Silina napada na Centar za ženske studije posljednjih dana govori o njegovoj  stvarnoj i simboličkoj važnosti kako na regionalnoj i međunarodnoj  feminističkoj sceni tako i u širem političkom kontekstu. Spremnost kojom se pojedine bivše studentice, predavačice i članice Centra odriču teorijske mat(e)r(n)ice koja je oblikovala njihovo intelektualno i feminističko ishodište, svjedoči prije svega o tjeskobi pozicioniranja i moći  diskurzivnog nasilja nad argumentima u suvremenoj kulturi virtualnog trbuhozborstva, ali i o nelagodi suočavanja sa ženskim nasljeđem (materina, osebunjak, prćija, parafernalija).

Početna i neprijeporna točka našeg djelovanja koju i sada naglašavamo jest:  poštivanje prava trans osoba i zalaganje za njihovo dostojanstvo i slobodu izbora  jer kao feministkinje znamo da je traumatski scenarij binarnosti tijekom povijesti proizveo mnogobrojne opresije nad svima koji su se usudili drukčije misliti i živjeti, a napose nad LGBTIQ osobama. Artikuliramo još jednom našu poziciju usprkos različitim pokušajima nametanja konstruiranog konflikta oko Centra i  ‘transfobnosti’, uz rizik da se u buci  afektivne difamacije to neće moći ili željeti čuti.

Usprkos pokušajima da se Centar za ženske studije diskreditira kao otvoreno, gostoljubivo i relevantno mjesto „razumijevanja povijesti feminizma i povijesti emancipacije žena u regiji i šire“ (Lóránd 2020), na tragu svog dvadeset i pet godina dugog djelovanja, on nastavlja biti prostor učenja i prijenosa znanja, slušanja i osluškivanja, osnaživanja i propitivanja, podrške i poštovanja drugih i drukčijih. Vrijednosti solidarnosti, međusobnog uvažavanja i osnaživanja, govor u prvom licu, kritički dijalog i  rasprava o svim teorijskim i aktivističkim prijeporima suvremenih feminizama osnova je na kojoj smo svih ovih  godina gradile Centar. Na svojim je počecima Centar zamijenio (po)ratni šovinizam, isključivost i ostracizam projektom „opismenjavanja teorijom“, upućujući aktivistkinje i teoretičarke, žene iz različitih generacijskih, profesionalnih i svjetonazorskih priča, jedne na druge, ne vjerujući u tezu da je u ovoj zemlji „teorija kći rata i mira“ (Malabou 2016), nego prostor osnaživanja subjektnih pozicija i orodnjivanja jezika nasuprot logofalocentrizmu.

Centar za ženske studije je među prvima u regiji uvodio u svoj obrazovni program queer teme te problematiku transfemizma i transrodnosti, a na tragu nijekanja binarnog i biološkog determinizma, što je vidljivo i iz naziva časopisa Treća. Kao i dosad, članice Centra  će i nadalje problemima svih potlačenih i ranjivih skupina (opresiranih po različitim osima) pristupiti odgovorno i kompetentno, pozivajući se na  feminističke politike savezništva, intersekcionalnosti, slobode i pluralnosti mišljenja i življenja. No ne pristajemo na olaka etiketiranja  i metode linča već na artikulaciju svih pitanja koja su u žiži feminističkih prijepora  u nas i u svijetu.

Danas, u vremenu osnaživanja retrogradnih postavki, antiintelektualizma  i antifeminističkih prodora u sva društvena područja, praćenih afektivnom ekonomijom  mržnje i hitrim pozicioniranjima, nužno je pozornost usmjeriti na kritičko promišljanje političkih posljedica nametnutog cijepanja i rastakanja feminističke scene iznutra i izvana, u lokalnom i globalnom kontekstu.

Usprkos proizvodnji sukoba i suprotstavljanju  različitih mišljenja, no poglavito tvrdnji i optužbi u kojima se Centar našao metom, on  će ustrajati  na poštivanju prava na samoodređenje, zagovaranju dostojanstva i razumijevanju položaja svih ranjivih i marginaliziranih skupina, pojedinaca i pojedinki.  Zloraba političkog kapitala  bilo  koje manjinske zajednice (LGBTIQ zajednice  prije svega, ali i drugih) u ime bilo čijih privatnih interesa jest nedozvoljiva, a ne pridonosi emancipatorskom djelovanju niti jedne od nas.

Feministička politika Centra za ženske studije nikome nije prijeteće mjesto no feminizam jest pod prijetnjom. Vjerujemo da su u tome i feministička zajednica i trans feministička zajednica suglasne.

Isto tako, ne pristajemo biti metom zloupotreba od strane konzervativnih, posebice desničarskih aktera_ki  na lokalnoj i međunarodnoj sceni, koji se oglašavaju u ovome ‘sukobu’.