U Sarajevu je od 07. do 10. svibnja 2015. godine održan Ženski sud – feministički pristup pravdi.

4

 

Nakon petogodišnjeg aktivističkog angažmana žena koje su u svojim zajednicama i na susretima i sastancima u svojim zemljama i regionalno svjedočile o nasilju nad ženama tijekom rata i poslije rata, kao i otporu žena militarizmu i nasilju, u Sarajevu je od 7-10. svibnja održan Ženski sud, prvi takav sud u Europi.

Žene su, suočene s posljedicama ratnog i poslijeratnog nasilja, prepoznale da institucionalni pravni sustav ne zadovoljava pravdu ni na međunarodnoj ni na nacionalnoj razini i stoga su odlučile organizirati alternativni sud – Ženski sud s feminističkim pristupom pravdi.
Ženski sud je organiziran s ciljem da žene postanu subjekt pravde, da se potakne stvaranje drukčijeg, feminističkog koncepta odgovornosti, brige, novih paradigmi pravde, ljudske sigurnosti i izgradi pravedan i trajan mir.

Organiziranjem Ženskog suda omogućio se prostor za glasove žena, za svedočenja žena o svakodnevnom iskustvu nepravdi pretrpljenih u privatnoj i javnoj sferi tijekom rata i i u miru. Procesom organiziranja Ženskog suda stvorena je mreža uzajamne podrške i solidarnosti u cilju stvaranja snažnog autonomnog ženskog pokreta. Pri tom je kreirana i alternativna pisana historija izdavanjem publikacija o dosadašnjim iskustvima u radu ženskih sudova i tribunala, te je zabilježena povijest iskustava u radu na organiziranju Ženskog suda na prostoru bivše Jugoslavije.

Na završnom događanju Ženskog suda u Sarajevu 7. svibnja okupilo se više od 500 osoba iz svih zemalja bivše Jugoslavije, kao i Argentine, Alžira, Palestine, Izraela, SAD-a, Belgije, Velike Britanije, Španjolske, Italije, Švedske, Austrije, Njemačke i drugih, a prethodila konferencija za tisak na kojoj su o organiziranju Suda i njegovu značaju govorile članice Organizacijskog odbora Ženskog suda (Munira Subašić i Staša Zajović).

Protestna povorka Žene zajedno za pravedan mir, s crvenim karanfilima, prošla je od parka kod Ekonomskog fakulteta do Bosanskog kulturnog centra, u kojemu je održano svečano otvaranje, uz prigodne govore članica Međunarodnog savjetodavnog vijeća (Charlotte Bunch, Marieme Helie Lucas i Marta Drury).

Centar za ženske studije i Centar za žene žrtve rata provodili su aktivnosti u Hrvatskoj, organiziravši niz susreta i radionica sa ženama potencijanim svjedokinjama i aktivistkinjama, kao i niz javnih događanja na kojima su predstavile ženske sudove i tribunale, te govorile o značaju feminističkog pristupa pravdi. Posebna se briga tijekom priprema vodila o svjedokinjama koje su svoja svjedočenja podijelila u Sarajevu.

Svedočenja su bila podijeljena u pet sesija: Rat protiv civila (etničko/militarističko/rodno nasilje) a svjedočilo je 11 žena; Žensko tijelo – bojno polje (seksualni zločini u ratu) 4 svjedokinja; Militarističko nasilje i otpor žena – u sesiji je svjedočilo 7 svjedokinja; Etničko nasilje – 8 svjedokinja i Ne/objavljeni rat (socio-ekonomski zločini nad ženama) – svjedočilo je 6 žena.

O ratnim i poslijeratnim zločinima svjedočilo je 38 žena, predstavljajući dio iskustava žena koje su prošle kroz proces razgovora i svjedočenja organiziranja Ženskog suda), dok su sve žene koje su sudjelovale u procesu bile pozvane u Sarajevo kako bi jedna drugoj bile podrška. Nakon iskaza svjedokinja, suradnice Suda, ekspertkinje za ratno/ratničko nasilje na osnovu njihovih iskaza, dale su analizu uzroka i posljedica nasilja. Suradnice Suda: Rada Iveković, Vjolca Krasnići, Renata Jambrešić Kirin, Miroslava Malešević, Snježana Milivojević (za rat protiv civila i etničko nasilje) Marijana Senjak i Gabi Miškovski (za seksualno nasilje u ratu), Staša Zajović, Snežana Obrenović i Bojan Aleksov (za militarističko nasilje), Tanja Đurić Kuzmanović i Senka Rastoder (za ekonomsko nasilje), od kojih je većina sudjelovala u direktnom radu na sastancima s potencijalnim svjedokinjama tijekom petogodišnjeg procesa pripreme Ženskog suda.

Svjedočenja na ženskom sudu pratilo je Međunarodno sudsko vijeće, sastavljeno od 7 osoba (Vesna Rakić Vodinelić, Latinka Perović, Vesna Teršelič, Gorana Mlinarević, Sharlotte Bunch, Diana Otto, Kirsten Kempbell) te je donijelo preliminarne odluke i preporuke u cilju sprječavanja ratničkog nasilja i osiguravanja mira i pravde za žene.

U okviru Ženskog suda održan je i panel o internacionalističkoj solidarnosti, na kojeme su sudjelovale: Naila Ayesh Gaza, Palestina), Lili Traubman (Žene u crnom, Izrael) i Nora Cortinas (Majke s Majskog trga, Argentina).

Ženski sud je pratio i angažirani umjetnički program. Led art art klinika, Novi Sad, Dah teatar, Act Women, Škart, Beograd, ali i pojedinke (Marija Aranđelović, Marija Vidić, Jelena Marković, Vahida Ramujkić) osmislili su program i izložbu koja je pratila događanja na Sudu.
U organizaciji Ženskog suda sudjelovalo je 10 ženskih grupa s prostora bivše Jugoslavije: Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa, Fondacija Cure, Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Centar za žene žrtve rata, Centar za ženske studije, Zagreb, Hrvatska, Centar za žensko i mirovno obrazovanje Anima, Kotor, Crna Gora, Savet za rodnu ravnopravnost, Skopje, Makedonija, Ženski lobi, Ženski sud je počeo protestom Ljubljana, Slovenija, Centar za ženske studije i Žene u crnom, Beograd, Srbija). Žene u crnom su bile nositeljice programskih aktivnosti Ženskog suda.

Centar za ženske studije je uz Centar za žene žrtve rata ROSA bio članicom Organizacijskog odbora Ženskog suda i tijekom godina je organizirao niz javnih događanja na kojima je informirao javnost o značaju Ženskog suda te su-organizirao susrete i radionice za žene potencijalne svjedokinje u Zagrebu, Rovinju, Lipiku i Samoboru

Centar je organizirao odlazak 60 žena i muškaraca na završno događanje Ženskog suda u Sarajevu, zahvaljujući finacijskoj podršci V-dayja.

Pogledajte našu fotogaleriju: