Osmi mart ove je godine obilježen brojnim aktivnostima: okruglim stolovima, tribinama, prosvjednim akcijama i marševima. Žene u Hrvatskoj izašle su na ulice i glasno poručile da neće šutke gledati urušavanje njihovih prava, porast mizoginije, seksizma i nasilja u društvu te pozvale na otpor.

Tribine:

6.3.2018. održana je tribina „8. mart – feminističko nasljeđe i borba danas“ u organizaciji Inicijative za feministički filozofski i Faktiva u prostoru Kluba studenata Filozofskog fakulteta na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na tribini su govorile Nina Čolović, članica Trans Aid-a i AUT-a, Sanja Kovačević, članica Faktiva i Radničke fronte, Viktorija Ćurlin, Inicijative za feministički Filozofski i AUT-a; moderiratorica Petra Kurtović, članica Inicijative za feministički Filozofski i Faktiv-a.

Članice udruge Pariter i Centra za ženske studije pri Filozofskom fakultetu u Rijeci su 7.3. organizirale su tribinu “O nužnosti ratifikacije Istanbulske konvencije” u Antikvarijatu Ex Libris. Govornice: dr. sc. Sanja Barić, dr. sc. Ivana Radačić i Daniel Antunović uz moderaturu Brigite Miloš.

U Zadru je Klub studenata i studentica sociologije Antifjaka 7.3. organizirao okrugli stol pod nazivom „Istanbulska konvencija: reci NE nasilju nad ženama“ u kojemu su uvodna izlaganja imali Ana Marija Raffai, Marko Vučetić i Biljana Kašić, a održao se u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Zadar.

Okrugli stol „Prav(d)a za žene“, 8.3.2018., u organizaciji  Saveza samostalnih sindikata Hrvatske održao se u prostorijama SSSH. Govornice: Božica Žilić, predsjednica Ženske sekcije SSSH, Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske, Jasna Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Sunčica Brnardić, pravna savjetnica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.

Na konferencija „Žene s vizijom“, 8.3.2018. u Atriju Muzeja Mimara sudjelovale su Ramiza Mehmedi iz Udruge žena „Bolja budućnost“, Nada Rocco, spisateljica, Ljiljana Gvozdenović, koreografkinja, Ana Sladetić, likovna umjetnica, Kruna Tarle, kazališna umjetnica, Laura Vadjon, ravnateljica Hrvatskog baroknog ansambla te Helena Bulaja Madunić, umjetnica.

Razgovor o Zofki Kveder, povodom 140. godišnjice rođenja jedne od prvih borkinja za prava žena i spisateljica (uz to i bake Sunčane Škrinjarić i prabake spisateljice Sanje Pilić), održao se 8.3. u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića. Razgovor je moderirirala Nadežda Čačinović, a govorile su Sanja Pilić, Vladimira Spindler, fotografkinja i prapraunuka Zofke Kveder, Ivana Latković, docentica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Alenka Jansterle Doležal, slovenska književnica.

9.3. na tribini “Žene i mediji u Hrvatskoj“ u Novinarskom domu, u organizaciji HND-a i Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, govorile/i su Višnja Ljubičić, Marijana Petir, EPP, Branka Gabrijela Vojvodić, HINA, Tonino Picula S&D i Ksenija Kardum, Nova TV. Moderator je bio Domagoj Novokmet. U drugom dijelu za studente i studentice, govorile su Ana Marija Vuković, Nova TV, Snježana Vasiljević, Pravni fakultet. Prikazan je i film “Ravnopravnost“, autorice Danijela Stanojević.

 

Protestne akcije i marševi:

Ženska mreža Hrvatske održala je u 12 sati protestnu akciju pod nazivom „Blagajnica hoće ići na more!“ pred Vladom Republike Hrvatske kojoj su predani zahtjevi za zakonodavne i provedbene mjere nužne za unapređenje stanja radnih prava žena. Ova su prava kontinuirano kršena i umanjivana, posebno u trgovini i uslužnim djelatnostima, gotovo jedinim preostalim sastavnicama hrvatskog gospodarstva. Blagajnica je simbolička reprezentantica velikog broja žena koje su zaposlene nesigurnim oblicima rada, potplaćene, na razne načine obespravljene i čiji radni položaj posljedično izaziva kršenje prava u svim sferama života. Blagajnica je reprezentantica desetka tisuća radnica čiji je položaj ugrožen nedopustivim državnim uplitanjem u stvaranje i protežiranje, izuzimanje iz pravnog poretka i potom neučinkovito restrukturiranje privatne korporacije.

Zagrebački, treći po redu Noćni marš, 8.3.2018., u organizaciji Faktiva i pod geslom „Ljutnja, otpor, promjena“, okupio je između pet i sedam tisuća ljudi. Članice Faktiva poručile su: “Razloga za ljutnju je i previše: žene su u ovom društvu potplaćene radnice i neplaćene kućanske radnice, doživljava nas se isključivo kao roditeljice, odgajateljice i njegovateljice nacije. Ljute smo zato što rodno uvjetovano nasilje prema ženama prolazi nekažnjeno, ljute smo zato što se davno izboreno pravo na pobačaj našlo na udaru Crkve i vladajućih. Ljute smo zato što premijer Plenković otvoreno laže o datumu ratifikacije Istanbulske konvencije, a ministrica Murganić šalje poruku ženama da šute i trpe nasilje u svoja četiri zida. Ljute smo zato što se nastavljaju žestoki fašistički napadi na sve Druge i drugačije. Zato nam treba 8. mart – dan kada izlazimo na ulice, svjesne nužnosti otpora. Svjesne nužnosti borbe za pravo na pobačaj, za besplatno i kvalitetno javno zdravstvo, za dostupne javne servise, za obrazovanje, za sigurna radna mjesta, solidarnu stambenu i mirovinsku politiku. Zato zahtijevamo promjenu. Zahtijevamo besplatan pobačaj, ukidanje priziva savjesti ginekologa_inja, hitnu ratifikaciju Istanbulske konvencije. Zahtijevamo rušenje mita o obitelji kao zajednici isključivo muškarca i žene s ciljem reprodukcije. Zahtijevamo pravednije društvo, ono koje ne čini bogate bogatijima, a siromašne siromašnijima – za sebe i za one koje iza nas dolaze.”

U Rijeci su Noćni marš organizirale udruge Pariter, Lori i Centar a građanske inicijative Poreč. Više od tisuću prosvjednica/ka odazvalo se na poziv u kojemu stoji: “Već duže vrijeme svjedočimo kontinuiranom urušavanju izborenih reproduktivnih i seksualnih prava žena. Kroz medije i javnu politiku provlače se ideje retradicionalizacije ženske uloge u društvu koja se svodi na poslušnu majku i suprugu, a nasilje nad ženama koje svake godine raste se ne uzima s potrebnom ozbiljnošću. Svakih 15 minuta jedna žena u Hrvatskoj doživi fizičko nasilje od strane partnera. Prosječno je godišnje ubijeno 25 žena od strane partnera, a naši vladajući nastoje uvoditi medijaciju i pošto poto zaštiti instituciju braka nauštrb života mnogih žena. Država raspravlja o tome treba li te žene zaštiti od nasilja ili je bolje pogodovati glasnim i dobro umreženim skupinama koje blokiraju ratifikaciju Istanbulske konvencije…”

Splitske aktivistice i aktivisti u suradnji s udrugom Domine i organizirale su Noćni marš za prava žena pod geslom: „Računajte na otpor!“ – „Sto godina ženskog pokreta u Splitu!“ i poručile: “Žene Splita prvi puta su se organizirale u Narodnu žensku zadrugu 1918. godine. Nije to bio prvi put da se žene organiziraju i osvajaju javni prostor, ali je značajan događaj u kontinuitetu ženske borbe za jednaka prava i uvažavanje uloge i doprinosa žena u društvu i u našem gradu. Zato ćemo ovogodišnji marš posvetiti tim ženama, ali i ženama današnjeg Splita, Hrvatske i Svijeta, koje 8. ožujka izlaze na ulicu i podsjećaju da su svoju slobodu izborile u dugotrajnoj borbi koja još traje. Neplaćeni i potplaćeni rad, nasilje koje postaje sve brutalnije, direktni napadi na ženu kao slobodno biće koje ima jednaka prava kao i muškarci da slobodno odlučuje o svojim izborima i svom životu, podzastupljenost u tijelima političkog i ekonomskog odlučivanja, oglušivanje i nesposobnost vlasti da prepozna, poštuje i osigura zaštitu prava žena, razlozi su da budemo na ulici na Dan žena.“

U Zadru je u organizaciji Građanske inicijative održan se Marš povodom Dana žena.
Prosvjednice su istaknule:„Ovo je dan borbe, dan otpora, dan izlaska iz patrijarhalnih okvira unutar kojih se žene stoljećima tretiraju kao druge, kao manje bitne. Osmi mart se ne slavi u restoranu, već na ulici, jer kako kaže Louise Otto: „Povijest nas uči da će žene biti zaboravljene ako same zaborave misliti na sebe“. Žene, budite hrabre i glasne!“; „Žene su kroz feminističku borbu postigle brojne pobjede protiv rodne nejednakosti i nepravdi koje proizlaze iz nje. Ali nikad ne smijemo zaboraviti da prava koja žene danas imaju nisu jednostavno dana, ona nisu pala s neba, za njih su se žene teško izborile. Čak i kad su tako krvavo izborena, prava se svako-toliko guše i satiru. Tamo gdje nema društvenog pritiska, nema ni garancije da će se postignuta prava održati. Zato naša borba ne smije stati. Naši glasovi se neće utišati!“

U Zagrebu su aktivistkinje izrazile nezadovoljstvo molitvenom praksom ispred bolnica i poručile da bolnica mora ostati siguran prostor.

 

 

 

 

Autor
Centar
Datum objave
10.03.18
Kategorija
Novosti
Oznake