Centar za
ženske studije
Zagreb

30.10.23

Ženska mreža Hrvatske u Centru za ženske studije

Danas smo u Centru za ženske studije razgovarale o preporukama GREVIO odbora, planirale budući rad i akcije Ženske mreže Hrvatske, kao i podršku novim inicijativama te kolektivima koji i koje upozoravaju na problem sigurnosti žena i doprinose poboljšanju kvalitete života sviju nas, zagovarajući za zajednicu slobodnu od rodno-uvjetovanog nasilja.

Vezane vijesti

Otvori sve vijesti

WP_Query Object ( [query] => Array ( [post_type] => post [posts_per_page] => 3 [ignore_sticky_posts] => 1 [category__in] => Array ( [0] => 26 [1] => 68 [2] => 27 [3] => 35 [4] => 69 ) [post__not_in] => Array ( [0] => 5457 ) ) [query_vars] => Array ( [post_type] => post [posts_per_page] => 3 [ignore_sticky_posts] => 1 [category__in] => Array ( [0] => 26 [1] => 68 [2] => 27 [3] => 35 [4] => 69 ) [post__not_in] => Array ( [0] => 5457 ) [error] => [m] => [p] => 0 [post_parent] => [subpost] => [subpost_id] => [attachment] => [attachment_id] => 0 [name] => [pagename] => [page_id] => 0 [second] => [minute] => [hour] => [day] => 0 [monthnum] => 0 [year] => 0 [w] => 0 [category_name] => novosti [tag] => [cat] => 26 [tag_id] => [author] => [author_name] => [feed] => [tb] => [paged] => 0 [meta_key] => [meta_value] => [preview] => [s] => [sentence] => [title] => [fields] => [menu_order] => [embed] => [category__not_in] => Array ( ) [category__and] => Array ( ) [post__in] => Array ( ) [post_name__in] => Array ( ) [tag__in] => Array ( ) [tag__not_in] => Array ( ) [tag__and] => Array ( ) [tag_slug__in] => Array ( ) [tag_slug__and] => Array ( ) [post_parent__in] => Array ( ) [post_parent__not_in] => Array ( ) [author__in] => Array ( ) [author__not_in] => Array ( ) [suppress_filters] => [cache_results] => 1 [update_post_term_cache] => 1 [lazy_load_term_meta] => 1 [update_post_meta_cache] => 1 [nopaging] => [comments_per_page] => 50 [no_found_rows] => [order] => DESC ) [tax_query] => WP_Tax_Query Object ( [queries] => Array ( [0] => Array ( [taxonomy] => category [terms] => Array ( [0] => 26 [1] => 68 [2] => 27 [3] => 35 [4] => 69 ) [field] => term_id [operator] => IN [include_children] => ) ) [relation] => AND [table_aliases:protected] => Array ( [0] => wp_term_relationships ) [queried_terms] => Array ( [category] => Array ( [terms] => Array ( [0] => 26 [1] => 68 [2] => 27 [3] => 35 [4] => 69 ) [field] => term_id ) ) [primary_table] => wp_posts [primary_id_column] => ID ) [meta_query] => WP_Meta_Query Object ( [queries] => Array ( ) [relation] => [meta_table] => [meta_id_column] => [primary_table] => [primary_id_column] => [table_aliases:protected] => Array ( ) [clauses:protected] => Array ( ) [has_or_relation:protected] => ) [date_query] => [request] => SELECT SQL_CALC_FOUND_ROWS wp_posts.ID FROM wp_posts LEFT JOIN wp_term_relationships ON (wp_posts.ID = wp_term_relationships.object_id) WHERE 1=1 AND wp_posts.ID NOT IN (5457) AND ( wp_term_relationships.term_taxonomy_id IN (26,27,35,68,69) ) AND wp_posts.post_type = 'post' AND (wp_posts.post_status = 'publish' OR wp_posts.post_status = 'acf-disabled') GROUP BY wp_posts.ID ORDER BY wp_posts.post_date DESC LIMIT 0, 3 [posts] => Array ( [0] => WP_Post Object ( [ID] => 5454 [post_author] => 5 [post_date] => 2023-11-10 14:27:48 [post_date_gmt] => 2023-11-10 13:27:48 [post_content] => Uslijed pristiglih upita i iskazanog interesa, produljujemo prijave za JAVNI POZIV ZA SUDJELOVANJE U PROJEKTU “Žensko nasljeđe - Intimni prostori u ulozi svjedočanstva zajednice” Centar za ženske studije u partnerstvu s Etnografskim muzejem u Zagrebu, poziva sve zainteresirane na prijavu za sudjelovanje u radioničkim ciklusima projekta pod nazivom “Žensko nasljeđe - Intimni prostori u ulozi svjedočanstva zajednice”. Ovaj projekt se izravno nadovezuje na aktualnu izložbu 'Intimni prostori svakodnevice', Etnografskog muzeja u Zagrebu. Projekt ima za cilj povećati opseg javno dostupnih i kvalitetnih sadržaja u kulturi namijenjenih građanstvu, a sadržajno pak otvara pitanja odnosa prema prostoru, opreci intimnog i javnog te socijalnog odnosa spram transgeneracijskog nasljeđa s posebnim fokusom na žensko nasljeđe i predaju kroz umjetničke prakse. Sudionici i sudionice, ovim se pozivom prijavljuju za prvi radionički ciklus u sklopu ovog projekta, a koji će kroz četverotjedne sesije kreativnog pisma pod vodstvom nagrađivane umjetnice, dramaturginje i prevoditeljice Katje Grcić te kroz kratke forme, dobiti priliku razvoja vlastitog autorskog glasa te aktivne participacije u pružanju kreativnog odgovora na pitanja koja se otvaraju ovim programom. Drugi radionički ciklus (u 2024. godini) čiji će fokus biti na vizualnim umjetnostima, vodit će renomirane umjetnice i autorice Hana Lukas Midžić i Ivana Ognjanovac te ćemo za isti također otvoriti poseban javni poziv. Voditeljica ovog projekta je Dorotea Šušak. Sudjelovanje u programu je javno dostupno te za krajnje korisnike/ce potpuno besplatno. Radionički ciklus kreativnog pisma, započet će u srijedu, 15.11.2023. godine. Prijavu koja se sastoji od osnovnih podataka i kratkog, motivacijskog pisma, valja dostaviti na mail: czsprijave@gmail.com Broj sudionika/ca je ograničen. Novi rok za prijavu je 12.11.2023. Izvor fotografije: https://emz.hr/izlozbe/intimni-prostori-svakodnevice/ Projekt je financiran kroz Posebni javni poziv za financiranje programa kulture i umjetnosti u zajednici Grada Zagreba. [post_title] => Produžen rok za prijave za sudjelovanje u projektu “Žensko nasljeđe - Intimni prostori u ulozi svjedočanstva zajednice” [post_excerpt] => [post_status] => publish [comment_status] => open [ping_status] => open [post_password] => [post_name] => produzen-rok-za-prijave-za-sudjelovanje-u-projektu-zensko-nasljede-intimni-prostori-u-ulozi-svjedocanstva-zajednice [to_ping] => [pinged] => [post_modified] => 2023-11-14 18:35:36 [post_modified_gmt] => 2023-11-14 17:35:36 [post_content_filtered] => [post_parent] => 0 [guid] => http://zenstud.hr/?p=5454 [menu_order] => 0 [post_type] => post [post_mime_type] => [comment_count] => 0 [filter] => raw ) [1] => WP_Post Object ( [ID] => 5449 [post_author] => 5 [post_date] => 2023-10-26 13:16:52 [post_date_gmt] => 2023-10-26 11:16:52 [post_content] => Danas je u Centru za ženske studije održana Javna rasprava “Gdje su žene u lokalnim politikama? - Prepoznavanje potreba različitih skupina žena kroz javne politike” te su predstavljeni rezultati istraživanja Ženske mreže Hrvatske pod nazivom “Analiza primjene načela ravnopravnosti spolova na lokalnoj razini”. Događaj je bio hibridne naravi te su nam se pridružile članice ŽMH u čijih je osam jedinica lokalne samouprave provedeno istraživanje. U Zagrebu su u predstavljanju sudjelovale Sanja Juras ispred ŽMH, Ramiza Memedi ispred Udruge žena Romkinja ‘Bolja budućnost’, Rada Borić - predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Grada Zagreba i Dorotea Šušak ispred CŽS. [post_title] => Održana javna rasprava i predstavljeni rezultai istraživanja o ravnopravnosti žena u lokalnim politikama [post_excerpt] => [post_status] => publish [comment_status] => open [ping_status] => open [post_password] => [post_name] => odrzana-javna-rasprava-i-predstavljeni-rezultai-istrazivanja-o-ravnopravnosti-zena-u-lokalnim-politikama [to_ping] => [pinged] => [post_modified] => 2023-10-26 13:16:52 [post_modified_gmt] => 2023-10-26 11:16:52 [post_content_filtered] => [post_parent] => 0 [guid] => http://zenstud.hr/?p=5449 [menu_order] => 0 [post_type] => post [post_mime_type] => [comment_count] => 0 [filter] => raw ) [2] => WP_Post Object ( [ID] => 5460 [post_author] => 5 [post_date] => 2023-10-24 16:37:45 [post_date_gmt] => 2023-10-24 14:37:45 [post_content] => Postoje ljudska bića velikog formata, a dogodi im se da budu intelektualci koji mapiraju jedno vrijeme. Kao što postoje i intelektualci koji svojim životom svjedoče kako je bivati ljudskim bićem vrlina koja se ne zatomljuje ni zakriva titulama i karijernim putanjama. Znajući da je smisao življenja u onim neraskidivim poveznicama promišljajućeg i življenog, umnog i humanističkog, umjetničkog i egzistencijalnog, ludičkog i imaginativnog, oni hodaju svijetom na drukčiji način. Prelazeći opreke, znanstveno disciplinarne i svakojake druge, iskazujući osjetljivost i brižnost za svoje suputnike/ce i društvene sugovornike/ce, motreći svijet kroz kritičke leće svjesni da reagiranje na nejednakosti, nepravdu i rasijalizaciju društva spada u imperativ njihovog, za svijet sve manje važnog, habitusa. Umijeće kritičke analize, odgovornost i javno djelovanje implicitne su pretpostavke intelektualca koji transgresijom potire neumno i neempatično vrijeme zlovolja, afektivnih privida i nasilja. Profesor Vjeran Katunarić je po svim značajkama otjelovio taj poziv, djelujući kao kritički intelektualac i to onaj 'starog kova', ali i onaj priželjkujući u neinventivnom i neljudskom 'sada', čija pronicljiva zapažanja zasijecaju u samu srž društvenih procesa i intenzitet društvenog bivanja. No, kako je moguće iznimnu plemenitost i finoću koje su rijetke osobine znanstvenika takvog ranga uplesti u konfiguraciju kritičkog mislitelja, a kako ćutiti njihove vrednote? Humanist po uvjerenju i znanstvenoj vokaciji, erudit otvoren prema novim spoznajama koje je analizirao i tumačio na iznimne načine, biće koje priziva mekoću u komunikaciji sa svijetom, ako parafraziram čudesno pogođenu misao N.P., autor tridesetak knjiga i bezbroj znanstvenih radova u Hrvatskoj i svijetu, sveučilišni profesor koji je mnoge generacije učio misliti u višestrukom teorijsko-kritičkom ključu na tragu vlastitog etosa. Mnogi ga s pravom smatraju jednim od naših najvažnijih sociologa zadnjih nekoliko decenija, onaj koji je gestom mnogostrukog znanja usidrio suvremene sociološke teorije u složenu arhitekturu sociološke znanosti. Iako je svoje teorijsko klatno sve vrijeme svjesno pomicao prema umjetnosti i umjetničkom motrenju društva, nenasilju i društvenoj margini kao izvorištu smisla i potentnosti kritičkih angažmana bilo u figuri radničke klase, etničkih manjina, ili onih potčinjenih, ponajprije žena. Razlog ovom oglašavanju na ženskostudijskim stranicama, a u povodu njegovog neprežaljivog odlaska 17. listopada 2023. tiče se feminističkog doprinosa profesora Katunarića posebno u vremenu kada akademski svijet u nas ni ne pomišlja na epistemologiju ženske Drugosti. Ili pak na ženske studije kao akademsku disciplinu za koju se on zalagao. Naša prijateljska i profesionalna bliskost nekako se protezala unutar feminističkih, a u posljednje vrijeme i post-kolonijalnih kopči. Osamdesetih je godina, uz prve feminističke intervencije na tribinama „Čovjek i sistem“, nekoliko mladih teoretičara poput Nenada Miščevića, Dubravka Škiljana i Vjerana Katunarića, na poziv inicijatorica grupe „Žena i društvo“ Sociološkog društva Hrvatske, sudjelovalo u raspravama o feminizmu, jeziku, ženskoj neravnopravnosti, odnosu privatno/javno, psihoanalizi i kritici heteronormativnosti, epistemičkom nasilju i nasilju patrijarhata. Vjeran Katunarić je među njima bio zacijelo najrevnosniji u temeljitom proučavanju teorijske problematike feminizma koja je svoje uprizorenje dobila u autorovoj kultnoj feminističkoj knjizi Ženski eros i civilizacija smrti, objavljenoj 1984. godine u biblioteci izdavačke kuće „Naprijed“, a koja ni danas ne gubi na svojoj relevantnosti. Autor je svoje teorijske uvide u feministička promišljanja zapretena onomad u marksističku sintagmu 'žensko pitanje' predočio na metodički sustavan i posve inovativan način, uglavljujući feminizam u sklop fenomenoloških pristupa o društvu i s njim povezivih teorijskih nelagoda, pri čemu mikro razinske analize služe kao potkrepa njegovoj znanstvenoj svrhovitosti. Pokazujući preciznim analitičkim alatima svu rasutu a pritom i umreženu kompleksnost diskriminatornih praksi utisnutih u „oblike društva“ kad su posrijedi žene, počevši od patrijarhalnih institucionalnih mehanizama, društvenih stereotipa i konstrukcije uloga u društvenoj ekonomiji rada do otuđenja, umnožavanja drugosti i višestrukih nejednakosti, autor je upućivao na drukčije načine spoznavanja koji, imajući u ishodištu emancipacijsku viziju, dekonstruiraju znane znanstvene paradigme. Knjigu Ženski eros i civilizacija smrti moguće je čitati u kodu tog vremena, no ona je posve suvremena. Uz to, što „sabire teorijsko-epistemologijska pitanja o feminizmu koji predmnijeva protulinearna motrenja, psihoanalitičke prijepore i tumačenje spolnih kategorija i odnosa..“, ona danas nudi nova čitanja marksističkog doprinosa feminizmu ali i prijepora feminističkih pozicioniranja u kontekstu retrogradnih zaokreta, neo-imperijalnih procesa, komodifikacije i novih tipova ženskog opredmećenja, napose spolnog ropstva. Razgovor s feminističkim djelom profesora Vjerana nerijetko je bio nepriopćivo iskustvo, neovisno o tomu je li se zbivao određenim povodom, teorijskim bistrenjem vlastitih stajališta ili unutar obrazovnih susreta. Svaki početak kolegija Feminističkih teorija koji se odvijao u sveučilišnoj učionici s pogledom kao i svaki modul na temu feminističke epistemologije u Centru za ženske studije započinjao je s autorovim sociološki izvedenim stereotipima o feminizmu i/ili feminizmima. Bio je to onaj začudni trenutak iskrenja i samo-spoznavanja među studentima/icama nakon kojeg, dragi moj profesore, s feminizmom i prihvaćanjem feminizma više nikada nije bilo isto. Ulaz, poniranje, izvidnica, transgresija. I vizija. Feministički doprinos je, imate pravo, u stvaranju „teorije nove strukture“ kako stoji u pogovoru novog izdanja knjige Ženski eros i civilizacija smrti objavljene u sociološkoj biblioteci Naklade Jesenski i Turk 2009. godine. Pritom se za razrješenje deficita spoznavanja modernih teorijskih paradigmi ne traže nikakva ovlaštenja, već suodgovornost žena i muškaraca, teoretičarki i teoretičara u razgrađivanju homosocijalnog znanstvenog polja, odnosno dekolonizaciji spoznaje, te preobrazbi spolnih/rodnih odnosa. To je i nova situacija autorove svjesne subjektivnosti ili čin pristanka na feminističku transgresiju. Važno mi je još nešto reći oko subjektivizacije, teorijskih prepoznavanja i prijateljstva. U pitanju su dva moja duga. Jedan se tiče obećanja da slijedom vašeg inzistiranja unatrag nekoliko mjeseci za Journal of Social Science Education, napišem tekst o važnosti postkolonijalne teorije za akademsko obrazovanje; drugi, jedne feminističke bilješke za vašu buduću knjigu. Ona se odnosi na socijalnu antropologinju upravo iz onih vremena, a važnu za feminizam, jednu koju smo oboje intenzivno čitali. Zurim u bilješku o Mary Douglas. Intersubjektivizacije i intersubjektivnosti, prostori ponovnog čitanja i odlučivost u smjeru nade. Svemu usprkos. Hvala vam, dragi profesore. Biljana Kašić, Rotterdam, 24. listopada 2023. [post_title] => Život vrijedan življenja – o profesoru, humanistu i feministu: Vjeran Katunarić (1949. – 2023.) [post_excerpt] => [post_status] => publish [comment_status] => open [ping_status] => open [post_password] => [post_name] => zivot-vrijedan-zivljenja-o-profesoru-humanistu-i-feministu-vjeran-katunaric-1949-2023 [to_ping] => [pinged] => [post_modified] => 2023-11-14 19:00:36 [post_modified_gmt] => 2023-11-14 18:00:36 [post_content_filtered] => [post_parent] => 0 [guid] => http://zenstud.hr/?p=5460 [menu_order] => 0 [post_type] => post [post_mime_type] => [comment_count] => 0 [filter] => raw ) ) [post_count] => 3 [current_post] => -1 [in_the_loop] => [post] => WP_Post Object ( [ID] => 5454 [post_author] => 5 [post_date] => 2023-11-10 14:27:48 [post_date_gmt] => 2023-11-10 13:27:48 [post_content] => Uslijed pristiglih upita i iskazanog interesa, produljujemo prijave za JAVNI POZIV ZA SUDJELOVANJE U PROJEKTU “Žensko nasljeđe - Intimni prostori u ulozi svjedočanstva zajednice” Centar za ženske studije u partnerstvu s Etnografskim muzejem u Zagrebu, poziva sve zainteresirane na prijavu za sudjelovanje u radioničkim ciklusima projekta pod nazivom “Žensko nasljeđe - Intimni prostori u ulozi svjedočanstva zajednice”. Ovaj projekt se izravno nadovezuje na aktualnu izložbu 'Intimni prostori svakodnevice', Etnografskog muzeja u Zagrebu. Projekt ima za cilj povećati opseg javno dostupnih i kvalitetnih sadržaja u kulturi namijenjenih građanstvu, a sadržajno pak otvara pitanja odnosa prema prostoru, opreci intimnog i javnog te socijalnog odnosa spram transgeneracijskog nasljeđa s posebnim fokusom na žensko nasljeđe i predaju kroz umjetničke prakse. Sudionici i sudionice, ovim se pozivom prijavljuju za prvi radionički ciklus u sklopu ovog projekta, a koji će kroz četverotjedne sesije kreativnog pisma pod vodstvom nagrađivane umjetnice, dramaturginje i prevoditeljice Katje Grcić te kroz kratke forme, dobiti priliku razvoja vlastitog autorskog glasa te aktivne participacije u pružanju kreativnog odgovora na pitanja koja se otvaraju ovim programom. Drugi radionički ciklus (u 2024. godini) čiji će fokus biti na vizualnim umjetnostima, vodit će renomirane umjetnice i autorice Hana Lukas Midžić i Ivana Ognjanovac te ćemo za isti također otvoriti poseban javni poziv. Voditeljica ovog projekta je Dorotea Šušak. Sudjelovanje u programu je javno dostupno te za krajnje korisnike/ce potpuno besplatno. Radionički ciklus kreativnog pisma, započet će u srijedu, 15.11.2023. godine. Prijavu koja se sastoji od osnovnih podataka i kratkog, motivacijskog pisma, valja dostaviti na mail: czsprijave@gmail.com Broj sudionika/ca je ograničen. Novi rok za prijavu je 12.11.2023. Izvor fotografije: https://emz.hr/izlozbe/intimni-prostori-svakodnevice/ Projekt je financiran kroz Posebni javni poziv za financiranje programa kulture i umjetnosti u zajednici Grada Zagreba. [post_title] => Produžen rok za prijave za sudjelovanje u projektu “Žensko nasljeđe - Intimni prostori u ulozi svjedočanstva zajednice” [post_excerpt] => [post_status] => publish [comment_status] => open [ping_status] => open [post_password] => [post_name] => produzen-rok-za-prijave-za-sudjelovanje-u-projektu-zensko-nasljede-intimni-prostori-u-ulozi-svjedocanstva-zajednice [to_ping] => [pinged] => [post_modified] => 2023-11-14 18:35:36 [post_modified_gmt] => 2023-11-14 17:35:36 [post_content_filtered] => [post_parent] => 0 [guid] => http://zenstud.hr/?p=5454 [menu_order] => 0 [post_type] => post [post_mime_type] => [comment_count] => 0 [filter] => raw ) [comment_count] => 0 [current_comment] => -1 [found_posts] => 563 [max_num_pages] => 188 [max_num_comment_pages] => 0 [is_single] => [is_preview] => [is_page] => [is_archive] => 1 [is_date] => [is_year] => [is_month] => [is_day] => [is_time] => [is_author] => [is_category] => 1 [is_tag] => [is_tax] => [is_search] => [is_feed] => [is_comment_feed] => [is_trackback] => [is_home] => [is_404] => [is_embed] => [is_paged] => [is_admin] => [is_attachment] => [is_singular] => [is_robots] => [is_posts_page] => [is_post_type_archive] => [query_vars_hash:WP_Query:private] => 12821a767724899139b2a3305df9ecbd [query_vars_changed:WP_Query:private] => [thumbnails_cached] => [stopwords:WP_Query:private] => [compat_fields:WP_Query:private] => Array ( [0] => query_vars_hash [1] => query_vars_changed ) [compat_methods:WP_Query:private] => Array ( [0] => init_query_flags [1] => parse_tax_query ) [allow_query_attachment_by_filename:protected] => )