“Knjiga Lilijane Burcar predstavlja jedan od rjeđih, sustavnijih i ozbiljnijih istraživačko-analitičkih poduhvata na prostoru bivše Jugoslavije koji se bavi problematikom odnosa kapitalizma i patrijarhata u bivšem socijalističkom sustavu i nakon njega. Ova studija nosi težinu pionirskog socijalističko-feminističkog istraživačkog podviga jer nam u velikoj mjeri pomaže popuniti šupljine u suvremenoj tekućoj teorijskoj produkciji koja je tematski usmjerena na odnos političke ekonomije socijalizma i emancipacije žena unutar socijalističkog sustava. Uz to, autorica svjesno kritizira liberalističke narative koji impliciraju da je jugoslavenski socijalizam bio tek prolazni „eksperiment”, a ne važan historijski događaj koji je implementirao ključne mehanizme emancipacije žena. Riječ je o istraživanju koje kombinira arhivski rad i problemsku interpretaciju locirane građe čime autorica donosi čitavi niz novih znanstvenih spoznaja i epistemoloških modela kojima prokazuje načine institucionalizacije i restauracije patrijarhata u kapitalizmu. Dodatni doprinos ove knjige sastoji se i u činjenici da prati suvremene svjetske teorijske doprinose u domeni radikalne društvene teorije i regenerira feminističku teoriju socijalne reprodukcije, napose u tzv. dvosistemskom ključu, koji polazeći od međusobnog odnosa produktivnog i reproduktivnog rada skicira logiku kapitalističkog načina proizvodnje i rodne podjele rada koja otuda slijedi. ”

dr. sc. Ankica Čakardić, Filozofski fakultet  Sveučilišta u Zagrebu

“Društveni interes za objavom djela je golem ne samo zbog toga što knjiga nudi originalno, teorijski i arhivski utemeljeno „rodno čitanje“ kapitalizma (pa stoga posredno propituje ne samo što je rod i gdje se rodni odnosi sve manifestiraju nego i što je uopće kapitalizam), nego i zbog toga što tu složenu problematiku smješta u domaći, postjugoslavenski kontekst. Takva kontekstualizacija problematike, a s obzirom na socijalističku prošlost u regiji, nudi niz doista zanimljivih intervencija u uobičajena slična istraživanja odnosa rodnog i ekonomskog u kapitalizmu. Posebni je znanstveni doprinos knjige u tome što eksplicite upozorava na to da je, s obzirom na to da je za implementaciju kapitalizma nužna patrijarhalna subordinacija i rodno uvjetovana raspodjela moći na tržištu rada, tranzicija u kapitalistički sustav različito utjecala na žene, odnosno muškarce. Stoga ona posredno propituje vjerodostojnost osovinske ideje kapitalizma kao naprednog, razvijenog, na individualnim i ravnopravno raspodijeljenim pravima utemeljenog sustava, i kao takvog – najprimjerenijeg zapadnjačkim društvima u 21. stoljeću. ”

dr. sc. Danijela Lugarić Vukas, Filozofski fakultet  Sveučilišta u Zagrebu