Centar za
ženske studije
Zagreb

27.11.18

Održana radionica “Ponovno Zagorkina Grička”

U okviru projekta #Za BITI+54, 30.10.2018. u Zagrebu je održana radionica čitanja Zagorkinog romana “Grička vještica”. Radionica je bila koncipirana na zajedničkom čitanju i komentiranju odabranih tekstova iz prvog dijela opusa “Gričke vještice”. Odabrani su segmenti priče u kojima Zagorka izravno ili neizravno komentira položaj žene, kroz atipično ponašanje ženskih likova, verbalizaciju ženskih prava u dijalozima likova ili, suptilnije, kroz opise situacija u kojima autorica razbija rodne stereotipe. Nakon pročitanog pojedinačnog teksta, slijedila rasprava u kojoj su sudionice, osim priloženih tekstova, komentirale i svoje vlastito iskustvo s rodnom diskriminacijom i položajem koji žene imaju u društvu.

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Ukupna vrijednost projekta je 695.319,93 kn, a projekt sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda u ukupnom iznosu od 591.021, 94 kn. Organizacija radionice je sufinancirana u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali, iz Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priopćenja isključiva je odgovornost Centra za ženske studije.

Vezane vijesti

Otvori sve vijesti

WP_Query Object ( [query] => Array ( [post_type] => post [posts_per_page] => 3 [ignore_sticky_posts] => 1 [category__in] => Array ( [0] => 51 [1] => 26 ) [post__not_in] => Array ( [0] => 3701 ) ) [query_vars] => Array ( [post_type] => post [posts_per_page] => 3 [ignore_sticky_posts] => 1 [category__in] => Array ( [0] => 51 [1] => 26 ) [post__not_in] => Array ( [0] => 3701 ) [error] => [m] => [p] => 0 [post_parent] => [subpost] => [subpost_id] => [attachment] => [attachment_id] => 0 [name] => [static] => [pagename] => [page_id] => 0 [second] => [minute] => [hour] => [day] => 0 [monthnum] => 0 [year] => 0 [w] => 0 [category_name] => zabitiplus54 [tag] => [cat] => 51 [tag_id] => [author] => [author_name] => [feed] => [tb] => [paged] => 0 [meta_key] => [meta_value] => [preview] => [s] => [sentence] => [title] => [fields] => [menu_order] => [embed] => [category__not_in] => Array ( ) [category__and] => Array ( ) [post__in] => Array ( ) [post_name__in] => Array ( ) [tag__in] => Array ( ) [tag__not_in] => Array ( ) [tag__and] => Array ( ) [tag_slug__in] => Array ( ) [tag_slug__and] => Array ( ) [post_parent__in] => Array ( ) [post_parent__not_in] => Array ( ) [author__in] => Array ( ) [author__not_in] => Array ( ) [suppress_filters] => [cache_results] => 1 [update_post_term_cache] => 1 [lazy_load_term_meta] => 1 [update_post_meta_cache] => 1 [nopaging] => [comments_per_page] => 50 [no_found_rows] => [order] => DESC ) [tax_query] => WP_Tax_Query Object ( [queries] => Array ( [0] => Array ( [taxonomy] => category [terms] => Array ( [0] => 51 [1] => 26 ) [field] => term_id [operator] => IN [include_children] => ) ) [relation] => AND [table_aliases:protected] => Array ( [0] => wp_term_relationships ) [queried_terms] => Array ( [category] => Array ( [terms] => Array ( [0] => 51 [1] => 26 ) [field] => term_id ) ) [primary_table] => wp_posts [primary_id_column] => ID ) [meta_query] => WP_Meta_Query Object ( [queries] => Array ( ) [relation] => [meta_table] => [meta_id_column] => [primary_table] => [primary_id_column] => [table_aliases:protected] => Array ( ) [clauses:protected] => Array ( ) [has_or_relation:protected] => ) [date_query] => [request] => SELECT SQL_CALC_FOUND_ROWS wp_posts.ID FROM wp_posts LEFT JOIN wp_term_relationships ON (wp_posts.ID = wp_term_relationships.object_id) WHERE 1=1 AND wp_posts.ID NOT IN (3701) AND ( wp_term_relationships.term_taxonomy_id IN (26,51) ) AND wp_posts.post_type = 'post' AND (wp_posts.post_status = 'publish' OR wp_posts.post_status = 'acf-disabled') GROUP BY wp_posts.ID ORDER BY wp_posts.post_date DESC LIMIT 0, 3 [posts] => Array ( [0] => WP_Post Object ( [ID] => 4145 [post_author] => 5 [post_date] => 2019-09-02 15:13:18 [post_date_gmt] => 2019-09-02 13:13:18 [post_content] => Centar za ženske studije Zagreb u suradnji s Odsjekom za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu objavljuje Poziv na znanstveno-književni skup s međunarodnim sudjelovanjem: EMOCIJA, MANIPULACIJA, LEGITIMACIJA koji će se održati u sklopu Dana Marije Jurić Zagorke 22. i 23. studenog 2019. u Zagrebu, u prostorijama Centra za ženske studije/Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke, na Dolcu 8   U borbi za hegemoniju mobiliziraju se i emocionalna stanja pojedinaca i grupa kroz individualizaciju odgovornosti za neuspjeh, tjeskobu, depresiju. Kao odgovor bremenitom historijskom vremenu pozivamo stoga na kritičko promišljanje emocija, (de)legitimacije i manipulacije potonjih, uz trajni poziv na rasprave iz rodne i feminističke perspektive. Definicija emocija, kao nosivog interesa na ovome skupu, pretpostavljeno je fluidna te se često uz emociju i osjećaj vezuju pojmovi poput afekta, sentimenta, raspoloženja ili ekspresivnosti. Također, emocije su pod utjecajem situacijskih okolnosti, ekspresivnih gesti, fizioloških promjena i njihovih kulturnih oznaka, normi, vrijednosti, struktura moći, ideologija itd. Naime, istraživački interes za ovo područje uključuje pitanja o tome koji društveni, kulturni, ekonomski i politički uvjeti potiču određene emocije, kako ih oni oblikuju te koje učinke imaju na ponašanje, djelovanje, interakcije i organiziranje ljudi. I životinje su emocionalna bića, no, da uporabimo litotu, možemo reći da su ljudi vrlo emocionalna bića. Različita emocionalna stanja prožimaju gotovo svaku našu interakciju te odašiljemo i tumačimo širok raspon emocija kada primjerice, stvaramo društvene veze, održavamo posvećenost društvenim strukturama i kulturi ili pak pokušavamo razoriti određene socio-kulturne obrasce. Gotovo se svaka dimenzija društva održava, stvara ili razara putem emocionalnih stanja, nerijetko potaknutih izostankom osnovne infrastrukture, ne samo one egzistencijalne, materijalne, već i zadovoljavanja drugih ljudskih potreba, kao što su ljubav, briga itd. Unatoč tome, povijest znanosti jedva da pamti poneki spomen emocija, uglavnom indirektan (npr. blaziranost kod Simmela, afektivno djelovanje kod Webera, alijenacija kod Marxa ili uloga sentimenta u ritualima i nastanku kolektivne svijesti kod Durkheima). No, posljednjih su nekoliko desetljeća teoretizacija i istraživanje emocija postali dinamični i propulzivni, ne samo u svome tradicionalnom krilu socijalne psihologije, već i u velikom broju disciplina, poput sociologije emocija, socijalne i kulturne antropologije, etnologije, pedagogije, politologije, sociolingvistike, ekologije, psihoanalitičkih pristupa, teorije i povijesti književnosti i kulture itd. Pritom valja naglasiti da područja s interesom za emocije nisu isključivo usmjerena na mikrorazinu, nego i recentne makro  analize globalne moći, međunarodnih ekonomskih odnosa, suvremenih migracijskih tokova, medija, odnose opresije i eksploatacije u kapitalizmu itd. Osim opisivanja i analize onoga što se jasno vidi, valja istraživati i latentne čimbenike, posebno one koji poput emocija predstavljaju snažan most između strukture i djelovanja, kolektivnog i individualnog u procesu socijalne i kulturne reprodukcije, ali i potencijalne promjene. Trajni istraživački interesi u ovome području uključuju pitanje o tome utječu li emocije na društvenu strukturu i procese ili su tek posljedica njihovih utjecaja, treba li emocije promatrati kao zavisnu ili pak nezavisnu varijablu, jesu li emocije sudionici u konstrukciji društvene zbilje, itd. Najzastupljeniji se pristupi danas razvijaju u okviru dvaju osnovnih proturječnih pogleda na emocije: biologističkog i konstruktivističkog, dok pojedini_e autori_ce naglašavaju nužan međuodnos ovih razina u razumijevanju društvenih i kulturnih procesa i emocija. Najcitiranije istraživačke doprinose možemo pronaći u okviru nekoliko osnovnih teorijskih pristupa, poput evolucijskog, teorije moći i statusa, dramaturške teorije, teorije simboličkog interakcionizma, ritualne teorije (posebno pogodne u analizama kolektivne emocionalne mobilizacije),  kulturalne teorije i teorije razmjene. O razlozima koji su u podlozi dugotrajnog izostavljanja teme emocija iz znanstvenih istraživanja elaborira se uglavnom kroz analize rodne dimenzije procesa stvaranja znanstvenog znanja, pri čemu se kritizira mit o racionalnosti i hijerarhizirana dihotomizacija fenomena, tema i prostora kao muških ili ženskih. Izostavljanje ili podzastupljenost teme emocija ili afektivnosti itekako nam međutim svjedoči o tome da su različita emocionalna stanja bila mobilizirana u razvoju modernih režima moći na daleko složenije načine no što uvriježeni pogledi na modernizaciju i racionalizaciju dopuštaju da uvidimo. Sama opozicija unutarnjeg intimnog osjećajnog prostora i racionalizirane javnosti ignorira centralnost emocionalno nabijenih reprezentacija u formaciji modernog iskustva. Ipak, ne smije se zaboraviti da tradicionalni modernizacijski diskurs podcrtava i povijest reprezentacija koje su obilježile žensko pisanje. Nasljeđe prosvjetiteljstva u sagledavanju procesa modernizacije umanjuje značaj iracionalnih i afektivnih momenata u tvorbi modernog projekta, što je posebno očito u uvjetima potrošačkog društva, i neopravdano suprotstavlja razum i emocije zanemarujući njihovu dinamiku i proizvodeći inflaciju takozvanog razuma. Promišljanje o društvenoj promjeni pritom neizbježno mora uključiti i ovaj uvid. Jedno od područja u kojem je tema emocija dosljedno potiskivana teorija je književnosti. Feminističke teorije čitanja razotkrivaju kako su književni teoretičari opreku između racionalnog i emocionalnog te ozbiljnog i trivijalnog povezali s oprekom između muškog i ženskog, odnosno maskulinog i femininog. Zagovarajući racionalno i pojmovno, težili su ovladati tekstom i steći kontrolu nad njegovim značenjem isključujući brojna "pogrešna" čitanja. Na taj se način istodobno učvrstila opreka maskulino/feminino, ali i podjela između akademskih i neakademskih čitatelja_ica, pri čemu se neakademska čitateljica našla u osobito nezavidnom položaju jer je način na koji je čitala istovremeno izazivao porugu i strog nadzor nad time što i kako čita. Novije teorije čitanja pak, poput one Rite Felski, žele dati jednaku težinu kognitivnim i afektivnim aspektima estetske reakcije te dovode u pitanje oštru podjelu između racionalnog i emocionalnog pri čitanju i analizi književnih tekstova. Tako također približavaju akademske i neakademske čitatelji_ce, pokazujući da i akademski čitatelji_ce čitaju radi užitka, a neakademski, primjerice, zbog želje za znanjem. Spomenuti bi pomaci u književnoj teoriji mogli biti posebno značajni za suvremena čitanja Zagorke koja je uvijek izazivala snažne emocije, kako kod svojih poklonika_ca  tako i kod onih koji joj i dalje niječu svaku vrijednost. Stoga će nas ove godine posebno zanimati Zagorkin rad s emocijama – kako pomno gradi emocionalne odnose među likovima u svojim romanima te kako planski pokušava djelovati na emocije čitatelj(ic)a, tražeći od njih primjerenu reakciju bilo na ljubavni zaplet, bilo na nacionalnu, rodnu ili klasnu (ne)pravdu – kao i to kako sami čitatelji_ce emocionalno reagiraju na njezine romane. Čini se da je danas, zahvaljujući internetu, jednostavnije nego ikad saznati kako ljudi reagiraju na književnost i kulturu, a posebno kako se pritom osjećaju. Internet je pogodovao razvoju i većoj vidljivosti reakcija na kulturu, putem fandoma, fanfictiona, individualnog i kolektivnog komentiranja i vrednovanja tekstova na različitim platformama i slično, a vizualne mogućnosti medija postale su sastavni dio emocionalnog jezika fanova (upotreba emojija, mema, gifova itd.). Pozivamo stoga istraživače_ice iz područja političkih znanosti, povijesti, filozofije, znanosti o književnosti, kulturalnih studija, edukacijskih znanosti, sociologije, lingvistike, medija, komunikacija i novinarstva, antropologije, etnologije, kao i sve druge koji žele doprinijeti raspravi i pokušaju da se bolje razumije ova dinamika koja transformira naš politički i širi kulturni prostor.   Prihvatit će se izlaganja na hrvatskom i engleskom jeziku. Sažetak izlaganja (između 150 i 300 riječi) s kraćim životopisom molimo poslati do 1. listopada 2019. na e-mail adresu zagorka@zenstud.hr.   Kotizacija: Autori/ce radova: 150 kn Kotizacija uključuje: sudjelovanje na konferenciji, konferencijske materijale, osvježenje, ručak i potvrdu o sudjelovanju na skupu. Studenti/ce postdiplomskih studija, nezaposleni/e i sudionici/bez izlaganja ne plaćaju kotizaciju.   Programski odbor skupa: dr.sc. Lidija Dujić, dr.sc. Anita Dremel, dr.sc. Maša Grdešić, dr.sc. Renata Jambrešić Kirin, mr.sc. Sandra Prlenda, Ana Zbiljski     [post_title] => Poziv na znanstveno-književni skup „Dani Marije Jurić Zagorke“ [post_excerpt] => [post_status] => publish [comment_status] => open [ping_status] => open [post_password] => [post_name] => poziv-na-znanstveno-knjizevni-skup-dani-marije-juric-zagorke [to_ping] => [pinged] => [post_modified] => 2019-09-02 15:13:30 [post_modified_gmt] => 2019-09-02 13:13:30 [post_content_filtered] => [post_parent] => 0 [guid] => http://zenstud.hr/?p=4145 [menu_order] => 0 [post_type] => post [post_mime_type] => [comment_count] => 0 [filter] => raw ) [1] => WP_Post Object ( [ID] => 4128 [post_author] => 5 [post_date] => 2019-08-15 19:57:37 [post_date_gmt] => 2019-08-15 17:57:37 [post_content] =>

Uredništvo časopisa Treća raspisuje poziv za 21. broj na temu ŽENE I RAD

Genealogija ženskog rada povijesno je drugačija od genealogije muškog rada. Feministkinje poput Silvije Federici, Marie Mies i Leopoldine Fortunati, ili recentnije, teoretičarke socijalne reprodukcije kao što su Tithi Bhattacharya i Cinzia Arruzza, s različitim naglascima i ulaznim točkama u temu, ukazuju da analiza opresije žena u kapitalizmu mora uključiti rodno-spolnu podjelu rada, kontrolu nad ženskim tijelima, pitanje neplaćenog kućanskog i šireg reproduktivnog rada te transformaciju heteronormativnog obiteljskog nukleusa, historizirajući navedeno kao važan element akumulacije kapitala, i na globalnom Sjeveru i na globalnom Jugu. Istovremeno, ostvarivanje radničkih prava postaje sve otežanije za sve veći broj ljudi diljem Europe i svijeta, dok je o potencijalima za značajnije intervencije u raspodjelu moći između kapitala i rada još teže govoriti, čak i uz povremene aktivacije prosvjednih inicijativa protiv mjera štednje te proboje tzv. demokratsko socijalističkih kandidata_kinja u polje predstavničke politike. Odnos roda i rada potrebno je sagledati imajući u vidu različite geopolitičke kontekste te premreženost imperijalističkih i neokolonijalnih silnica. Europska unija i njezino tržište rada pokazalo se duboko raslojeno, ne samo u rodnom, već i rasnom te klasnom ključu. Dok EU zaoštrava legislativu protiv migranata, „ljudi bez dokumenata“, osporavajući im građanska i radnička prava, učinci krize u Europi, pod utjecajem konzervativnih i ultradesnih tendencija te prateće retradicionalizacije društva, a slijedom porasta potražnje u području kućanskog rada i rada brige, pojačavaju feminizaciju migracija. U 21. stoljeću industrijska proizvodnja robe s globalnog Sjevera dobrim je dijelom outsourcana na kapitalističku periferiju s jeftinijom radnom snagom, uz fleksibilizaciju u svim domenama rada. Fleksibilizacija je varljiv pojam jer je idejom većeg manevarskog prostora u organizaciji radnog vremena maskirala novo derogiranje tržišta rada i urušavanje radnih prava. Ona ne znači da je tržište postalo „tolerantnije“, nego da su se radno vrijeme i tehnologija poslovne komunikacije prelili u privatno vrijeme globalnih radnica i radnika, dovodeći do pojave koju feministička teoretičarka Mariarosa Dalla Costa naziva „feminizacijom“ ili „globalnom kućanizacijom“ rada. Time želi sugerirati da cijelo tržište rada danas generira potplaćenost, nezaposlenost, socijalnu nesigurnost i prekarne radne uvjete kakve su stoljećima trpjele politički i ekonomski marginalizirane žene, izuzete od imovinskog i obrazovnog cenzusa, minimalno ili nikako društveno vrednovane, neplaćene ili potplaćene. Dvadeset i prvi broj časopisa Treća kritički će se baviti načinima na koje novi oblici neoliberalne i neokolonijalne eksploatacije radništva, odnosno ekonomska kriza i financijalizacija posebno pogađaju žene, te kako u kontekstu kapitalističkih ekonomskih odnosa razmatrati eksploataciju i opresiju žena, biološko-reproduktivni rad, rad u domeni šire socijalne reprodukcije, afektivni rad, rad brige i njege, ženski aktivistički rad, volonterski rad, rad u kulturi i umjetnosti, te još uvijek dominantno ženski rad na „održavanju domaćinstva i obitelji“. Neki od ključnih marksističkih pojmova, kao što su produktivnost, klasa, višak vrijednosti, akumulacija kapitala itd. moraju biti preispitani u svjetlu tretmana roda u specifičnim povijesnim kontekstima i  unutar feminističkih teorijskih okvira. Treba staviti naglasak na njihovu novu političku artikulaciju, koja će biti u stanju prepoznati i prevrednovati kontinuiranu društvenu, političku i ekonomsku instrumentalizaciju ženskog rada, kojom često bivaju zahvaćene i druge seksualne te rodne manjine. Također, na tragu feminističke teoretičarke Kathi Weeks i njezine kritike suvremenih konceptualizacija rada, želimo dovesti u pitanje sustavnu depolitizaciju rada s jedne strane, kao i njegovu društvenu hipernormativnost, koja često ima moralizatorske (progoniteljske) dimenzije. Produktivistička paradigma zanemaruje činjenicu globalnog porasta iscrpljenosti i depresije kao posljedice intenzifikacije prisilnog rada, odnosno primoranosti na prodaju radne snage neovisno o uvjetima rada. Kako promišljati rad izvan eksploatacijskih i kompetitivnih okvira tržišta rada? Koja je uloga reproduktivnog rada u proizvodnji viška vrijednosti? Kako se politički nosimo s rastom radikalnog siromaštva koje prati vladavinu financijske elite? Koje alternativne organizacije rada i vrednovanja ljudskog angažmana poznajemo? Što nam donosi sve sustavnija digitalizacija, birokratizacija i automatizacija rada? Kako se u kapitalizmu uspostavlja i vrednuje rad u kulturi, umjetnički rad, znanstveni rad ili bilo koji istraživački rad, te kako odgovoriti na komodifikaciju istih? Kakve kritičke pozicije i strategije otvaraju suvremene feminističke teoretičarke po pitanju iscrpljivanja ljudskih i planetarnih resursa te potencijala radikalne transformacije institucije rada?   Analitičke tekstove, eseje i oglede na temu ŽENE I RAD primamo do 1. listopada 2019., na adresu: treca@zenstud.hr [post_title] => Uredništvo časopisa Treća poziva na suradnju autore i autorice na temu 21. broja - ŽENE I RAD [post_excerpt] => [post_status] => publish [comment_status] => open [ping_status] => open [post_password] => [post_name] => urednistvo-casopisa-treca-raspisuje-natjecaj-za-slanje-radova [to_ping] => [pinged] => [post_modified] => 2019-08-16 18:18:27 [post_modified_gmt] => 2019-08-16 16:18:27 [post_content_filtered] => [post_parent] => 0 [guid] => http://zenstud.hr/?p=4128 [menu_order] => 0 [post_type] => post [post_mime_type] => [comment_count] => 0 [filter] => raw ) [2] => WP_Post Object ( [ID] => 4112 [post_author] => 5 [post_date] => 2019-08-01 11:49:16 [post_date_gmt] => 2019-08-01 09:49:16 [post_content] => Katalog je popratna publikacija Putujuće izložbe, te objedinjava rezultate projektnih aktivnosti održanih u Zagrebu, Zagorju i Lici.  Cilj je kataloga, kao i Putujuće izložbe, predstavljanje projekta i radova sudionica, čime se široj zajednici ukazuje na moguće načine uključivanja žena u kultune programe. Katalog možete prelistati ovdje     [caption id="attachment_3476" align="alignnone" width="4961"] Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Ukupna vrijednost projekta je 695.319,93 kn, a projekt sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda u ukupnom iznosu od 591.021, 94 kn. Organizacija izložbe je sufinancirana u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali, iz Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priopćenja isključiva je odgovornost Centra za ženske studije.[/caption] [post_title] => Katalog Putujuće izložbe [post_excerpt] => [post_status] => publish [comment_status] => open [ping_status] => open [post_password] => [post_name] => katalog-putujuce-izlozbe [to_ping] => [pinged] => [post_modified] => 2019-07-31 17:08:21 [post_modified_gmt] => 2019-07-31 15:08:21 [post_content_filtered] => [post_parent] => 0 [guid] => http://zenstud.hr/?p=4112 [menu_order] => 0 [post_type] => post [post_mime_type] => [comment_count] => 0 [filter] => raw ) ) [post_count] => 3 [current_post] => -1 [in_the_loop] => [post] => WP_Post Object ( [ID] => 4145 [post_author] => 5 [post_date] => 2019-09-02 15:13:18 [post_date_gmt] => 2019-09-02 13:13:18 [post_content] => Centar za ženske studije Zagreb u suradnji s Odsjekom za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu objavljuje Poziv na znanstveno-književni skup s međunarodnim sudjelovanjem: EMOCIJA, MANIPULACIJA, LEGITIMACIJA koji će se održati u sklopu Dana Marije Jurić Zagorke 22. i 23. studenog 2019. u Zagrebu, u prostorijama Centra za ženske studije/Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke, na Dolcu 8   U borbi za hegemoniju mobiliziraju se i emocionalna stanja pojedinaca i grupa kroz individualizaciju odgovornosti za neuspjeh, tjeskobu, depresiju. Kao odgovor bremenitom historijskom vremenu pozivamo stoga na kritičko promišljanje emocija, (de)legitimacije i manipulacije potonjih, uz trajni poziv na rasprave iz rodne i feminističke perspektive. Definicija emocija, kao nosivog interesa na ovome skupu, pretpostavljeno je fluidna te se često uz emociju i osjećaj vezuju pojmovi poput afekta, sentimenta, raspoloženja ili ekspresivnosti. Također, emocije su pod utjecajem situacijskih okolnosti, ekspresivnih gesti, fizioloških promjena i njihovih kulturnih oznaka, normi, vrijednosti, struktura moći, ideologija itd. Naime, istraživački interes za ovo područje uključuje pitanja o tome koji društveni, kulturni, ekonomski i politički uvjeti potiču određene emocije, kako ih oni oblikuju te koje učinke imaju na ponašanje, djelovanje, interakcije i organiziranje ljudi. I životinje su emocionalna bića, no, da uporabimo litotu, možemo reći da su ljudi vrlo emocionalna bića. Različita emocionalna stanja prožimaju gotovo svaku našu interakciju te odašiljemo i tumačimo širok raspon emocija kada primjerice, stvaramo društvene veze, održavamo posvećenost društvenim strukturama i kulturi ili pak pokušavamo razoriti određene socio-kulturne obrasce. Gotovo se svaka dimenzija društva održava, stvara ili razara putem emocionalnih stanja, nerijetko potaknutih izostankom osnovne infrastrukture, ne samo one egzistencijalne, materijalne, već i zadovoljavanja drugih ljudskih potreba, kao što su ljubav, briga itd. Unatoč tome, povijest znanosti jedva da pamti poneki spomen emocija, uglavnom indirektan (npr. blaziranost kod Simmela, afektivno djelovanje kod Webera, alijenacija kod Marxa ili uloga sentimenta u ritualima i nastanku kolektivne svijesti kod Durkheima). No, posljednjih su nekoliko desetljeća teoretizacija i istraživanje emocija postali dinamični i propulzivni, ne samo u svome tradicionalnom krilu socijalne psihologije, već i u velikom broju disciplina, poput sociologije emocija, socijalne i kulturne antropologije, etnologije, pedagogije, politologije, sociolingvistike, ekologije, psihoanalitičkih pristupa, teorije i povijesti književnosti i kulture itd. Pritom valja naglasiti da područja s interesom za emocije nisu isključivo usmjerena na mikrorazinu, nego i recentne makro  analize globalne moći, međunarodnih ekonomskih odnosa, suvremenih migracijskih tokova, medija, odnose opresije i eksploatacije u kapitalizmu itd. Osim opisivanja i analize onoga što se jasno vidi, valja istraživati i latentne čimbenike, posebno one koji poput emocija predstavljaju snažan most između strukture i djelovanja, kolektivnog i individualnog u procesu socijalne i kulturne reprodukcije, ali i potencijalne promjene. Trajni istraživački interesi u ovome području uključuju pitanje o tome utječu li emocije na društvenu strukturu i procese ili su tek posljedica njihovih utjecaja, treba li emocije promatrati kao zavisnu ili pak nezavisnu varijablu, jesu li emocije sudionici u konstrukciji društvene zbilje, itd. Najzastupljeniji se pristupi danas razvijaju u okviru dvaju osnovnih proturječnih pogleda na emocije: biologističkog i konstruktivističkog, dok pojedini_e autori_ce naglašavaju nužan međuodnos ovih razina u razumijevanju društvenih i kulturnih procesa i emocija. Najcitiranije istraživačke doprinose možemo pronaći u okviru nekoliko osnovnih teorijskih pristupa, poput evolucijskog, teorije moći i statusa, dramaturške teorije, teorije simboličkog interakcionizma, ritualne teorije (posebno pogodne u analizama kolektivne emocionalne mobilizacije),  kulturalne teorije i teorije razmjene. O razlozima koji su u podlozi dugotrajnog izostavljanja teme emocija iz znanstvenih istraživanja elaborira se uglavnom kroz analize rodne dimenzije procesa stvaranja znanstvenog znanja, pri čemu se kritizira mit o racionalnosti i hijerarhizirana dihotomizacija fenomena, tema i prostora kao muških ili ženskih. Izostavljanje ili podzastupljenost teme emocija ili afektivnosti itekako nam međutim svjedoči o tome da su različita emocionalna stanja bila mobilizirana u razvoju modernih režima moći na daleko složenije načine no što uvriježeni pogledi na modernizaciju i racionalizaciju dopuštaju da uvidimo. Sama opozicija unutarnjeg intimnog osjećajnog prostora i racionalizirane javnosti ignorira centralnost emocionalno nabijenih reprezentacija u formaciji modernog iskustva. Ipak, ne smije se zaboraviti da tradicionalni modernizacijski diskurs podcrtava i povijest reprezentacija koje su obilježile žensko pisanje. Nasljeđe prosvjetiteljstva u sagledavanju procesa modernizacije umanjuje značaj iracionalnih i afektivnih momenata u tvorbi modernog projekta, što je posebno očito u uvjetima potrošačkog društva, i neopravdano suprotstavlja razum i emocije zanemarujući njihovu dinamiku i proizvodeći inflaciju takozvanog razuma. Promišljanje o društvenoj promjeni pritom neizbježno mora uključiti i ovaj uvid. Jedno od područja u kojem je tema emocija dosljedno potiskivana teorija je književnosti. Feminističke teorije čitanja razotkrivaju kako su književni teoretičari opreku između racionalnog i emocionalnog te ozbiljnog i trivijalnog povezali s oprekom između muškog i ženskog, odnosno maskulinog i femininog. Zagovarajući racionalno i pojmovno, težili su ovladati tekstom i steći kontrolu nad njegovim značenjem isključujući brojna "pogrešna" čitanja. Na taj se način istodobno učvrstila opreka maskulino/feminino, ali i podjela između akademskih i neakademskih čitatelja_ica, pri čemu se neakademska čitateljica našla u osobito nezavidnom položaju jer je način na koji je čitala istovremeno izazivao porugu i strog nadzor nad time što i kako čita. Novije teorije čitanja pak, poput one Rite Felski, žele dati jednaku težinu kognitivnim i afektivnim aspektima estetske reakcije te dovode u pitanje oštru podjelu između racionalnog i emocionalnog pri čitanju i analizi književnih tekstova. Tako također približavaju akademske i neakademske čitatelji_ce, pokazujući da i akademski čitatelji_ce čitaju radi užitka, a neakademski, primjerice, zbog želje za znanjem. Spomenuti bi pomaci u književnoj teoriji mogli biti posebno značajni za suvremena čitanja Zagorke koja je uvijek izazivala snažne emocije, kako kod svojih poklonika_ca  tako i kod onih koji joj i dalje niječu svaku vrijednost. Stoga će nas ove godine posebno zanimati Zagorkin rad s emocijama – kako pomno gradi emocionalne odnose među likovima u svojim romanima te kako planski pokušava djelovati na emocije čitatelj(ic)a, tražeći od njih primjerenu reakciju bilo na ljubavni zaplet, bilo na nacionalnu, rodnu ili klasnu (ne)pravdu – kao i to kako sami čitatelji_ce emocionalno reagiraju na njezine romane. Čini se da je danas, zahvaljujući internetu, jednostavnije nego ikad saznati kako ljudi reagiraju na književnost i kulturu, a posebno kako se pritom osjećaju. Internet je pogodovao razvoju i većoj vidljivosti reakcija na kulturu, putem fandoma, fanfictiona, individualnog i kolektivnog komentiranja i vrednovanja tekstova na različitim platformama i slično, a vizualne mogućnosti medija postale su sastavni dio emocionalnog jezika fanova (upotreba emojija, mema, gifova itd.). Pozivamo stoga istraživače_ice iz područja političkih znanosti, povijesti, filozofije, znanosti o književnosti, kulturalnih studija, edukacijskih znanosti, sociologije, lingvistike, medija, komunikacija i novinarstva, antropologije, etnologije, kao i sve druge koji žele doprinijeti raspravi i pokušaju da se bolje razumije ova dinamika koja transformira naš politički i širi kulturni prostor.   Prihvatit će se izlaganja na hrvatskom i engleskom jeziku. Sažetak izlaganja (između 150 i 300 riječi) s kraćim životopisom molimo poslati do 1. listopada 2019. na e-mail adresu zagorka@zenstud.hr.   Kotizacija: Autori/ce radova: 150 kn Kotizacija uključuje: sudjelovanje na konferenciji, konferencijske materijale, osvježenje, ručak i potvrdu o sudjelovanju na skupu. Studenti/ce postdiplomskih studija, nezaposleni/e i sudionici/bez izlaganja ne plaćaju kotizaciju.   Programski odbor skupa: dr.sc. Lidija Dujić, dr.sc. Anita Dremel, dr.sc. Maša Grdešić, dr.sc. Renata Jambrešić Kirin, mr.sc. Sandra Prlenda, Ana Zbiljski     [post_title] => Poziv na znanstveno-književni skup „Dani Marije Jurić Zagorke“ [post_excerpt] => [post_status] => publish [comment_status] => open [ping_status] => open [post_password] => [post_name] => poziv-na-znanstveno-knjizevni-skup-dani-marije-juric-zagorke [to_ping] => [pinged] => [post_modified] => 2019-09-02 15:13:30 [post_modified_gmt] => 2019-09-02 13:13:30 [post_content_filtered] => [post_parent] => 0 [guid] => http://zenstud.hr/?p=4145 [menu_order] => 0 [post_type] => post [post_mime_type] => [comment_count] => 0 [filter] => raw ) [comment_count] => 0 [current_comment] => -1 [found_posts] => 369 [max_num_pages] => 123 [max_num_comment_pages] => 0 [is_single] => [is_preview] => [is_page] => [is_archive] => 1 [is_date] => [is_year] => [is_month] => [is_day] => [is_time] => [is_author] => [is_category] => 1 [is_tag] => [is_tax] => [is_search] => [is_feed] => [is_comment_feed] => [is_trackback] => [is_home] => [is_404] => [is_embed] => [is_paged] => [is_admin] => [is_attachment] => [is_singular] => [is_robots] => [is_posts_page] => [is_post_type_archive] => [query_vars_hash:WP_Query:private] => 6eb8bf83d706ddddf1322c63c297aeee [query_vars_changed:WP_Query:private] => [thumbnails_cached] => [stopwords:WP_Query:private] => [compat_fields:WP_Query:private] => Array ( [0] => query_vars_hash [1] => query_vars_changed ) [compat_methods:WP_Query:private] => Array ( [0] => init_query_flags [1] => parse_tax_query ) )