Centar za
ženske studije
Zagreb

28.03.19

Održana radionica čitanja “Zagorkina Tajna Krvavog mosta” u Zagrebu

U Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke u Zagrebu održana je 22.3.2019. radionica čitanja pod nazivom „Zagorkina Tajna Krvavog mosta“. Radionicu je vodila Jasminka Pešut, uz gostovanje Vesne Barilar. Uz biografske podatke o Mariji Jurić Zagorki, sudionicama je predstavila Zagorkino djelo „Tajna krvavog mosta“. Nakon čitanja odabranih dijelova romana uslijedila je njihova interpretacija koja je uključivala elemente gotičkog romana (rodnu inverziju, motiv vampirizma te kriminalističkog romana), ali i diskusiju o rodnim ulogama žena kroz povijest te njihovom statusu u suvremenom društvu.

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Ukupna vrijednost projekta je 695.319,93 kn, a projekt sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda u ukupnom iznosu od 591.021, 94 kn. Organizacija radionice je sufinancirana u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali, iz Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priopćenja isključiva je odgovornost Centra za ženske studije.

Vezane vijesti

Otvori sve vijesti

WP_Query Object ( [query] => Array ( [post_type] => post [posts_per_page] => 3 [ignore_sticky_posts] => 1 [category__in] => Array ( [0] => 51 [1] => 26 ) [post__not_in] => Array ( [0] => 3828 ) ) [query_vars] => Array ( [post_type] => post [posts_per_page] => 3 [ignore_sticky_posts] => 1 [category__in] => Array ( [0] => 51 [1] => 26 ) [post__not_in] => Array ( [0] => 3828 ) [error] => [m] => [p] => 0 [post_parent] => [subpost] => [subpost_id] => [attachment] => [attachment_id] => 0 [name] => [pagename] => [page_id] => 0 [second] => [minute] => [hour] => [day] => 0 [monthnum] => 0 [year] => 0 [w] => 0 [category_name] => zabitiplus54 [tag] => [cat] => 51 [tag_id] => [author] => [author_name] => [feed] => [tb] => [paged] => 0 [meta_key] => [meta_value] => [preview] => [s] => [sentence] => [title] => [fields] => [menu_order] => [embed] => [category__not_in] => Array ( ) [category__and] => Array ( ) [post__in] => Array ( ) [post_name__in] => Array ( ) [tag__in] => Array ( ) [tag__not_in] => Array ( ) [tag__and] => Array ( ) [tag_slug__in] => Array ( ) [tag_slug__and] => Array ( ) [post_parent__in] => Array ( ) [post_parent__not_in] => Array ( ) [author__in] => Array ( ) [author__not_in] => Array ( ) [suppress_filters] => [cache_results] => 1 [update_post_term_cache] => 1 [lazy_load_term_meta] => 1 [update_post_meta_cache] => 1 [nopaging] => [comments_per_page] => 50 [no_found_rows] => [order] => DESC ) [tax_query] => WP_Tax_Query Object ( [queries] => Array ( [0] => Array ( [taxonomy] => category [terms] => Array ( [0] => 51 [1] => 26 ) [field] => term_id [operator] => IN [include_children] => ) ) [relation] => AND [table_aliases:protected] => Array ( [0] => wp_term_relationships ) [queried_terms] => Array ( [category] => Array ( [terms] => Array ( [0] => 51 [1] => 26 ) [field] => term_id ) ) [primary_table] => wp_posts [primary_id_column] => ID ) [meta_query] => WP_Meta_Query Object ( [queries] => Array ( ) [relation] => [meta_table] => [meta_id_column] => [primary_table] => [primary_id_column] => [table_aliases:protected] => Array ( ) [clauses:protected] => Array ( ) [has_or_relation:protected] => ) [date_query] => [request] => SELECT SQL_CALC_FOUND_ROWS wp_posts.ID FROM wp_posts LEFT JOIN wp_term_relationships ON (wp_posts.ID = wp_term_relationships.object_id) WHERE 1=1 AND wp_posts.ID NOT IN (3828) AND ( wp_term_relationships.term_taxonomy_id IN (26,51) ) AND wp_posts.post_type = 'post' AND (wp_posts.post_status = 'publish' OR wp_posts.post_status = 'acf-disabled') GROUP BY wp_posts.ID ORDER BY wp_posts.post_date DESC LIMIT 0, 3 [posts] => Array ( [0] => WP_Post Object ( [ID] => 5941 [post_author] => 5 [post_date] => 2026-06-08 17:35:59 [post_date_gmt] => 2026-06-08 15:35:59 [post_content] => Centar za ženske studije Zagreb u suradnji s Odsjekom za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Odjelom za komunikologiju, medije i novinarstvo Sveučilišta Sjever objavljuje

Poziv na znanstveno-književni skup s međunarodnim sudjelovanjem:

ROD, RAT I MIR

koji će se održati u sklopu Dana Marije Jurić Zagorke, 27. i 28. studenog 2026. u Zagrebu, u prostorijama Centra za ženske studije/Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke, na Dolcu 8 Živeći u turbulentnim vremenima (Austro-Ugarska, Kraljevina SHS, Jugoslavija, mijene u državnim strukturama, ratovi, cenzure), Marija Jurić Zagorka nije samo reagirala na nasilje, već je u svojim književnim djelima i novinarskom radu ustrajno promicala vrijednosti slobode, pravde, poštenja i empatije, prikazujući žrtve, ali i sposobnost otpora i solidarnosti. U časopisu Hrvatica 1939. godine poziva čitateljice da za rubriku „Neznana junakinja hrvatskog naroda“ prijave ili ispričaju primjere žena, majki i sestara koje su iskusile patnju, progone ili druge teškoće, tako ističući ulogu običnih žena u povijesti i njihove doprinose koji obično ostaju neprepoznati. To nije samo metafora – Zagorka konkretno daje glas ženama čija su djela ostala u sjeni javne povijesti, velikim dijelom iscrpljene ratovanjima. Time stvara prostor za artikulaciju ženskoga subjektiviteta, uključujući i afirmaciju „običnih“, marginaliziranih žena. U romanima su Zagorkine junakinje često one koje ne prihvaćaju pasivnost, traže promjene i podižu svoj glas protiv nepravdi. Njezine novinarske intervencije pozivaju na etičnost u politici i odgovornost prema građanima, što su aspekti u kojima se rod i mir povezuju i u njezinu književnom radu. Centar za ženske studije (CŽS) osnovan je početkom 1995. godine u Zagrebu u vrlo specifičnom društveno-političkom kontekstu: u Hrvatskoj je još trajao Domovinski rat, društvo je bilo obilježeno ratnim traumama, izbjeglištvom, gubicima i militarizacijom javnog života. Upravo u tim okolnostima skupina intelektualki, umjetnica, feministkinja i aktivistkinja osniva CŽS kao prostor za kritičko promišljanje uloge žena u ratu, mira kao vrijednosti i feminizma kao političke prakse. Nažalost, rat i ratovima proizvedene krize i stradanja opet su (ili još uvijek) naša aktualna stvarnost. Zato pokušavamo stvarati transnacionalni prostor solidarnosti i učenja na mjestima dodira mirovnih i rodnih studija s ciljem raspravljanja o konceptima pravde, brige i transformacije društva. U dobu obilježenom ratovima, klimatskom krizom, prisilnim migracijama i urušavanjem demokratskih institucija nužno je propitivati kako globalna zbivanja pogađaju one koje ostaju nevidljive, koje skrbe, koje gube dom, koje se bore za dostojanstvo, tijelo i istinu. Europska unija ulaže rekordne iznose u vojne kapacitete, a u Hrvatskoj se ponovno uvodi obvezni vojni rok te tako rodna dimenzija rata i mira dobiva novu važnost. Militarizacija društva, ratna zbivanja i šire geopolitičke napetosti oblikuju svakodnevni život, javne politike i razumijevanje sigurnosti. Skup stoga poziva na kritičko i interdisciplinarno preispitivanje rodnih pretpostavki i posljedica vojnih i sigurnosnih politika te obveznog vojnog roka, na istraživanje feminističkih i dekolonijalnih teorija mira, nenasilja i sigurnosti, kao i poticanje dijaloga između akademske zajednice, organizacija civilnog društva i kreatora politika o rodno osjetljivim pristupima miru te poticanje razvoja inkluzivnih, pravednih i mirotvornih politika koje uvažavaju razlike i marginalizirane glasove. Feministički odgovor traži reakciju na isključenost ženskih perspektiva iz javnih rasprava o ratu te osvještavanje iskustva žena u ratu – od izbjeglištva, seksualnog nasilja i ratne propagande do sudjelovanja u mirovnim inicijativama. Također, tražimo mogućnosti promicanja mirovnih vrijednosti, kritike nacionalizma i militarizma te zagovor dijaloga i nenasilnog rješavanja sukoba. Problematiziranje (patrijarhalnih) narativa rata svakako je iznimno izazovan zadatak jer osim kritike dominantnih predodžbi herojstva i žrtvovanja, koje često reproduciraju rodne stereotipe, činjenje rata reproducira činjenje onakvog roda kakav je u svojoj binarnoj regulaciji proizveden i militarizmom i drugim biopolitičkim zaposjedanjima prava na upravljanje vrijednošću golih života. Pozivamo na interdisciplinarne dijaloge o ratu i miru iz rodne, feminističke, dekolonijalne i postkolonijalne te svih društvenoznanstvenih i humanističkih, kao i javnopolitičkih i aktivističkih perspektiva. Moguće teme izlaganja uključuju, ali nisu ograničene na: • promišljanje povijesnih uloga žena u antiratnim pokretima i suvremenih borbi žena • pitanja traume, azila, tijela i jezika u kontekstu krize • feministički pacifizam i ženski antiratni otpor (što uključuje Zagorku i ženske pokrete kroz povijest) • ratne izbjeglice i migracije: žensko iskustvo gubitka i otpora • tijelo kao bojno polje: seksualno nasilje u ratu • žene kao graditeljice mira – od grassrootsa do UN rezolucije 1325, zaštita žena i djevojčica, sudjelovanje žena, prevencija • ekofeminizam u doba klimatskih ratova i resursnih sukoba • uloge žena u suvremenim ratnim narativima: novinarke, književnice, žrtve, svjedokinje, preživjele • mediji, propaganda i nevidljivost ženskih perspektiva u krizama • žensko sjećanje na rat: književnost, arhivi, transgeneracijske traume Prihvatit će se izlaganja na hrvatskom i engleskom jeziku.

Sažetak izlaganja (između 150 i 300 riječi) s kraćim životopisom molimo poslati do 10. listopada 2026. na e-mail adresu: zagorka@zenstud.hr.

Mail nasloviti: Dani MJZ-prijava 2026

 

Kotizacija:

Autori/ce radova: 40 eura Kotizacija uključuje: sudjelovanje na konferenciji, konferencijske materijale, osvježenje, ručak i potvrdu o sudjelovanju na skupu.

Studenti/ce postdiplomskih studija, nezaposleni/e i sudionici/bez izlaganja ne plaćaju kotizaciju.

  Programski odbor skupa: dr. sc. Lidija Dujić, dr. sc. Anita Dremel, dr. sc. Maša Grdešić, dr. sc. Suzana Coha, Sandra Prlenda, Ana Zbiljski [post_title] => Poziv za prijavu radova za znanstveno-književni skup Dana Marije Jurić Zagorke [post_excerpt] => [post_status] => publish [comment_status] => open [ping_status] => open [post_password] => [post_name] => poziv-za-prijavu-radova-za-znanstveno-knjizevni-skup-dana-marije-juric-zagorke [to_ping] => [pinged] => [post_modified] => 2026-06-09 14:40:50 [post_modified_gmt] => 2026-06-09 12:40:50 [post_content_filtered] => [post_parent] => 0 [guid] => http://zenstud.hr/?p=5941 [menu_order] => 0 [post_type] => post [post_mime_type] => [comment_count] => 0 [filter] => raw ) [1] => WP_Post Object ( [ID] => 5946 [post_author] => 5 [post_date] => 2026-06-07 16:16:58 [post_date_gmt] => 2026-06-07 14:16:58 [post_content] => Ovaj vikend ponovno šećemo gradom! U petak, 12. lipnja održat će se šetnja „Zagrebačka skrovišta Zagorkinih likova“, a u nedjelju, 14. lipnja članice Zagrebačkog ringešpila povest će najmlađe u pustolovinu „Zagorkin ključ tajni – šetnja za male istraživače!“. Broj osoba na šetnjama je ograničen! Prijave za sve šetnje na mail mjzagorka1@gmail.com ili isključivo SMS iii WhatsApp na broj telefona 099 340 8840. Tada ćete saznati mjesto sastanka. Molimo Vas da prilikom prijave napišete svoje ime i prezime, broj mobitela i broj osoba koje prijavljujete. Kontakt osoba je Ana Zbiljski.  

„Zagrebačka skrovišta Zagorkinih likova“

Koliko ste puta prošetali Gornjim gradom i zamišljali kako su njegove ulice izgledale u vrijeme radnje različitih Zagorkinih romana? Čitajući njezine romane, Zagreb naprosto oživljava pred našim očima – njegove ulice, trgovi, velebne palače i purgarske kućice, ali i sukobi, skandali, ljubavne zavrzlame te svakodnevica njegovih stalnih i privremenih stanovnika. Zagorki su zgode i nezgode ljudi 18. i 19. stoljeća poslužile kao pozadina njezinih prvih povijesnih romana. Počevši od „Tajne Krvavog mosta“ i „Gričke vještice“, preko „Republikanaca“, pa sve do „Jadranke“ Zagorka je prikazala plemenitaški Zagreb, ispunjen luksuznim palačama, raskošnim zabavama, skandalima i spletkama. Upravo kroz sve to provest će vas ova šetnja. Koja palača skriva priču o ljubavnom trokutu? Koji su Zagorkini junaci inspirirani stvarnim povijesnim osobama? Kakva je zaista bila moda 18. i 19. stoljeća koju Zagorka tako romantično opisuje, a kakva pravila ponašanja? Gdje se nalazila kapelica svete Uršule koja je početak jedne od najpoznatijih scena iz Zagorkinih romana? Sve ovo i još puno toga saznat ćete ako prošetate s nama u potrazi za „Zagrebačkim skrovištima Zagorkinih likova“. Trajanje šetnje: cca 2 sata

Datum izvedbe: Petak, 12. lipnja 2026. u 19 h

 

„Zagorkin ključ tajni – šetnja za male istraživače!“ u izvedbi Zagrebačkog ringešpila

Zabavna, edukativna i čarobna interaktivna šetnja s naglaskom na Zagorki i njezinim likovima, kao i likovima iz prošlosti koji pričom, glumom i zagonetkama pretvaraju grad u pozornicu, a djecu u male istraživače i glavne likove u nezaboravnoj pustolovini kroz Zagreb. Kroz priče o Zagorkinom životu, knjigama i nezaboravnim likovima, djeca će otkriti skrivene kutke grada, upoznati neke od junaka uživo te na svakoj lokaciji rješavati zabavne zadatke i zagonetke inspirirane Zagorkinim djelima. Za male istraživače i velike ljubitelje avanture. Trajanje šetnje: cca 1h i 30 minuta NAPOMENA: šetnja je namijenjena djeci od 6 do 12 godina, te je obavezna pratnja roditelja

Datum izvedbe: Nedjelja, 14. lipnja 2026. u 10.30 h

Program financijski podupire Grad Zagreb. [post_title] => Dvije šetnje u lipnju u sklopu projekta "Upoznajmo Zagreb sa Zagorkom" [post_excerpt] => [post_status] => publish [comment_status] => open [ping_status] => open [post_password] => [post_name] => dvije-setnje-u-lipnju-u-sklopu-projekta-upoznajmo-zagreb-sa-zagorkom [to_ping] => [pinged] => [post_modified] => 2026-06-09 14:44:51 [post_modified_gmt] => 2026-06-09 12:44:51 [post_content_filtered] => [post_parent] => 0 [guid] => http://zenstud.hr/?p=5946 [menu_order] => 0 [post_type] => post [post_mime_type] => [comment_count] => 0 [filter] => raw ) [2] => WP_Post Object ( [ID] => 5938 [post_author] => 5 [post_date] => 2026-06-01 19:01:01 [post_date_gmt] => 2026-06-01 17:01:01 [post_content] => Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke i Centar za ženske studije pozivaju vas na predavanje Martine Piškor Margeta „Marija Jurić Zagorka i Hrvatska žena” koje će se održati u ponedjeljak, 8. lipnja 2026. s početkom u 19 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke. Već i ptice na grani znaju da je Zagorka bila žena mnogih talenata, željezne volje i neiscrpne fizičke snage koje je upregnula u borbu za svoje ideale. U međuratnom Zagrebu 1921. godine osnovano je žensko društvo naziva Hrvatska žena, u koje je Zagorka mogla kanalizirati sve ranije navedeno i još srčanije se boriti za ono u što je vjerovala. Hrvatska žena postala je najutjecajnije međuratno žensko društvo bez kojeg nije prošla niti jedna humanitarna akcija ili važan događaj kako u gradu Zagrebu, tako i u cijeloj Hrvatskoj, kao i u inozemstvu gdje su osnivane podružnice. Humanitarne akcije, politička događanja, društvene zabave, ali i edukativna predavanja činili su okosnicu djelovanja društva. Na ovom predavanju odgovorit će se na pitanja kako je i na koji način Zagorka sudjelovala u radu društva te kako je samo društvo utjecalo na Zagorkin život. Veselimo se Vašem dolasku! Program financijski podupire Grad Zagreb. [post_title] => Predavanje Martine Piškor Margeta: "Marija Jurić Zagorka i "Hrvatska žena" [post_excerpt] => [post_status] => publish [comment_status] => open [ping_status] => open [post_password] => [post_name] => predavanje-martine-piskor-margeta-marija-juric-zagorka-i-hrvatska-zena [to_ping] => [pinged] => [post_modified] => 2026-06-01 19:01:01 [post_modified_gmt] => 2026-06-01 17:01:01 [post_content_filtered] => [post_parent] => 0 [guid] => http://zenstud.hr/?p=5938 [menu_order] => 0 [post_type] => post [post_mime_type] => [comment_count] => 0 [filter] => raw ) ) [post_count] => 3 [current_post] => -1 [in_the_loop] => [post] => WP_Post Object ( [ID] => 5941 [post_author] => 5 [post_date] => 2026-06-08 17:35:59 [post_date_gmt] => 2026-06-08 15:35:59 [post_content] => Centar za ženske studije Zagreb u suradnji s Odsjekom za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Odjelom za komunikologiju, medije i novinarstvo Sveučilišta Sjever objavljuje

Poziv na znanstveno-književni skup s međunarodnim sudjelovanjem:

ROD, RAT I MIR

koji će se održati u sklopu Dana Marije Jurić Zagorke, 27. i 28. studenog 2026. u Zagrebu, u prostorijama Centra za ženske studije/Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke, na Dolcu 8 Živeći u turbulentnim vremenima (Austro-Ugarska, Kraljevina SHS, Jugoslavija, mijene u državnim strukturama, ratovi, cenzure), Marija Jurić Zagorka nije samo reagirala na nasilje, već je u svojim književnim djelima i novinarskom radu ustrajno promicala vrijednosti slobode, pravde, poštenja i empatije, prikazujući žrtve, ali i sposobnost otpora i solidarnosti. U časopisu Hrvatica 1939. godine poziva čitateljice da za rubriku „Neznana junakinja hrvatskog naroda“ prijave ili ispričaju primjere žena, majki i sestara koje su iskusile patnju, progone ili druge teškoće, tako ističući ulogu običnih žena u povijesti i njihove doprinose koji obično ostaju neprepoznati. To nije samo metafora – Zagorka konkretno daje glas ženama čija su djela ostala u sjeni javne povijesti, velikim dijelom iscrpljene ratovanjima. Time stvara prostor za artikulaciju ženskoga subjektiviteta, uključujući i afirmaciju „običnih“, marginaliziranih žena. U romanima su Zagorkine junakinje često one koje ne prihvaćaju pasivnost, traže promjene i podižu svoj glas protiv nepravdi. Njezine novinarske intervencije pozivaju na etičnost u politici i odgovornost prema građanima, što su aspekti u kojima se rod i mir povezuju i u njezinu književnom radu. Centar za ženske studije (CŽS) osnovan je početkom 1995. godine u Zagrebu u vrlo specifičnom društveno-političkom kontekstu: u Hrvatskoj je još trajao Domovinski rat, društvo je bilo obilježeno ratnim traumama, izbjeglištvom, gubicima i militarizacijom javnog života. Upravo u tim okolnostima skupina intelektualki, umjetnica, feministkinja i aktivistkinja osniva CŽS kao prostor za kritičko promišljanje uloge žena u ratu, mira kao vrijednosti i feminizma kao političke prakse. Nažalost, rat i ratovima proizvedene krize i stradanja opet su (ili još uvijek) naša aktualna stvarnost. Zato pokušavamo stvarati transnacionalni prostor solidarnosti i učenja na mjestima dodira mirovnih i rodnih studija s ciljem raspravljanja o konceptima pravde, brige i transformacije društva. U dobu obilježenom ratovima, klimatskom krizom, prisilnim migracijama i urušavanjem demokratskih institucija nužno je propitivati kako globalna zbivanja pogađaju one koje ostaju nevidljive, koje skrbe, koje gube dom, koje se bore za dostojanstvo, tijelo i istinu. Europska unija ulaže rekordne iznose u vojne kapacitete, a u Hrvatskoj se ponovno uvodi obvezni vojni rok te tako rodna dimenzija rata i mira dobiva novu važnost. Militarizacija društva, ratna zbivanja i šire geopolitičke napetosti oblikuju svakodnevni život, javne politike i razumijevanje sigurnosti. Skup stoga poziva na kritičko i interdisciplinarno preispitivanje rodnih pretpostavki i posljedica vojnih i sigurnosnih politika te obveznog vojnog roka, na istraživanje feminističkih i dekolonijalnih teorija mira, nenasilja i sigurnosti, kao i poticanje dijaloga između akademske zajednice, organizacija civilnog društva i kreatora politika o rodno osjetljivim pristupima miru te poticanje razvoja inkluzivnih, pravednih i mirotvornih politika koje uvažavaju razlike i marginalizirane glasove. Feministički odgovor traži reakciju na isključenost ženskih perspektiva iz javnih rasprava o ratu te osvještavanje iskustva žena u ratu – od izbjeglištva, seksualnog nasilja i ratne propagande do sudjelovanja u mirovnim inicijativama. Također, tražimo mogućnosti promicanja mirovnih vrijednosti, kritike nacionalizma i militarizma te zagovor dijaloga i nenasilnog rješavanja sukoba. Problematiziranje (patrijarhalnih) narativa rata svakako je iznimno izazovan zadatak jer osim kritike dominantnih predodžbi herojstva i žrtvovanja, koje često reproduciraju rodne stereotipe, činjenje rata reproducira činjenje onakvog roda kakav je u svojoj binarnoj regulaciji proizveden i militarizmom i drugim biopolitičkim zaposjedanjima prava na upravljanje vrijednošću golih života. Pozivamo na interdisciplinarne dijaloge o ratu i miru iz rodne, feminističke, dekolonijalne i postkolonijalne te svih društvenoznanstvenih i humanističkih, kao i javnopolitičkih i aktivističkih perspektiva. Moguće teme izlaganja uključuju, ali nisu ograničene na: • promišljanje povijesnih uloga žena u antiratnim pokretima i suvremenih borbi žena • pitanja traume, azila, tijela i jezika u kontekstu krize • feministički pacifizam i ženski antiratni otpor (što uključuje Zagorku i ženske pokrete kroz povijest) • ratne izbjeglice i migracije: žensko iskustvo gubitka i otpora • tijelo kao bojno polje: seksualno nasilje u ratu • žene kao graditeljice mira – od grassrootsa do UN rezolucije 1325, zaštita žena i djevojčica, sudjelovanje žena, prevencija • ekofeminizam u doba klimatskih ratova i resursnih sukoba • uloge žena u suvremenim ratnim narativima: novinarke, književnice, žrtve, svjedokinje, preživjele • mediji, propaganda i nevidljivost ženskih perspektiva u krizama • žensko sjećanje na rat: književnost, arhivi, transgeneracijske traume Prihvatit će se izlaganja na hrvatskom i engleskom jeziku.

Sažetak izlaganja (između 150 i 300 riječi) s kraćim životopisom molimo poslati do 10. listopada 2026. na e-mail adresu: zagorka@zenstud.hr.

Mail nasloviti: Dani MJZ-prijava 2026

 

Kotizacija:

Autori/ce radova: 40 eura Kotizacija uključuje: sudjelovanje na konferenciji, konferencijske materijale, osvježenje, ručak i potvrdu o sudjelovanju na skupu.

Studenti/ce postdiplomskih studija, nezaposleni/e i sudionici/bez izlaganja ne plaćaju kotizaciju.

  Programski odbor skupa: dr. sc. Lidija Dujić, dr. sc. Anita Dremel, dr. sc. Maša Grdešić, dr. sc. Suzana Coha, Sandra Prlenda, Ana Zbiljski [post_title] => Poziv za prijavu radova za znanstveno-književni skup Dana Marije Jurić Zagorke [post_excerpt] => [post_status] => publish [comment_status] => open [ping_status] => open [post_password] => [post_name] => poziv-za-prijavu-radova-za-znanstveno-knjizevni-skup-dana-marije-juric-zagorke [to_ping] => [pinged] => [post_modified] => 2026-06-09 14:40:50 [post_modified_gmt] => 2026-06-09 12:40:50 [post_content_filtered] => [post_parent] => 0 [guid] => http://zenstud.hr/?p=5941 [menu_order] => 0 [post_type] => post [post_mime_type] => [comment_count] => 0 [filter] => raw ) [comment_count] => 0 [current_comment] => -1 [found_posts] => 602 [max_num_pages] => 201 [max_num_comment_pages] => 0 [is_single] => [is_preview] => [is_page] => [is_archive] => 1 [is_date] => [is_year] => [is_month] => [is_day] => [is_time] => [is_author] => [is_category] => 1 [is_tag] => [is_tax] => [is_search] => [is_feed] => [is_comment_feed] => [is_trackback] => [is_home] => [is_404] => [is_embed] => [is_paged] => [is_admin] => [is_attachment] => [is_singular] => [is_robots] => [is_posts_page] => [is_post_type_archive] => [query_vars_hash:WP_Query:private] => 193fcb449d695535337b4c648be57462 [query_vars_changed:WP_Query:private] => [thumbnails_cached] => [stopwords:WP_Query:private] => [compat_fields:WP_Query:private] => Array ( [0] => query_vars_hash [1] => query_vars_changed ) [compat_methods:WP_Query:private] => Array ( [0] => init_query_flags [1] => parse_tax_query ) [allow_query_attachment_by_filename:protected] => )