina (opresiranih po različitim osima) pristupiti odgovorno i kompetentno, pozivajući se na  feminističke politike savezništva, intersekcionalnosti, slobode i pluralnosti mišljenja i življenja. No ne pristajemo na olaka etiketiranja  i metode linča već na artikulaciju svih pitanja koja su u žiži feminističkih prijepora  u nas i u svijetu. Danas, u vremenu osnaživanja retrogradnih postavki, antiintelektualizma  i antifeminističkih prodora u sva društvena područja, praćenih afektivnom ekonomijom  mržnje i hitrim pozicioniranjima, nužno je pozornost usmjeriti na kritičko promišljanje političkih posljedica nametnutog cijepanja i rastakanja feminističke scene iznutra i izvana, u lokalnom i globalnom kontekstu. Usprkos proizvodnji sukoba i suprotstavljanju  različitih mišljenja, no poglavito tvrdnji i optužbi u kojima se Centar našao metom, on  će ustrajati  na poštivanju prava na samoodređenje, zagovaranju dostojanstva i razumijevanju položaja svih ranjivih i marginaliziranih skupina, pojedinaca i pojedinki.  Zloraba političkog kapitala  bilo  koje manjinske zajednice (LGBTIQ zajednice  prije svega, ali i drugih) u ime bilo čijih privatnih interesa jest nedozvoljiva, a ne pridonosi emancipatorskom djelovanju niti jedne od nas. Feministička politika Centra za ženske studije nikome nije prijeteće mjesto no feminizam jest pod prijetnjom. Vjerujemo da su u tome i feministička zajednica i trans feministička zajednica suglasne. Isto tako, ne pristajemo biti metom zloupotreba od strane konzervativnih, posebice desničarskih aktera_ki  na lokalnoj i međunarodnoj sceni, koji se oglašavaju u ovome 'sukobu'. [post_title] => Izjava povodom etiketiranja Centra za ženske studije [post_excerpt] => [post_status] => publish [comment_status] => open [ping_status] => open [post_password] => [post_name] => izjava-povodom-etiketiranja-centra-za-zenske-studije [to_ping] => [pinged] => [post_modified] => 2020-12-23 18:36:31 [post_modified_gmt] => 2020-12-23 17:36:31 [post_content_filtered] => [post_parent] => 0 [guid] => http://zenstud.hr/?p=4553 [menu_order] => 0 [post_type] => post [post_mime_type] => [comment_count] => 0 [filter] => raw ) ) [post_count] => 3 [current_post] => -1 [in_the_loop] => [post] => WP_Post Object ( [ID] => 4571 [post_author] => 5 [post_date] => 2021-01-13 14:12:31 [post_date_gmt] => 2021-01-13 13:12:31 [post_content] => Transrodnost više nije na marginama humanističkih istraživanja, već se pojavljuje kao interdisciplinirani fokus mnogih umjetničkih i znanstvenih simpozija, publikacija, filmova, izložbi, predstava. Umjetničke struke prate je od antičkih i staroegipatskih rodnih transgresija, zabilježenih i u pripadajućim mitovima, zbog čega se čini da je transrodnost naša konstitutivna dimenzija, a ne socijalna „novina“. Ono što se mijenja nije naše iskustvo fluidne rodnosti, već stupanj političke otvorenosti prema mišljenju izvan rodnih dihotomija. Uvjerene smo da feminizam u toj većoj otvorenosti nastavlja igrati jednu od nezaobilaznih uloga, zbog čega mu posvećujemo novi broj časopisa Treća. Časopis možete preuzeti OVDJE [post_title] => Izašao je novi broj časopisa Treća [post_excerpt] => [post_status] => publish [comment_status] => open [ping_status] => open [post_password] => [post_name] => izasao-je-novi-broj-casopisa-treca [to_ping] => [pinged] => [post_modified] => 2021-01-13 14:12:31 [post_modified_gmt] => 2021-01-13 13:12:31 [post_content_filtered] => [post_parent] => 0 [guid] => http://zenstud.hr/?p=4571 [menu_order] => 0 [post_type] => post [post_mime_type] => [comment_count] => 0 [filter] => raw ) [comment_count] => 0 [current_comment] => -1 [found_posts] => 91 [max_num_pages] => 31 [max_num_comment_pages] => 0 [is_single] => [is_preview] => [is_page] => [is_archive] => 1 [is_date] => [is_year] => [is_month] => [is_day] => [is_time] => [is_author] => [is_category] => 1 [is_tag] => [is_tax] => [is_search] => [is_feed] => [is_comment_feed] => [is_trackback] => [is_home] => [is_404] => [is_embed] => [is_paged] => [is_admin] => [is_attachment] => [is_singular] => [is_robots] => [is_posts_page] => [is_post_type_archive] => [query_vars_hash:WP_Query:private] => f9d02c9ea2bfce6a7c27b1e1b12dfa01 [query_vars_changed:WP_Query:private] => [thumbnails_cached] => [stopwords:WP_Query:private] => [compat_fields:WP_Query:private] => Array ( [0] => query_vars_hash [1] => query_vars_changed ) [compat_methods:WP_Query:private] => Array ( [0] => init_query_flags [1] => parse_tax_query ) )