Treća 2022: Feminizam i ljudska prava

Kada smo koncipirale temu ovog broja, a to su feminizam i ljudska prava, još uvijek smo, unatoč krizama, donekle razmišljale o mirnodopskim debatama, u društvenom kontekstu koji je što se tiče vanjskih okolnosti pružao određenu predvidljivost. To ne znači da rad na osvještavanju neravnopravnosti i ranjivosti pojedinih skupina s naglaskom na intersekcionalnom pristupu ranjivom položaju žena različitih skupina, u društvu u kojem još uvijek nisu adekvatno zaštićene bilo sviješću o problemima bilo učinkovitošću institucija, nemaju smisla i u složenijim političkim i društvenim okolnostima. Krize poput rata u Ukrajini, ali i pobuna protiv represije u Iranu, ukazuju nam na ponore koji se mogu otvoriti učini li se društvo neosjetljivim za ranjivost svake osobe, bila ona izbjeglica, migrant, žena ili neka druga skupina. U anksioznoj političkoj atmosferi stvorenoj naizgled udaljenim ratom, nama još nevidljivim u dimenzijama svojih strahota, govoriti o pravima svakog ljudskog bića na sigurnost, pravnu zaštićenost, autonomiju ili političku i ideološku nediskriminiranost još je važnije kako nas rat i stradanja ne bi zaslijepili za ljudskost neovisnu o nacionalnosti i uvjerenjima ili pak, s druge strane, možda učinili imunima za patnje onih koje smatramo drugima i drugačijima.

Temu broja o feminizmu i ljudskim pravima otvaraju tako filozofsko-pravna promišljanja Kirsten Campbell u članku „Globalni pravni oblik međunarodnog kaznenog prava i pitanje seksualnog nasilja povezanog sa sukobima“, uvodnom rečenicom o „međunarodnom kaznenom pravu koje poima osobe kao pravne subjekte koji egzistiraju u pravnim odnosima s čovječanstvom“, o nadnacionalnom sustavu ravnopravnih pojedinaca neovisno o njihovom društvenom i ekonomskom položaju kao dijelu ukupnih, osobito ekonomskih, procesa globalizacije. Autorica se pritom fokusira na načine na koje globalizacijski procesi utječu na koncepcije društvenih i rodnih odnosa kao i na značenja i pomake u shvaćanju seksualnog nasilja povezanog sa sukobima na primjeru sukoba na području bivše SFRJ. Pitanjima društvenih kriza iz kojih profitira seksualna industrija – beskrupulozna kad govorimo o objavljenom sadržaju i životnim okolnostima osoba na kojima zarađuje – bavi se članak Sanje Pavlović. U tom smislu, autoričin članak veže se na članak Kirsten Campbell o shvaćanju seksualnog nasilja, otvarajući pitanje povezanosti društvenih kriza i seksualne industrije uopće te postoje li kriteriji dopuštenog i nedopuštenog kada se radi o njezinom profitu?

Teorijskim ali i konkretnim pitanjima za društveni kontekst osjetljivog, intersekcionalnog pristupa neravnopravnosti žena čija pripadnost ionako marginaliziranim skupinama čini ranjivost njihova položaja specifičnom bave se članci Jelene Savić, Zorice Mršević i Maje Proface. Ono što povezuje članak „U zmajičinom gnijezdu: Beda romskih ženskih prava u Srbiji u kontekstu europske gadžovanske supremacije“ Jelene Savić i članak „Pravo na porodicu“ Zorice Mršević koji u europskom pravnom i političkom kontekstu analizira teškoće na koje nailaze inicijative za nediskriminirajućom zakonskom realizacijom prava na porodicu neovisno o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu, višestruke su diskriminiranosti i potreba za suradnjom, socijalnom osjetljivošću i uvažavanjem umjesto kompetitivnosti među diskriminiranim skupinama u njihovoj borbi za bolji položaj i ravnopravnost. U tom kontekstu, članak „Autonomija, pravo i različitost“ Maje Proface postavlja pitanje razumijevanja autonomije osobe u situacijama simultane i konfliktne normativnosti, kako je razumije suvremena teorija društveno situiranog promišljanja mogućnosti i potreba osobe, i intersekcionalni pristup društvenoj diskriminaciji.

O aktualnim raspravama o tome kada se prava diskriminiranih skupina mogu sukobiti, u ovom slučaju želja za porodicom i prava ekonomski depriviranih žena piše Kajsa Ekis Ekman koja nam je ustupila za prijevod kraći dio svoje knjige Biti i biti kupljena, a koji se bavi pitanjima vezanima uz surogatmajčinstvo i s aspekta njezinog važnog uvida o problematičnosti neizjednačavanja tijela s osobom u pitanjima vezanima uz prostituciju i surogatstvo. U tom smislu knjiga Kajse Ekman ima dodirnu točku u vidu problematiziranja mehaniziranog shvaćanja tijela odvojenog od osobe sa studijom autorice Blanke Ražov o porodu i ritualu odnosno reproduktivnim pravima iz antropološke perspektive. Blanka Ražov analizira pravno i medicinski zanemaren aspekt reproduktivnog prava žena u institucionaliziranoj, tehniziranoj i otuđujućoj proceduri poroda. Posljednji tekstovi temata su studija Nataše Govedić „Pravorijek i pa- rezija: Kritička istina i Wildeovo poimanje ljudskih prava“ koji se bavi usporedbom pravnog pravorijeka i grčke parezije na primjeru Oscara Wildea i njegovih poimanja pojedinačnih ljudskih prava. Tu je i studija Agate Schwartz o ženskom aktivizmu i književnom modernizmu u Austro-Ugarskoj monarhiji te esej Maje Proface o potrebi kritičke diskurzivne analize pravnih narativa s obzirom na prikrivene, kulturalnim kontekstom omogućene rodne neravnopravnosti.

Rubrika poezija, koju pokrećemo radi nesmanjenog interesa suradnica, donosi tekst Nine Krezman o prevođenju suvremene američke poezije na sloven- ski jezik i poeziju Jelene Alfirević-Franić uz komentar Dubravke Đurić.

Razgovori ovog broja vezani su uz temu ljudskih prava iz kuta pravnica i umjetnica Dubravke Šimonović, Ivane Radačić, Snježane Vasiljević, Nikoline Butorac i Vlaste Delimar. Časopis završava prikazima i osvrtima na recentnu znanstvenu i kulturnu produkciju.

Novi broj možete pročitati ovdje

Godina izdanja
2022
Broj stranica
218
Izdavač
Centar za ženske studije