Centar za ženske studije, prvi multi/interdisciplinarni studij o ženskoj tematici u Hrvatskoj osnovan je 1995. godine, a organiziraju ga i vode feministkinje, znanstvenice, umjetnice i žene s iskustvom ženskog i civilnog aktivizma.
Osnivačice Centra za ženske studije su: Aida Bagić, Rada Borić, Nadežda Čačinovič, Sanja Iveković, Željka Jelavić, Biljana Kašić, Jasmina Lukić, Nela Pamuković, Karmen Ratković, Vesna Teršelič, Neva Tölle i Maja Uzelac.
Centar je nastao kao reakcija na ratni i poslijeratni kontekst u Hrvatskoj, sa željom rješavanja svih problema s kojima su se kao posljedicama rata suočavale žene. Bio je to pokušaj otpora šovinističko-mizoginom okruženju i zagovaranja kritičkog mišljenja, antimilitarističke, nenasilne kulture i afirmiranja žena i rodno orijentiranih znanja.

Osnovna motivacija u pokretanju Centra za ženske studije bila je omogućiti sustavno obrazovanje i istraživanje ženske tematike na interdisciplinarnoj i interaktivnoj osnovi i kritičkim modelima spoznaje.
Obrazovni program Centra za ženske studije tijekom godina se sadržajno i konceptualno mijenjao, inovirajući metode rada, otvarajući se krugovima novih suradnica i suradnika, stvarajući nove obrazovne orijentire. Konteksti, visokoobrazovni, politički i financijski u kojima smo izvodile program Ženskih studija od 1995. godine su se mijenjali a mijenjala se i struktura naših polaznica kao i njihova očekivanja te mi same kao kreatorice i izvoditeljice programa. Obrazovni model, zamišljen kao otvoreno, živo, protočno mjesto ženskih znanja bilo je ono na čemu smo ustrajale svih ovih godina. Mnoge žene su u sigurnom prostoru Centra razvijale obrazovne sadržaje koji su im bili zanimljivi i poticajni u njihovom profesionalnom radu, imale priliku za vježbanje kritičkoga mišljenja, za propitivanje granica disciplina, vježbanje argumentacije koja je crpila svoju uvjerljivost iz feminističke teorije što je omogućilo nove smjernice u razvoju Ženskih studija.

Centar za ženske studije, odnosno njegove članice i brojne suradnice, od početaka djelovanja aktivno je sudjelovao u promoviranju vrijednosti civilnog društva i rodne ravnopravnosti te je kroz niz projekata i pružanjem stručnih znanja izravno utjecao na javne politike, na izmjene u zakonodavstvu, na promjenu paradigme u obrazovanju te je davao podršku akademskim i civilnim inicijativama koje se bave ženskom tematikom, u Hrvatskoj ali i u regionalnom i međunarodnom kontekstu.