Treća, 2019., 21 (1) Feministička promišljanja rada

U 21. stoljeću ideologija rada više se ne oslanja na koncept industrijske proizvodnje robe (kao u vrijeme prve marksističke kritičke artikulacije radne alijenacije i eksploatacije), već na konzumeristički kapitalizam trgovine uslugama i s njime povezanu „fleksibilizaciju rada“. Fleksibilizacija je varljiv pojam: ona ne znači da je tržište postalo tolerantnije, nego da su se klizno radno vrijeme službovanja i tehnologija poslovne komunikacije prelili preko jasno markiranih granica poslovnog vremena i preplavili čak i privatno vrijeme globalnih službenica i službenika, što je dovodi do pojave koju feministička teoretičarka Mariarosa Dalla Costa naziva „feminizacijom“ ili „globalnom kućanizacijom“ rada. Pod time mislimo da danas cijelo tržište rada generira potplaćenost, socijalnu nesigurnost i prekarne radne uvjete kakve su stoljećima trpjele politički marginalizirane žene, naročito kućanice (kao i kolonijalni subjekti), od kojih se očekivalo da uvijek budu spremne obaviti sve poslove, ali da za to budu minimalno ili nikako društveno vrednovane te neplaćene ili potplaćene.

Novi broj časopisa Treća bavi se analitičkom procjenom načina na koje novi oblici hiperkapitalističke i „post“-kolonijalne eksploatacije ljudskog rada posebno pogađaju žene, odnosno pitanjem na koje je načine u središtu konzumerističkih ekonomskih odnosa ponovno eksploatacija ženskog afektivnog rada, ženskog rada brižnosti, ženskog aktivističkog rada, ženskog volonterskog rada, ženskog estetičkog rada i još uvijek dominantnog ženskog rada na „održavanju domaćinstva“ (posebno u neokonzervativnim društvima kakvo je hrvatsko).