Centar za
ženske studije
Zagreb

06.03.13

Poziv na osmomartovska događanja

Centar za ženske studije, u suradnji sa Ženskom mrežom Hrvatske i BRID-om (Bazom za radničku inicijativu i demokratizaciju) u povodu Međunarodnog dana žena poziva na niz događanja – prosvjed, tribina, projekcije filmova – koji će se održavati tijekom cijeloga dana, na 8. mart.

11.30: Trg bana Jelačića –  okupljanje i odlazak pred Vladu RH – prosvjed Ženske mreže Hrvatske „40% žena na izborne liste, odmah“

13.00: Trg bana Jelačića –  javni događaj: čitanje zahtjeva Ženske mreže Hrvatske Vladi RH „40% žena na izborne liste, odmah“ i flash mob‘Break the Chain’

13.30 – 17.00: Centar za ženske studije –  projekcije filmova o borbi protiv spolne diskriminacije:

13.30:   Ženska prava hoću (Made in Dagenham, Velika Britanija, 2010., r. Nigel Cole)

– film o štrajku radnica u tvornici automobila u Velikoj Britaniji 1968. godine za jednaku plaću. Gl. uloge: Sally Hawkins, Bob Hoskins, Miranda Richardson.

15.30:   Anđeli čeličnih vilica (Iron Jawed Angels, SAD, 2004., r. Katja von Garnier)

– prikaz povijesne borbe američkih sufražetkinja za pravo glasa. Gl. uloge: Hillary Swank, Frances O’Connor, Anjelica Huston.

17.00: Filozofski fakultet – tribina ‘Osmi mart i važnost feminističke borbe za socio-ekonomsku jednakost danas‘, u organizaciji BRID-a (Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju) i Centra za ženske studije

 

Stope ekonomske neaktivnosti, kao i stope nezaposlenosti, kontinuirano su više među ženama nego među muškarcima. Usprkos većem radnom opterećenju u usporedbi s muškarcima, žene rade manje plaćene poslove, koncentrirane su na hijerarhijski nižim zaposlenjima, češće rade na određeno vrijeme i na part-time poslovima.

U kontekstu fleksibilizacije tržišta rada i fiskalne discipline žene su (kao i muškarci) prisiljene na nove oblike rada što podrazumijeva privremena i nesigurna zanimanja u kojima su njihova prava teško narušena. No, položaj žena dodatno je otežan činjenicom da one većinski snose troškove društvene reprodukcije, što uslijed procesa demontiranja socijalne države i njezinih usluga dovodi žene u poziciju otvorenu spram višestruke eksploatacije.

Raspravom o navedenim pitanjima želimo Osmom martu vratiti njegov značaj praznika solidarne borbe za radnička prava, kao i upozoriti na transformaciju njegovog značaja kao indikativnu za ‘mjesto’ dodijeljeno feminizmu u aktualnom društvenom sistemu.

Cilj ove tribine je analiza postojećeg stanja te, nadamo se, početak suradnje raznih društvenih aktera (sindikata, studenata, organizacija civilnog društva itd.) u cilju stvaranja društvene promjene koja bi neizostavno uključila razotkrivanje i dokidanje društvene eksploatacije žena.

Na tribini će govoriti: Jagoda Milidrag Šmid, Dora Levačić, Ankica Čakardić i Davorka Turk uz moderaciju Nikoline Rajković.

U sklopu tribine ćemo predstaviti novi broj antifašističkog časopisa Nepokoreni grad posvećenog ženskim borbama.

 

Apstrakti izlaganja
Dora Levačić: Otkud rodne razlike u plaćama

Koncept ‘rodnog jaza u plaćama’ (eng. gender wage gap) najčešće je korišten pokazatelj ekonomske nejednakosti žena i muškaraca, usko povezan s teorijom ljudskog kapitala unutar koje se uglavnom interpretira u znanstvenom, medijskom i političkom diskursu. Uz pregled nekih empirijskih podataka, izlaganje će pokušati ukazati na manjkavosti tog pristupa, kao i na nužnost promjene epistemološkog okvira za razumijevanje ekonomske nejednakosti žena i muškaraca.

Ankica Čakardić: Društvena reprodukcija i feminizacija rada

Iz lijevo-feminističkog konteksta politike štednje znače nekoliko stvari: rušenje materijalnih prava koja su žene stekle izlaskom na tržište rada, krizu društvene reprodukcije, krizu reprodukcije klasa, financijsko opterećenje kućanstava, promjenu intimne razine odnosa između (bračnih) partnera i osnaživanje postojećih proizvodnih odnosa. Sve razine utječu na promjenu postojećeg tradicionalnog okvira obitelji, a uloga se žena pomalo vraća na onu u predindustrijskoj fazi kapitalizma. To je problem i esencijalne i egzistencijalne naravi. Kada su žene postale dijelom tržišta rada, taj je pomak automatski transformirao suštinu „ženskog“ života, dotadašnju strukturiranost svakodnevlja obitelji i ulogu žena u društvenoj reprodukciji. Budući da su žene mahom zaposlene u javnom sektoru, deindustrijalizacija, deregulacija, privatizacija, rezovi se direktno tiču njihovih moderno-stečenih modusa života u kojima su izborile konkretna materijalna prava. Egzistencijalno govoreći, kriza je uvjetovala snažan udar na život žena radi ponovnog reduciranja ženskog rada na neprogresivni koji obavljaju u domaćinstvu/obitelji. S jednu stranu, „feminizacija rada“ u javnim i uslužnim djelatnostima govori o spolnoj podjeli rada, ali s drugu stranu taj analitički fokus upućuje na klasnu predisponiranost rada i feminizaciju siromaštva – poslovi koje žene obavljaju u pravilu su jeftiniji.

Davorka Turk: Dugačka historija otpora 8. marta

U trenutku kada svjedočimo povratku najnasilnijih aspekata prvobitne akumulacije, koja prati svaku fazu kapitalističke globalizacije, i čija su preferirana -jeftina i besplatna – radna snaga žene, čini se iznimno važnim podsjetiti na značajnu povijest organiziranog ženskog otpora, i 8.mart kao važan društveni ritual kojim se ova borba obilježava. Promjene koje je kapitalizam u posljednjih nekoliko desetljeća izazvao u reprodukciji života, radne snage i društvenom položaju žena ukazuju na međusobno podržavanje (iako ne i istovjetnost) kapitalizma i patrijarhata, ali i omogućuju dragocjen uvid u reprodukciju samog sistema. Neka vrsta ženskog angažmana ovdje se čini nužnom. No, ovo je također i poziv na preispitivanje sve brutalnijih i podmuklijih oblika porobljavanja omogućenih temeljnom podjelom u tijelu radne snage – podjelom između muškaraca i žena.

Jagoda Milidrag Šmid: “Decentan” zaborav 8. marta

Iako je “tranzicijska mišolovka” ulovila žene relativno nespremne, one su ubrzo razvile određene vještine preživljavanja što je dovelo do smanjenja prostora za razvijanje emancipatorskog potencijala i otpora. Neoliberalna agenda, kao “nova ortodoksija”, odnosno ideologija koja se lažno predstavlja kuneći se u individualnu slobodu, zapravo je ekonomska doktrina koja rađa neslobodu i nejednakost koje pak dovode do fragmentacije društva i masovne nezaposlenosti, naročito kod mladih žena. Posljedično, s reformama tržišta rada ona pogoduje reafirmaciji starih predrasuda o ulogama žena i muškaraca. Fleksibilizacija rada praćena sužavanjem mreže socijalne sigurnosti i privatizacijom socijalnih usluga, vraća žene u privatnu sferu, dakle “tamo gdje im je i mjesto”.

Autor
admin
Datum objave
06.03.13
Kategorija
Novosti
Oznake

Vezane vijesti

Otvori sve vijesti

WP_Query Object ( [query] => Array ( [post_type] => post [posts_per_page] => 3 [ignore_sticky_posts] => 1 [category__in] => Array ( [0] => 26 ) [post__not_in] => Array ( [0] => 1985 ) ) [query_vars] => Array ( [post_type] => post [posts_per_page] => 3 [ignore_sticky_posts] => 1 [category__in] => Array ( [0] => 26 ) [post__not_in] => Array ( [0] => 1985 ) [error] => [m] => [p] => 0 [post_parent] => [subpost] => [subpost_id] => [attachment] => [attachment_id] => 0 [name] => [pagename] => [page_id] => 0 [second] => [minute] => [hour] => [day] => 0 [monthnum] => 0 [year] => 0 [w] => 0 [category_name] => novosti [tag] => [cat] => 26 [tag_id] => [author] => [author_name] => [feed] => [tb] => [paged] => 0 [meta_key] => [meta_value] => [preview] => [s] => [sentence] => [title] => [fields] => [menu_order] => [embed] => [category__not_in] => Array ( ) [category__and] => Array ( ) [post__in] => Array ( ) [post_name__in] => Array ( ) [tag__in] => Array ( ) [tag__not_in] => Array ( ) [tag__and] => Array ( ) [tag_slug__in] => Array ( ) [tag_slug__and] => Array ( ) [post_parent__in] => Array ( ) [post_parent__not_in] => Array ( ) [author__in] => Array ( ) [author__not_in] => Array ( ) [suppress_filters] => [cache_results] => 1 [update_post_term_cache] => 1 [lazy_load_term_meta] => 1 [update_post_meta_cache] => 1 [nopaging] => [comments_per_page] => 50 [no_found_rows] => [order] => DESC ) [tax_query] => WP_Tax_Query Object ( [queries] => Array ( [0] => Array ( [taxonomy] => category [terms] => Array ( [0] => 26 ) [field] => term_id [operator] => IN [include_children] => ) ) [relation] => AND [table_aliases:protected] => Array ( [0] => wp_term_relationships ) [queried_terms] => Array ( [category] => Array ( [terms] => Array ( [0] => 26 ) [field] => term_id ) ) [primary_table] => wp_posts [primary_id_column] => ID ) [meta_query] => WP_Meta_Query Object ( [queries] => Array ( ) [relation] => [meta_table] => [meta_id_column] => [primary_table] => [primary_id_column] => [table_aliases:protected] => Array ( ) [clauses:protected] => Array ( ) [has_or_relation:protected] => ) [date_query] => [request] => SELECT SQL_CALC_FOUND_ROWS wp_posts.ID FROM wp_posts LEFT JOIN wp_term_relationships ON (wp_posts.ID = wp_term_relationships.object_id) WHERE 1=1 AND wp_posts.ID NOT IN (1985) AND ( wp_term_relationships.term_taxonomy_id IN (26) ) AND wp_posts.post_type = 'post' AND (wp_posts.post_status = 'publish' OR wp_posts.post_status = 'acf-disabled') GROUP BY wp_posts.ID ORDER BY wp_posts.post_date DESC LIMIT 0, 3 [posts] => Array ( [0] => WP_Post Object ( [ID] => 5829 [post_author] => 5 [post_date] => 2026-04-22 16:56:36 [post_date_gmt] => 2026-04-22 14:56:36 [post_content] => Centar za ženske studije i Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke pozivaju Vas na predavanje Đurđice Vitković „Između pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka“ koje će se održati u utorak, 28. travnja 2026. s početkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke. Kako su se susrele književnost i fotografija u Zagrebu prve polovice 20. stoljeća, i to kroz perspektivu dvije žene koje su od svog imena napravile prepoznatljiv brend u vremenu kojim su dominirali muškarci? Predavanje donosi priču o povezanosti i suradnji Marije Jurić Zagorke i Antonije Kulčar, poznate po fotografskom studiju Foto Tonka. Riječ je o dvjema ženama koje su na sebi svojstven način bilježile svijet koji ih je okruživao – dok je Zagorka bilježila svijet oko sebe riječima, Tonka ga je oblikovala kroz objektiv, ostavljajući iza sebe vrijedne vizualne zapise kulturnog i društvenog života. Polazeći od njihovih profesionalnih dodira, predavanje otvara pogled na umjetničke krugove, kazalište i javni prostor u kojem su djelovale. Njihovo se djelovanje, između ostalog, susrelo i na stranicama časopisa Ženski list, koji je Zagorka pokrenula i uređivala, a Kulčar obogatila fotografskim prilozima, pokazujući kako se tekst i slika isprepliću u stvaranju kulturnog i društvenog prostora namijenjenog ženama. Predavanje će se također osvrnuti na umjetnički i profesionalni put Antonije Kulčar te na njezinu sposobnost da kroz objektiv zabilježi duh vremena i osobnost svojih suvremenika. Njezine fotografije Zagorke i suradnja na Ženskom listu svjedoče o snažnoj povezanosti ženskih intelektualnih i umjetničkih krugova. Ovo je priča o suradnji, ali i o širem kulturnom kontekstu u kojem su žene stvarale, surađivale i ostavljale trajni trag – perom i objektivom. Veselimo se Vašem dolasku! Program financijski podupire Grad Zagreb. [post_title] => Predavanje Đurđice Vitković: "Između pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka" [post_excerpt] => [post_status] => publish [comment_status] => open [ping_status] => open [post_password] => [post_name] => predavanje-durdice-vitkovic-izmedu-pera-i-objektiva-zagorka-i-foto-tonka [to_ping] => [pinged] => [post_modified] => 2026-04-22 16:57:09 [post_modified_gmt] => 2026-04-22 14:57:09 [post_content_filtered] => [post_parent] => 0 [guid] => http://zenstud.hr/?p=5829 [menu_order] => 0 [post_type] => post [post_mime_type] => [comment_count] => 0 [filter] => raw ) [1] => WP_Post Object ( [ID] => 5819 [post_author] => 5 [post_date] => 2026-04-18 11:08:59 [post_date_gmt] => 2026-04-18 09:08:59 [post_content] => U petak, 17. travnja 2026. održale smo četvrtu radionicu u sklopu međugeneracijskog ciklusa! Nadovezujući se na prethodne susrete posvećene solidarnosti, sestrinstvu i sramu, polaznice su istraživale prostor ljutnje, njezine razlike spram bijesa, frustracije i tuge te pokretačkog potencijala. Voditeljica radionice: Tihana Gamulin Koordinatorice: Željka Jelavić i Nika Šintić [post_title] => Radionica o međugeneracijskoj solidarnosti - "Ljutnja kao pokretač" [post_excerpt] => [post_status] => publish [comment_status] => open [ping_status] => open [post_password] => [post_name] => radionica-o-medugeneracijskoj-solidarnosti-ljutnja-kao-pokretac [to_ping] => [pinged] => [post_modified] => 2026-04-20 16:14:54 [post_modified_gmt] => 2026-04-20 14:14:54 [post_content_filtered] => [post_parent] => 0 [guid] => http://zenstud.hr/?p=5819 [menu_order] => 0 [post_type] => post [post_mime_type] => [comment_count] => 0 [filter] => raw ) [2] => WP_Post Object ( [ID] => 5799 [post_author] => 5 [post_date] => 2026-03-28 15:16:36 [post_date_gmt] => 2026-03-28 14:16:36 [post_content] => Centar za ženske studije, pozdravlja odluku o povlačenju nagrade Goranov Vijenac Milku Valentu, istovremeno izričući uznemirenost zajednicom i društvom u kojem bez medijskog pritiska i upozorenja javnosti, sadržaji koji potiču nasilje, rodnu nejednakost ili strukturalnu mizoginiju, dobivaju prostor vidljivosti pa čak i intelektualne ili kulturalne validacije. Prostor umjetničkog rada, prostor je slobode i kao takav treba biti branjen unatoč provociranju ustaljenih ili većinskih mišljenja, no s druge strane, stvaranje koje potiče diskriminatorne narative, ugrozu ili nasilje i još k tome bez estetskog ili etičkog odmaka ili pak poetskog suviška, nije plod slobode, već je tek čin osnaženja tih istih narativa. Oni tako postaju socijalni čin relativizacije obespravljenih (dodatno ih osamljujući u patnji) i akt normalizacije onih koji zlostavljaju. Književnost ima pravo i zadatak opisivati najveće ljudske užase (baš kao i dobra), ali nitko pod krinkom umjetničkog rada, nema pravo doprinositi boli žrtava ili snazi nasilnika. Nazivati pedofiliju, silovanje ili duboku mizoginiju tek socijalnim tabuom, nepravedno je jer u srži tih ponašanja, najmanje je bitno izazivaju li ona kod nas zazor ili ne, dok je itekako bitno tko sve gubi dostojanstvo i sigurnost življenja na ovom planetu zbog navedenih. Samim time, bilo kakav svjesni čin podržavanja dječje pornografije, pedofilije ili silovanja, doprinos je ismijavanju patnje onih koji ionako ne nalaze dostatnu zaštitu svojih prava ili podršku institucija te društva u cjelini. Tim je gore kad estetski potencijal djela ni na koji način ne opravdava takvu vrstu egzibicionizma, postajući tako tek prekorubna pošalica, praćena čak i medijskim izjavama koje zlostavljanje najranjivijih pravdaju požudom dominantnih. Smije li se književnost baviti požudama dominantnih? Itekako, smije. Smije li to raditi na način koji tim istim zlostavljačkim požudama daje vjetar u leđa pod okriljem ruha književnosti? Smatramo da ne. Barem ne uz podršku stručne zajednice. I ukoliko medijske izjave autora ne mogu diskreditirati autorsko pismo, tada je svakako sigurno da niti jeftina opravdanja autorovog konteksta (način ili količina pisanja, socijalni uvjeti, itd.) ne mogu postati potvrdom njegove književne vrijednosti. Kao organizacija usmjerena na prava obespravljenih među nama, smatramo da je i na nama da takve narative sustavno propitkujemo, ne libeći se reći: car je gol ili čak uopće nije ni car. Zbog svega navedenog, u narednim ćemo mjesecima organizirati javne razgovore koji potiču raspravu o etičnosti umjetničkog i poetskog stvaranja te staju na stranu stvarne slobode i onih ranjivih među nama. [post_title] => Očitovanje o nagradi Milku Valentu [post_excerpt] => [post_status] => publish [comment_status] => open [ping_status] => open [post_password] => [post_name] => ocitovanje-o-nagradi-milku-valentu [to_ping] => [pinged] => [post_modified] => 2026-04-20 15:19:35 [post_modified_gmt] => 2026-04-20 13:19:35 [post_content_filtered] => [post_parent] => 0 [guid] => http://zenstud.hr/?p=5799 [menu_order] => 0 [post_type] => post [post_mime_type] => [comment_count] => 0 [filter] => raw ) ) [post_count] => 3 [current_post] => -1 [in_the_loop] => [post] => WP_Post Object ( [ID] => 5829 [post_author] => 5 [post_date] => 2026-04-22 16:56:36 [post_date_gmt] => 2026-04-22 14:56:36 [post_content] => Centar za ženske studije i Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke pozivaju Vas na predavanje Đurđice Vitković „Između pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka“ koje će se održati u utorak, 28. travnja 2026. s početkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke. Kako su se susrele književnost i fotografija u Zagrebu prve polovice 20. stoljeća, i to kroz perspektivu dvije žene koje su od svog imena napravile prepoznatljiv brend u vremenu kojim su dominirali muškarci? Predavanje donosi priču o povezanosti i suradnji Marije Jurić Zagorke i Antonije Kulčar, poznate po fotografskom studiju Foto Tonka. Riječ je o dvjema ženama koje su na sebi svojstven način bilježile svijet koji ih je okruživao – dok je Zagorka bilježila svijet oko sebe riječima, Tonka ga je oblikovala kroz objektiv, ostavljajući iza sebe vrijedne vizualne zapise kulturnog i društvenog života. Polazeći od njihovih profesionalnih dodira, predavanje otvara pogled na umjetničke krugove, kazalište i javni prostor u kojem su djelovale. Njihovo se djelovanje, između ostalog, susrelo i na stranicama časopisa Ženski list, koji je Zagorka pokrenula i uređivala, a Kulčar obogatila fotografskim prilozima, pokazujući kako se tekst i slika isprepliću u stvaranju kulturnog i društvenog prostora namijenjenog ženama. Predavanje će se također osvrnuti na umjetnički i profesionalni put Antonije Kulčar te na njezinu sposobnost da kroz objektiv zabilježi duh vremena i osobnost svojih suvremenika. Njezine fotografije Zagorke i suradnja na Ženskom listu svjedoče o snažnoj povezanosti ženskih intelektualnih i umjetničkih krugova. Ovo je priča o suradnji, ali i o širem kulturnom kontekstu u kojem su žene stvarale, surađivale i ostavljale trajni trag – perom i objektivom. Veselimo se Vašem dolasku! Program financijski podupire Grad Zagreb. [post_title] => Predavanje Đurđice Vitković: "Između pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka" [post_excerpt] => [post_status] => publish [comment_status] => open [ping_status] => open [post_password] => [post_name] => predavanje-durdice-vitkovic-izmedu-pera-i-objektiva-zagorka-i-foto-tonka [to_ping] => [pinged] => [post_modified] => 2026-04-22 16:57:09 [post_modified_gmt] => 2026-04-22 14:57:09 [post_content_filtered] => [post_parent] => 0 [guid] => http://zenstud.hr/?p=5829 [menu_order] => 0 [post_type] => post [post_mime_type] => [comment_count] => 0 [filter] => raw ) [comment_count] => 0 [current_comment] => -1 [found_posts] => 581 [max_num_pages] => 194 [max_num_comment_pages] => 0 [is_single] => [is_preview] => [is_page] => [is_archive] => 1 [is_date] => [is_year] => [is_month] => [is_day] => [is_time] => [is_author] => [is_category] => 1 [is_tag] => [is_tax] => [is_search] => [is_feed] => [is_comment_feed] => [is_trackback] => [is_home] => [is_404] => [is_embed] => [is_paged] => [is_admin] => [is_attachment] => [is_singular] => [is_robots] => [is_posts_page] => [is_post_type_archive] => [query_vars_hash:WP_Query:private] => 841f1aa5b7c2c4beb803b7f845d96bfd [query_vars_changed:WP_Query:private] => [thumbnails_cached] => [stopwords:WP_Query:private] => [compat_fields:WP_Query:private] => Array ( [0] => query_vars_hash [1] => query_vars_changed ) [compat_methods:WP_Query:private] => Array ( [0] => init_query_flags [1] => parse_tax_query ) [allow_query_attachment_by_filename:protected] => )