Centar za
ženske studije
Zagreb

01.07.09

2009.

Jasmina Lukić: Šeherezada u egzilu: proza Dubravke Ugrešić

  1. Socijalizam, postmodernizam i ženska proza: od Poze za prozu do Forsiranja romana-reke
  2. Egzil i transnacionalna proza: Muzej bezuvjetne predaje, Ministarstvo boli i Baba Jaga je snijela jaje
  3. Novi prilozi puologiji ili Iarov anti-politički vodič kroz Šumu: esejistika Dubravke Ugresić

Tatjana Jukić: Žena i melankolija: književnost, filozofija, psihoanaliza

  1. Uvod: žena i melankolija u psihoanalizi i filozofiji (od Freuda do Cavella)
  2. Književnost, filozofija, psihoanaliza: Stefan Zweig i Max Ophüls, “Pismo nepoznate žene”
  3. Književnost, filozofija, psihoanaliza: Henry James, “Zvijer u džungli”
  4. Književnost, filozofija, psihoanaliza: Henry James, Washington Square i William Wyler, “Nasljednica”
  5. Autorice o melankoliji, ili priziv psihoanalize: Marija Jurić Zagorka, Kneginja iz Petrinjske ulice
  6. Autorice o melankoliji, ili priziv psihoanalize: Christina Rossetti, “Sajmište zlodušića”
  7. Autorice o melankoliji, ili priziv psihoanalize: Jane Austen, “Pod tuđim utjecajem”

Maša Grdešić: Ženski žanrovi

  1. Uvod u problematiku: kulturalni studiji i feministička teorija, problematika ženske popularne kulture
  2. Definiranje područja “ženskih žanrova” (teorijski tekstovi)
  3. Melodrame i romantične komedije
  4. Sapunice i “ženske” TV serije
  5. Ženski časopisi
  6. Ženski časopisi, kolumna i književnost (chick lit)
  7. Zagorka kao popularna spisateljica
  8. Feminističko čitanje Zagorke: romanse, novinski tekstovi, autobiografije
Autor
admin
Datum objave
01.07.09
Kategorija
Obrazovanje
Oznake

Vezane vijesti

Otvori sve vijesti

WP_Query Object ( [query] => Array ( [post_type] => post [posts_per_page] => 3 [ignore_sticky_posts] => 1 [category__in] => Array ( [0] => 27 ) [post__not_in] => Array ( [0] => 2090 ) ) [query_vars] => Array ( [post_type] => post [posts_per_page] => 3 [ignore_sticky_posts] => 1 [category__in] => Array ( [0] => 27 ) [post__not_in] => Array ( [0] => 2090 ) [error] => [m] => [p] => 0 [post_parent] => [subpost] => [subpost_id] => [attachment] => [attachment_id] => 0 [name] => [pagename] => [page_id] => 0 [second] => [minute] => [hour] => [day] => 0 [monthnum] => 0 [year] => 0 [w] => 0 [category_name] => obrazovanje [tag] => [cat] => 27 [tag_id] => [author] => [author_name] => [feed] => [tb] => [paged] => 0 [meta_key] => [meta_value] => [preview] => [s] => [sentence] => [title] => [fields] => [menu_order] => [embed] => [category__not_in] => Array ( ) [category__and] => Array ( ) [post__in] => Array ( ) [post_name__in] => Array ( ) [tag__in] => Array ( ) [tag__not_in] => Array ( ) [tag__and] => Array ( ) [tag_slug__in] => Array ( ) [tag_slug__and] => Array ( ) [post_parent__in] => Array ( ) [post_parent__not_in] => Array ( ) [author__in] => Array ( ) [author__not_in] => Array ( ) [suppress_filters] => [cache_results] => 1 [update_post_term_cache] => 1 [lazy_load_term_meta] => 1 [update_post_meta_cache] => 1 [nopaging] => [comments_per_page] => 50 [no_found_rows] => [order] => DESC ) [tax_query] => WP_Tax_Query Object ( [queries] => Array ( [0] => Array ( [taxonomy] => category [terms] => Array ( [0] => 27 ) [field] => term_id [operator] => IN [include_children] => ) ) [relation] => AND [table_aliases:protected] => Array ( [0] => wp_term_relationships ) [queried_terms] => Array ( [category] => Array ( [terms] => Array ( [0] => 27 ) [field] => term_id ) ) [primary_table] => wp_posts [primary_id_column] => ID ) [meta_query] => WP_Meta_Query Object ( [queries] => Array ( ) [relation] => [meta_table] => [meta_id_column] => [primary_table] => [primary_id_column] => [table_aliases:protected] => Array ( ) [clauses:protected] => Array ( ) [has_or_relation:protected] => ) [date_query] => [request] => SELECT SQL_CALC_FOUND_ROWS wp_posts.ID FROM wp_posts LEFT JOIN wp_term_relationships ON (wp_posts.ID = wp_term_relationships.object_id) WHERE 1=1 AND wp_posts.ID NOT IN (2090) AND ( wp_term_relationships.term_taxonomy_id IN (27) ) AND wp_posts.post_type = 'post' AND (wp_posts.post_status = 'publish' OR wp_posts.post_status = 'acf-disabled') GROUP BY wp_posts.ID ORDER BY wp_posts.post_date DESC LIMIT 0, 3 [posts] => Array ( [0] => WP_Post Object ( [ID] => 5585 [post_author] => 5 [post_date] => 2024-07-16 14:26:31 [post_date_gmt] => 2024-07-16 12:26:31 [post_content] => Mi, dolje potpisani, znanstvenice i znanstvenici Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu želimo izraziti zabrinutost zbog uglavnom površnih, neargumentiranih i nestručnih rasprava koje se vode u javnosti, a vezano za najavu pokretanja Rodnih studija na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Posebice nas zabrinjavaju okolnosti i način na koji je uskratom dopusnice Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih za pokretanje Rodnih studija dovedena u pitanje autonomija sveučilišne institucije i njezine legitimne procedure. Još ranih osamdesetih godina prošloga stoljeća na mnogim sveučilištima u svijetu započinju, prvo feministički i ženskostudijski programi, a zatim i rodna istraživanja i studiji sa do danas bogatom znanstvenom produkcijom. U fokusu im je društvena konstrukcija roda i značenje koje ona ima za pojedince, društvene skupine i (nacionalne) zajednice. Naime, istraživanja roda nerijetko su povezana s pitanjima identiteta, s naglaskom na marginalizirane, manjinske, potlačene ili ugnjetavane zajednice. Suvremeni intersekcijski pristup u tim istraživanjima posebice naglašava isprepletenost etniciteta, klase, rase, vjere, dobi, itd. Time pridonosi kompleksnijem razumijevanju sinergije patrijarhalne i (neo)liberalne agende za održavanje odnosa moći, nejednakosti i statusa quo, utječe na promjene u pravosudnim, ekonomskim i političkim praksama demokratskih zemalja i uvodi rodnu perspektivu u mnoge javne politike. Institut za etnologiju i folkloristiku je jedna od prvih znanstvenih institucija u Republici Hrvatskoj čiji su suradnici započeli s istraživanjem povijesnih i društvenih fenomena kroz prizmu roda i izvedbi rodnih uloga u običajnoj i svakodnevnoj praksi. Prateći intelektualnu tradiciju sociokritičkog djelovanja znanstvenica naše discipline moguće je ustanoviti ishodišta rodnih istraživanja, počevši od ženskog autorstva radićevske etnografije (Kata Jajnčerova, sestra Antuna Radića), preko sociologije i antropologije obitelji (Vera Stein Erlich), analize mizoginih motiva usmene književnosti (akademkinja Maja Bošković-Stulli), etnologije svakodnevice i studija zadruge (Dunja Rihtman-Auguštin), feminističke historiografije (Lydia Sklevicky) do interdisciplinarnih istraživanja posljednjih trideset godina u kojima sudjeluju – u manjem ili većem opsegu – gotovo sve suradnice Instituta. Okrenutost tradiciji i baštini, ritualima te simboličkim praksama, baš kao i suvremenim fenomenima, nagnala je mnoge od nas da prepoznaju rodno uvjetovane oblike reprodukcije društvenosti, ali i otklone i otpore, pa čak i tradicijsko poznavanje nebinarnog "trećeg roda". Danas je Institut, između mnogih svojih znanstvenoistraživačkih kvaliteta, svjetski prepoznat i kao mjesto obrazovanja i suradnje jer već sedamnaest godina zaredom suorganizira međunarodni poslijediplomski seminar Feminizmi u transnacionalnoj perspektivi. Ovaj seminar ukazuje na nužnu povezanost rodnih, okolišnih i postkolonijalnih studija u traženju alternativnih modela globalnog održivog razvoja. Želimo se osvrnuti i na manipulacije pojmom „rodne ideologije“ s ciljem političkog zadiranja u institucionalnu i akademsku autonomiju, koja je u Nacionalnom planu za oporavak i otpornost 2021.- 2026. navedena kao jedan od glavnih preduvjeta za reformu i jačanje kapaciteta javnog znanstveno- istraživačkog sektora. Svjetonazorske premise pojedinih političkihopcija ne mogu i ne smiju sprječavati, cenzurirati i reducirati autonomiju znanstvenoistraživačkog djelovanja javnih znanstvenih i obrazovnih institucija te pojedinaca koji u njima rade. Za nas kao humanističke znanstvenice i znanstvenike posebno je problematično što se konstruktom „rodne ideologije“ znanstvena istraživanja koja dovode u pitanje esencijalistička i naturalistička razumijevanja roda diskreditiraju kao „ideološka“. Stoga vjerujemo da će Filozofski fakultet, nakon što se razriješe nejasnoće oko eventualnih proceduralnih propusta, u kratkom roku dobiti dopusnicu za pokretanje Rodnih studija. Kao jedinstveno središte etnoloških, kulturnoantropoloških, folklorističkih, etnomuzikoloških i srodnih znanstvenih istraživanja s težištem na inter- i transdisciplinarnim kritičkim istraživanjima kulture, našim Statutom omogućeno nam je ekspertno i javno djelovanje. S obzirom na to, kao i na dugogodišnje znanstvenoistraživačko bavljenje rodnim temama te na naše iskustvo sudjelovanja u postupku izbora kandidata i kandidatkinja u interdisciplinarnom polju rodnih studija, rado ćemo izaći u susret nadležnom ministarstvu sa stručnom procjenom kvalitete ove vrste programa i studija. dr. sc. Tea Škokić dr. sc. Renata Jambrešić Kirin dr. sc. Suzana Marjanić dr. sc. Marijana Hameršak dr. sc. Romana Pozniak Mirna Tkalčić Simetić dr. sc. Ana-Marija Vukušić dr. sc. Sanja Đurin dr. sc. Iva Pleše dr. sc. Naila Ceribašić dr. sc. Orlanda Obad dr. sc. Nataša Polgar dr. sc. Ivana Štokov dr. sc. Bojan Mucko dr. sc. Jelena Ivanišević Dora Dunatov dr. sc. Maja Pasarić dr. sc. Melanija Belaj dr. sc. Iva Niemčić dr. sc. Petar Bagarić dr. sc. Marina Blagaić Bergman [post_title] => Priopćenje za javnost znanstvenica i znanstvenika Instituta za etnologiju i folkloristiku u povodu neizdavanja dopusnice Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu za pokretanje Rodnih studija [post_excerpt] => [post_status] => publish [comment_status] => open [ping_status] => open [post_password] => [post_name] => priopcenje-za-javnost-znanstvenica-i-znanstvenika-instituta-za-etnologiju-i-folkloristiku-u-povodu-neizdavanja-dopusnice-filozofskom-fakultetu-sveucilista-u-zagrebu-za-pokretanje-rodnih-studija [to_ping] => [pinged] => [post_modified] => 2024-10-08 14:29:29 [post_modified_gmt] => 2024-10-08 12:29:29 [post_content_filtered] => [post_parent] => 0 [guid] => http://zenstud.hr/?p=5585 [menu_order] => 0 [post_type] => post [post_mime_type] => [comment_count] => 0 [filter] => raw ) [1] => WP_Post Object ( [ID] => 5578 [post_author] => 5 [post_date] => 2024-07-15 17:21:50 [post_date_gmt] => 2024-07-15 15:21:50 [post_content] => Nekoliko foto-uspomena uzbudljive i inspirativne promocije časopisa Treća “Feminizam i vizualne umjetnosti: kritičke strategije (ovoga) stoljeća”, održane 11.07.2024. u Kontejneru uz vodstvo Nikole Bojića kroz izložbu “Tri Pada”. Uz moderatoricu Natašu Govedić, Treću su predstavile Sunčica Ostoić, Zvonimir Dobrović, Arijana Lekić Fridrih i Suzana Marjanić.   [gallery size="medium" ids="5579,5580,5581,5582"] [post_title] => U Kontejneru održana promocija časopisa Treća “Feminizam i vizualne umjetnosti” [post_excerpt] => [post_status] => publish [comment_status] => open [ping_status] => open [post_password] => [post_name] => u-kontejneru-odrzana-promocija-casopisa-treca-feminizam-i-vizualne-umjetnosti [to_ping] => [pinged] => [post_modified] => 2024-10-08 14:29:49 [post_modified_gmt] => 2024-10-08 12:29:49 [post_content_filtered] => [post_parent] => 0 [guid] => http://zenstud.hr/?p=5578 [menu_order] => 0 [post_type] => post [post_mime_type] => [comment_count] => 0 [filter] => raw ) [2] => WP_Post Object ( [ID] => 5549 [post_author] => 5 [post_date] => 2024-07-03 19:34:20 [post_date_gmt] => 2024-07-03 17:34:20 [post_content] => Kolegicama s Filozofskog fakulteta čestitamo na uspješno izvedenom pokretanju Rodnih studija na diplomskoj razini! Inicijalni prijedlog za osnivanje ovog tipa studija prije mnogo godina pokrenuo je tim žena okupljen oko Centra za ženske studije. Posebno nas veseli da su mnoge od inicijatorica ovog studija predavale svoje prve feminističke kolegije ili module upravo u našem Centru, "brusile" feminističke ideje, vodile obrazovni program Centra ili znanstveno-aktivističke projekte. Predavačicama i polaznicama_ima novog studija želimo puno uspjeha u prvoj institucionalnoj feminističkoj učionici na Zagrebačkom sveučilištu! Akcijskim istraživanjem iz 2003. godine suradnice Centra za ženske studije (V. Barada, J. Janušić, B. Kašić i J. Pešut) detektirale su strukturne prepreke, otpore i zazore od institucionalizacije ženskih, odnosno rodnih studija u Hrvatskoj koji su i danas na snazi: https://zenstud.hr/library/institucionalizacija-zenskih-studija-u-hrvatskoj-akcijsko-istrazivanje/ [post_title] => Čestitke na pokretanju Rodnih studija na FF-u u Zagrebu [post_excerpt] => [post_status] => publish [comment_status] => open [ping_status] => open [post_password] => [post_name] => cestitke-na-pokretanju-rodnih-studija-na-ff-u-u-zagrebu [to_ping] => [pinged] => [post_modified] => 2024-07-09 12:24:47 [post_modified_gmt] => 2024-07-09 10:24:47 [post_content_filtered] => [post_parent] => 0 [guid] => http://zenstud.hr/?p=5549 [menu_order] => 0 [post_type] => post [post_mime_type] => [comment_count] => 0 [filter] => raw ) ) [post_count] => 3 [current_post] => -1 [in_the_loop] => [post] => WP_Post Object ( [ID] => 5585 [post_author] => 5 [post_date] => 2024-07-16 14:26:31 [post_date_gmt] => 2024-07-16 12:26:31 [post_content] => Mi, dolje potpisani, znanstvenice i znanstvenici Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu želimo izraziti zabrinutost zbog uglavnom površnih, neargumentiranih i nestručnih rasprava koje se vode u javnosti, a vezano za najavu pokretanja Rodnih studija na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Posebice nas zabrinjavaju okolnosti i način na koji je uskratom dopusnice Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih za pokretanje Rodnih studija dovedena u pitanje autonomija sveučilišne institucije i njezine legitimne procedure. Još ranih osamdesetih godina prošloga stoljeća na mnogim sveučilištima u svijetu započinju, prvo feministički i ženskostudijski programi, a zatim i rodna istraživanja i studiji sa do danas bogatom znanstvenom produkcijom. U fokusu im je društvena konstrukcija roda i značenje koje ona ima za pojedince, društvene skupine i (nacionalne) zajednice. Naime, istraživanja roda nerijetko su povezana s pitanjima identiteta, s naglaskom na marginalizirane, manjinske, potlačene ili ugnjetavane zajednice. Suvremeni intersekcijski pristup u tim istraživanjima posebice naglašava isprepletenost etniciteta, klase, rase, vjere, dobi, itd. Time pridonosi kompleksnijem razumijevanju sinergije patrijarhalne i (neo)liberalne agende za održavanje odnosa moći, nejednakosti i statusa quo, utječe na promjene u pravosudnim, ekonomskim i političkim praksama demokratskih zemalja i uvodi rodnu perspektivu u mnoge javne politike. Institut za etnologiju i folkloristiku je jedna od prvih znanstvenih institucija u Republici Hrvatskoj čiji su suradnici započeli s istraživanjem povijesnih i društvenih fenomena kroz prizmu roda i izvedbi rodnih uloga u običajnoj i svakodnevnoj praksi. Prateći intelektualnu tradiciju sociokritičkog djelovanja znanstvenica naše discipline moguće je ustanoviti ishodišta rodnih istraživanja, počevši od ženskog autorstva radićevske etnografije (Kata Jajnčerova, sestra Antuna Radića), preko sociologije i antropologije obitelji (Vera Stein Erlich), analize mizoginih motiva usmene književnosti (akademkinja Maja Bošković-Stulli), etnologije svakodnevice i studija zadruge (Dunja Rihtman-Auguštin), feminističke historiografije (Lydia Sklevicky) do interdisciplinarnih istraživanja posljednjih trideset godina u kojima sudjeluju – u manjem ili većem opsegu – gotovo sve suradnice Instituta. Okrenutost tradiciji i baštini, ritualima te simboličkim praksama, baš kao i suvremenim fenomenima, nagnala je mnoge od nas da prepoznaju rodno uvjetovane oblike reprodukcije društvenosti, ali i otklone i otpore, pa čak i tradicijsko poznavanje nebinarnog "trećeg roda". Danas je Institut, između mnogih svojih znanstvenoistraživačkih kvaliteta, svjetski prepoznat i kao mjesto obrazovanja i suradnje jer već sedamnaest godina zaredom suorganizira međunarodni poslijediplomski seminar Feminizmi u transnacionalnoj perspektivi. Ovaj seminar ukazuje na nužnu povezanost rodnih, okolišnih i postkolonijalnih studija u traženju alternativnih modela globalnog održivog razvoja. Želimo se osvrnuti i na manipulacije pojmom „rodne ideologije“ s ciljem političkog zadiranja u institucionalnu i akademsku autonomiju, koja je u Nacionalnom planu za oporavak i otpornost 2021.- 2026. navedena kao jedan od glavnih preduvjeta za reformu i jačanje kapaciteta javnog znanstveno- istraživačkog sektora. Svjetonazorske premise pojedinih političkihopcija ne mogu i ne smiju sprječavati, cenzurirati i reducirati autonomiju znanstvenoistraživačkog djelovanja javnih znanstvenih i obrazovnih institucija te pojedinaca koji u njima rade. Za nas kao humanističke znanstvenice i znanstvenike posebno je problematično što se konstruktom „rodne ideologije“ znanstvena istraživanja koja dovode u pitanje esencijalistička i naturalistička razumijevanja roda diskreditiraju kao „ideološka“. Stoga vjerujemo da će Filozofski fakultet, nakon što se razriješe nejasnoće oko eventualnih proceduralnih propusta, u kratkom roku dobiti dopusnicu za pokretanje Rodnih studija. Kao jedinstveno središte etnoloških, kulturnoantropoloških, folklorističkih, etnomuzikoloških i srodnih znanstvenih istraživanja s težištem na inter- i transdisciplinarnim kritičkim istraživanjima kulture, našim Statutom omogućeno nam je ekspertno i javno djelovanje. S obzirom na to, kao i na dugogodišnje znanstvenoistraživačko bavljenje rodnim temama te na naše iskustvo sudjelovanja u postupku izbora kandidata i kandidatkinja u interdisciplinarnom polju rodnih studija, rado ćemo izaći u susret nadležnom ministarstvu sa stručnom procjenom kvalitete ove vrste programa i studija. dr. sc. Tea Škokić dr. sc. Renata Jambrešić Kirin dr. sc. Suzana Marjanić dr. sc. Marijana Hameršak dr. sc. Romana Pozniak Mirna Tkalčić Simetić dr. sc. Ana-Marija Vukušić dr. sc. Sanja Đurin dr. sc. Iva Pleše dr. sc. Naila Ceribašić dr. sc. Orlanda Obad dr. sc. Nataša Polgar dr. sc. Ivana Štokov dr. sc. Bojan Mucko dr. sc. Jelena Ivanišević Dora Dunatov dr. sc. Maja Pasarić dr. sc. Melanija Belaj dr. sc. Iva Niemčić dr. sc. Petar Bagarić dr. sc. Marina Blagaić Bergman [post_title] => Priopćenje za javnost znanstvenica i znanstvenika Instituta za etnologiju i folkloristiku u povodu neizdavanja dopusnice Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu za pokretanje Rodnih studija [post_excerpt] => [post_status] => publish [comment_status] => open [ping_status] => open [post_password] => [post_name] => priopcenje-za-javnost-znanstvenica-i-znanstvenika-instituta-za-etnologiju-i-folkloristiku-u-povodu-neizdavanja-dopusnice-filozofskom-fakultetu-sveucilista-u-zagrebu-za-pokretanje-rodnih-studija [to_ping] => [pinged] => [post_modified] => 2024-10-08 14:29:29 [post_modified_gmt] => 2024-10-08 12:29:29 [post_content_filtered] => [post_parent] => 0 [guid] => http://zenstud.hr/?p=5585 [menu_order] => 0 [post_type] => post [post_mime_type] => [comment_count] => 0 [filter] => raw ) [comment_count] => 0 [current_comment] => -1 [found_posts] => 131 [max_num_pages] => 44 [max_num_comment_pages] => 0 [is_single] => [is_preview] => [is_page] => [is_archive] => 1 [is_date] => [is_year] => [is_month] => [is_day] => [is_time] => [is_author] => [is_category] => 1 [is_tag] => [is_tax] => [is_search] => [is_feed] => [is_comment_feed] => [is_trackback] => [is_home] => [is_404] => [is_embed] => [is_paged] => [is_admin] => [is_attachment] => [is_singular] => [is_robots] => [is_posts_page] => [is_post_type_archive] => [query_vars_hash:WP_Query:private] => 38aa7185b83552bbf7e2388aded07741 [query_vars_changed:WP_Query:private] => [thumbnails_cached] => [stopwords:WP_Query:private] => [compat_fields:WP_Query:private] => Array ( [0] => query_vars_hash [1] => query_vars_changed ) [compat_methods:WP_Query:private] => Array ( [0] => init_query_flags [1] => parse_tax_query ) [allow_query_attachment_by_filename:protected] => )